Posts Tagged ‘King Fonoti

24
Nov
08

LAND & TITLE COURT FINAL DECISION: FIAME MATA’AFA VS FONOTI IOANE BROWN 1952

NOTE: Click on each image to enlarge size:

FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN O LOTOFAGA ATUA ILE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI, MA FIAME MATA’AFA FAUMUINA MULINUU (II) MA SALEVALASI. OLE FA’AIUGA ILE FA’AMASINOGA I MULINUU SAMOA LANDS & TITLE COURT 1952.

suafa-fonoti-of-lotofaga11suafa-fonoti-of-lotofaga22suafa-fonoti-of-lotofaga33suafa-fonoti-of-lotofaga44suafa-fonoti-of-lotofaga55suafa-fonoti-of-lotofaga66suafa-fonoti-of-lotofaga77– –

TALA I LE MAFUA’AGA UA ALI’ITA’I AI FALEATA I LE SUAFA FAUMUINA LE TUPUFIA

Ua maliu Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia ona tau ai lea o le taua ina ua fia Tupu uma le fanau a Faumuina, e iai Fonoti, o le teine o Samala’ulu, ma Va’afusuaga Tole’afoa; “le Tupufia o le Faumuina”.

Ona papae ai lea o lo latou taua i Leulumoega e ta’ua o le taua o le Paegauo, o le taua po’o ai o le a e’e iai Papa. O le vevesiga ma le a’afia uma ai o Samoa ona po’o ai o le a Tupu. Ua uma le taua ua manumalo Fonoti ona o le tulaga fulisia o Samoa sa lagolago ia te ia. Ona faae’e ai lea o Papa e fa o le Tuiatua, Tuia’ana, Vaetamasoali’i, ma le Gatoaitele ia Fonoti ma avea ai ma Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ona finagalo lea o le Tupu e fia asia le Itumalo o Faleata. Ona o le tasi lenei o Itumalo na tau malosi i le itu taua a le Tupu o Fonoti ma ona tofiga ‘O Faleata, o le Itu Autasi ia Lufilufi ma Leulumoega ma Tuisamau. ‘O le ava a Faleata e fevala’aua’i. Na fa’apea ai fo’i se fuaitau; “O le sola a Faleata e sola ae vave mai”.

O Fonoti o lona tina Manalelei po’o Talaleomalie, o Manalelei Talaleomalie o lona tina Aloalonei, o Aloalonei o lona tina Unusialetoa, o Unusialetoa o lona tina Letele-o-Talaia le alo o Mata’afa o Ululoloa i Faleata, o le fai’a lea a Fonoti le Tupu ma Faleata i lena vaitau o le soifuaga.

Na malaga ai lea o le Tupu o Fonoti i Faleata. O iai i Vaimoso le tagata malosi ma le toa lenei e igoa ia Tiufea. Ona alu ane ai lea o Tiufea ia Fonoti ma lana manulele. Ua fa’alele manu nei le Tupu o Fonoti ma Tiufea. Ua fa’alele e le Tupu o Fonoti le manulele a Tiufea, ua lele aluga ma ifo mai ma tu i le a’ao o le Tupu. Ona fa’alele lea e Tiufea o lana manulele, ua na ona apata e fia lele ma pa’u mai ua tu i le ua o Tiufea. Ua fa’apea lava ona faia e le manulele le apata e fia lele, ma pa’u mai ma tu i le ua o Tiufea.

Ona malele lea o le Tupu o Fonoti ia Tiufea ma Faleata a’o potopoto iai ma le Tupu e fa’apea: “Tiufea, tu’u lou igoa o Tiufea, ae o le a e igoa ia ‘Manuleleua’ e manatua ai pea e Faleata lenei lava aso.” O lona tau, o le’a ou ‘Une’ lou Ao o le ‘Mata’afa i Atua’. Ae aumai le Suafa o lo’u tama o ‘Faumuina ete Ali’ita’i iai (Faleata)’. O to’oto’o fo’i ia o i Faleata Sasa’e ua fa iai to’oto’o o Faleata e o’o mai i aso nei. “Puni loa le Mata’afa, ae puni matatogo Faleata”.

O LE GAFA O MANALELEI TALALEOMALIE LE TINA O LE TUPU TAFA’IFA O FONOTI:
Usu #2 Tuiavi’i le alo o Tui-Toga (viii) ia Letele Talaeia le alo o Mata’afa i Ululoloa Faleata, fa’aee le gafa o Taua’aletoa (tama), ma Unisialetoa (teine).
Usuia Unisialetoa e Malietoa Sa o Mulifanua, fa’aee le gafa o Togia, Ifopo, ma Aloalonei (teine).
Usuia Aloalonei e Vaovasa o Gataivai i Savaii, fa’aee le gafa o Manalelei (teine: po’o Talaleomalie).
Usuia Manalelei po’o Talaleomalie e Tuia’ana Tuiatua Faumuina Le Tupufia, fa’aee le gafa o Fonoti (tama ulumatua “Ole Alii o Aiga”, ma le Tupu Tafa’ifa o Samoa).

Usu #1 Fonoti le Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i i Satapuala Aiga Satuala, fa’aee le gafa: o Muagututi’a (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’).
Usu #1 Muagututi’a ia Poto le alo Amituana’i Manaia o Si’ufaitoto’a i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine ulumatua ‘Feagaiga ale Aiga’, na tofia e ala’ala ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua).
Usuia Seutatia o Mulinu’u i Lufilufi e Lilomaiava Nailevai’iliili o Palauli i Savai’i, fa’aee le gafa: o Nofoa-tolu Lilomaiava Vae-ole-nofoa-fia (tama: Ulua’i suafa ‘Nofoatolu’ na e’e ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua)
Usu Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia ia Sinaivaiana le alo o Va’afusuaga o Faga i Savai’i, fa’aee le gafa: o Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i (tama) [Fonoti o Lotofaga Atua].
Usu Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i o Mulinu’u i Lufilufi ia Va’asa le alo o Fiame Muagututi’a le Sa’ofaapito ma le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Oliovaigafa (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’), Nofoatolu Ti’auliva’a (i), ma Lagouta (teine) – [Sa-Fonoti o Lotofaga Atua]
(O Fonoti Oliovaigafa na ai Ali’i mai iai Molio’o ma le Ailaoa e fai ma o latou Ali’i e iai le ulua’i Suafa Fonoti sa ala’ala i lona Maota o ‘Vainiu’ i Faleapuna. Na maliu ai lava le Ali’i ma sa lagomau ai lava. E pa, e leai sona suli. Ae fa’asolo le Suafa ma le gafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa i Lotofaga Atua i suli o Nofoatolu Ti’auliva’a, ma le teine o Lagouta).
(“Fonoti o Lotofaga i Atua o suli tau toto ma le suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa”)

O Va’asa o le alo o Fiame Muagututi’a, o le tasi ole to’afa o lo’o fa’alupe nei i Lotofaga o “Alo-tau-tino ole Sa’ofa’apito ua Fiame”. Ole to’afa lenei e filifili po’o ai so latou suli e nofoia le suafa Fiame, pe’a avanoa. Na usu Fiame Muagututi’a ia Masu le alo o Sitagata Timalesa o Lotofaga fotuai mai o Leaegalesolo (tama), Fuiava’iliili (tama), Va’asa (teine), ma Va’aloa (teine). O le Mavaega a Fiame Muagututi’a Le Sa’ofa’apito o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua, E na’o i la’ua teine o Va’asa: Fonoti, ma Va’aloa: Fiame na tofia e alaala (Maota) i gatai’ala i Mala’e i Mulifusi ma Tanumaleu, po’o le Malae o Papa o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua.

O LE FIAME LE SA’OFA’APITO MA LE AIGA PA’IA O SALEVALASI I LE MALAE O LOTOFAGA I ATUA

Na ta’oto le fa’atafa o le Tupu Tafa’ifa o Salamasina ile Malae o Mulifusi i Matafagatele, ua ta’ua nei ole Malae o Lotofaga i Atua i aso nei. Na to’ai le toma’aga a Manalelei Talaleomalie ia Tupuola Folopapa i Tanumaleu, ole Malae ua ta’úa o Lotofaga i Atua i aso nei. Ona o’o mai lea ile taimi o Fiame Muagututi’a o ia lea na fa’ato’a sa’ofa’apito ole Malae ua ta’ua nei o Lotofaga i Atua, le Maota o Fiame le Sa’ofa’apito Muagututi’a o Lotofaga Atua. Ole Malae ole fa’autugatagi.

O le ulua’i Fiame o Ufui’avaopupu i Tanumaleu po’o le Malae o Lotofaga i Atua lea ua ta’ua ai nei, na usu ia Levalasi le alo o Tapu o Letaupe i Mata’tufu, fotuai mai o alii nei o Tuiatua, ma le alii o Muagututi’a lea na soso’o ma lona tama ile nofoia ole Fiame. O Fiame Muagututi’a na si’í e Mata’tufu i lalo i Matafagatele, o le ala lea ua ali’i ta’i ai ia Fiame ma sa’ofa’apito iai e o’o mai ile taimi nei ile Malae o Lotofaga i Atua. O ulua’i sa’o sa ala’ala i Tanumaleu lea ua ta’ua nei ole Malae o Lotofaga i Atua, o Tupuola ma Seinafolava. O lo la fa’alagina e fa’apea: Afio mai e na ulua’i sa’o Tupuola ma Seinafolava, Afio mai le fale agafulu o Fiame, Afio mai le falevalu o Seinafolava, Afio mai fa’aulu’ulu Teoteo ma Tumanuvao, Afio mai le ali’i ole ao le tupe na tago’esea Amituana’i, Maliu mai ali’imau o faleupolu Fa’atili ma Lemauga, Susu mai Sitagata ma le va’á na taumualasi ma le aiga Sasitagata, mamalu mai le faleatua.

TOFIGA O LE MALO A FONOTI LE TUPU TAFA’FA O SAMOA (Since: 1600AD)

FA’ALUPEGA AOAO O SAMOA; Tumua ma Pule, Itu’au ma Alataua, Aiga ile tai, ma le Va’a o Fonoti.
TE’O; ‘O oe o le Anava o Taua, ‘Ma lou Manu Samoa.
FIA’AITAGATA; ‘O au Suafa ia o Fatialofa, ma Auelua. ‘O le a fai i la’ua ma Tulauniu o Atua, ‘Punefu o Atua, ‘To’oto’o o le Tuiatua.
MATA’UTIA; ‘O le Va’a o Fonoti, ‘O le Malu o Ma’auga – Leulumoega, ma Lalogafu’afu’a, Lufilufi. ‘Fea, o le Va’a o Fonoti, ‘O fea fo’i e Fa’aopea ia Atua le Fauono.
MOLIO’O; ‘O oe o le Va’a o Fonoti, ‘O oe o le To’o o le Fua.
LEUTELE (Falefa); ‘O oe o le A’ai o le Tupu o Fonoti! ‘Falefa (District), Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato.
TOFAEONO; ‘E Ono Pou o Lufilufi, Fitu ia te oe. ‘E Iva Pou o Leulumoega, Sefulu ia te oe. ‘E Fitu Pou o le Malietoa, Valu ia te oe. ‘E Tolu Pou o Satunumafono, Fa ia te oe.
O LE VA’A O FONOTI: Samamea, Ma’asina, Lona, Taelefaga, Salimu ma Ma’auga, Musumusu, Falefa, Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato, Lalomauga, Manunu, Faleapuna, Lufilufi, Saluafata, Fusi, Salelesi Safanua, Fagaloa, Solosolo, Luatuanu’u.
TUMUA O ASIATA: Ole a Falefa Tumua ia te oe (Sa’iliga Malo o Asiata ia Fonoti).

O LE MAVAEGA A FONOTI LE TUPU TAFA’IFA MA LONA USO O VA’AFUSUAGA TOLE’AFOA

Na iloa atu e Tumua ua afio atu Tole’afoa, ona fai atu lea, afio mai i le Maota e te lua talatala ma le Tupu. Tali Tole’afoa, leai oute ava i Tumua, ua lava a’u i lalo o le ulu lea. Ae sa augani atu lona aiga ma Tumua, afio ane ia i le Maota. Na faofale loa Tole’afoa ma sa faa’alia lava lona fa’aaloalo ia Fonoti, ua faae’e o ia i le pou pepe o le isi tala o le Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua.

Ona agiagi atu ai lea o Fonoti le Tupu Tafa’ifa e fa’apea: Tole’afoa e, afio mai o le a totofi ata mea, au’a le nofo lelei ai o lau fanau ma la’u fanau i le lumana’i. O Papa e fa, o le a ia te a’u ma la’u fanau. A’o le Ao o le Tonumaipe’a, o le a ia te oe ma lau fanau. O le a e saofia le Aumaga, o le mea lea e ta’ua ai le Aumaga e Pa’ia, ona o le Ao o Tonumaipe’a ua iai. E te afio i le fala, Na’o oe lava e te nofo i le fala i fafo, E sa se isi o le Aumaga e nofo ise fala. A uma ona mama o le ava, e tu lava le tagata i luga ma lana maga’ava ma tu’u i le tanoa, a’o lau maga’ava e tu mai se tasi na te avatua, ona aumai lea o le tanoa tu i ou luma. A leai se Tupu e alagaina e Tumua, O le a e Tuia’ana Ave’aumalaga. O le a fa’asino fo’i ia te oe upu o le Aualuma. O lou Aualuma o le a tausi e Leulumoega ma e na ta’i Fasito’o-tai ma Fasito’o-uta.

A e toe tago mai i a’u mea, e sauaina oe i le aufuefue ma soloa i le vailalo ma lau fanau. A ou tago atu i au mea ia fa’apea fo’i ona soloa a’u i le aufuefue ma tafea i le vailalo ma la’u fanau.

O le Mavaega lea nai Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua a Fonoti le Tupu Tafa’ifa ma lona uso o Va’afusu’aga Tole’afoa, o lo’o tausi iai Samoa i lenei Mavaega e o’o mai i le aso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu o Fonoti ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le aso ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.

Fai mai le Tupu Tafa’ifa o Fonoti, “E lelepa ia te a’u le vai.” E le toe faia nisi tofiga ma nisi mavaega ua gata ai ia te ia. “O Samoa ua uma ona tofi”.

(“e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)

——————————–

06
Nov
08

Original Documents On Hon J.B. Fonoti Govt. Appointments Of His Wish For Samoa 1954-57. His Petition For Self-Government in 1944 And The United Nations Approval In 1946.

The following documents were the only information was kept and found with the Government of Samoa from inquiry of research on Hon J.B. Fonoti. Further down are copies from the NZ Govt. Archive of the Petition for Self-Government in Samoa in 1944 by Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown, the leader of the Fono of Faipule of Samoa that was directly presented to the Prime Minister of New Zealand the RT. Hon Mr Peter Fraser. And also copy of the United Nations approval in 1946 from the United Nations as per requested to the UN. Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown was the leader of the ‘Fono a Faipule’ of Samoa from 1939 to 1947. And was also a ‘Member of The Legislative Assembly’ from 1948, 1950 to 1952 and 1955 to 1957. In 1954 he was a member of the ‘Working Committee of the Constitutional Convention of the Government of Samoa. And was the leader of the MAU for Atua also from 1935 to 1942.

The Petition for Self-Government in Samoa by leader J.B. Fonoti in 1944 was presented directly to New Zealand Prime Minister the Rt. Hon Mr. Peter Fraser and Governor-General Sir Cyral Newall, resulted to approval by the United Nations for ‘Self-Government in Samoa’ on the 13th December in 1946!

Click on each image to enlarge size:

HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN STATEMENT OF GOVERNMENT APPOINTMENTS OF HIS WISH FOR THE CONSTITUTIONAL GOVERNMENT OF SAMOA IN 1954-57

Hon J.B. FonotiHon J.B. Fonoti

fonoti-info-from-govt-samoa

INTRO ON THE PETITION FOR SELF-GOVERNMENT IN 1944 BY LEADER OF FONO OF FAIPULE HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN WAS DIRECTLY PRESENTED TO THE NEW ZEALAND PRIME MINISTER THE RT. HON MR FRASER.

jb-fonoti-and-nz-pm1jb-fonoti-and-nz-pm2jb-fonoti-and-nz-pm3jb-fonoti-and-nz-pm5jb-fonoti-and-nz-pm6

fonoti-petition66fonoti-petition77

THE UNITED NATIONS APPROVAL FOR SELF-GOVERNMENT IN SAMOA ON THE 13TH DECEMBER 1946. A RESULT FROM THE PETITION IN 1944 BY HON FONOTI TO HON MR FRASER. A COPY FROM THE UNITED NATIONS AS PER REQUESTED.

united-nations-approval0

united-nations-approval1united-nations-approval2

united-nations-approval4

HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN THE LEADER OF FONO OF FAIPULE OF SAMOA 1939 TO 1947.

jb-fonoti-leader-of-fono-of-faipule-letter-in-1945HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN OF LALOVAEA AND LOTOFAGA ATUA 1901-74. HES A DESCENDANT OF KING FONOTI TUPU TAFA’IFA OF SAMOA. PICTURED IN 1955.

HON FONOTI MATA'UTIA JOHN BROWN

SAMOA’S FREEDOM FROM THE NEW ZEALAND GOVERNMENT AND THE BRITISH EMPEROR ISSUED AND CONFIRMED! – WESTERN SAMOA’S INDEPENDENCE.

– –

Click link for more on J.B. Fonoti leadership copies Fono of Faipule proceedings: FonoFaipule

fonoti-ts-wp2

28
Oct
08

O Le Mavaega A Queen Salamasina Le Ulua’i Tupu Tafa’ifa O Samoa.

1. Usu Sanalala Le Manu’a o Safata ia Gatoaitele ma Gasoloai, fa’aee le gafa: o Vaetamasoali’i, Atogauga-A-Tuitoga, ma Lalovi’imama (tama).
2. Usuia Vaetamasoali’i e Tuia’ana Tagaloa Selaginato le atali’i o Tagaloa Fa’aofonu’u, fa’aee le gafa: o Tuia’ana Tamalelagi (tama: ma lana falesefulu).
3. Usu #10 Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o Tui-Toga Faisautele, faaee le gafa o Salamasina (teine: O le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa).
4. Usuia Atogauga-A-Tuitoga e Tonumaipe’a Sauoaiga o Savai’i, fa’aee le gafa: o Tau’ilili, Tupa’i (Vaililigi), ma So’oaemalelagi Levalasi (teine).
5. Usu Lalovi’imama le atali’i o Sanalala Le Manu’a o Safata ia Sefa’atauemana le Sa’otama’ita’i o le Tuiatua, fa’aee le gafa: o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou.
6. Toe usuia e Tuiatua Mata’utia Fa’atulou ia So’oaemalelagi Levalasi, fa’aee le gafa: o Tuimavave (tama: alualu toto), ma Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa (O le tei teine ma le tama fai o So’oaemalelalgi Levalasi le “Fa’avae o le Aiga Salevalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi).

O le Fa’avae “Aiga e lua” o Samoa: O le usuga muamua #1 a Tuia’ana Tamalelagi ia Nomoaitele le alo o Folasaitu i Faleata, fotuai mai o Tuala le tama ulumatua “O le Ali’i o Aiga” ma le “Fa’avae o le Aiga Sa-Tuala”. O lona sefulu o usuga a Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o le Tui-Toga, fotuai mai le teine o Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ma le tei ma tama fai o So’oaemalelagi Levalasi le “Fa’avae o le Aiga o Salevalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi le tama o Salamasina.

O LE MAVAEGA A SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA

Sa ta’oto gasegase le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa o Salamasina i Lotofaga Atua. Ua vaivai o le tupu, ua potopoto Tumua ma Aiga. Ona fai lea o le Mavaega a Salamasina ia Aiga ma Tumua. O Papa e tu’u atu e tausi aiga e iai ua Pa’ia o le Aiga o Sa-Levalasi ma le Aiga Sa-Tuala, ma latou toga ua Pa’ia i le igoa o le Pulu ma le Leuleu; ma ua sa fai mai le Mavaega, a fai e iai se tasi ua manuia i le finagalo a Leulumoega ma Lufilufi ona faao’o ina lea o toga i Mulinu’u i le Maota o le Tuiatua i Lufilufi ma Nu’uausala i Leulumoega i le Maota o le Tuia’ana.

Salamasina na fanaua Fofoaivaoese, o lana fanau o Taufau ma Sina. Usuia Sina e Tito’iaivao, fa’aee le gafa o Faumuina le Tupufia. Usu Faumuina le Tupufia ia Manalelei Talaleomalie, fa’aee le gafa o Fonoti. Ua o’o ia Fonoti ona faato’a taunu’u o le Mavaega a Salamasina, au’a ua tofia Fonoti ia Leulumoega ma Lufilufi ma fa’aee i ai o Papa ia Fonoti, ona faao’o ina lea o le Mavaega a Salamasina i Maota o Mulinu’u ma Nu’uausala. Ina ua mae’a ona faae’e uma ia Fonoti o Papa e fa o le Tuia’ana, Tuiatua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoali’i. Ua Tupu Tafa’ifa o Samoa nei Fonoti.

GAFA TAU TUPU O SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA

Usuia Paenu’ulasi le alo o le TUI-MANU’A e TUI-TOGA Faisautele, faaee ai le gafa o Ulualofaiga (tama), ma Vaetoefaga (teine). Usuia VAETOEFAGA le alo o le TUI-TOGA e TUI-A’ANA TAMAALELAGI le alo o TUI-A’ANA TAGALOA SELAGINATO ma VAETAMASOALII, faaee le gafa o SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA. O le mafua’aga fo’i lea na ave ai e So’oa’emalelagi Levalasi Papa e fa ma ia NAFANUA ia Salamasina, ona ua matua o ia, ma ua silafia lelei e So’oaemalelagi Levalasi le GAFA TAU TUPU o SALAMASINA e tau i le Tui-Manu’a, Tui-Atua, Tui-A’ana, Tagaloalagi, Tui-Fiti, Tui-Toga, Tui-Raratoga, Tonumaipe’a, Vaetamasoali’i ma Gatoaitele.

O Tumua o Leulumoega ma Lufilufi lea na maua ai le fa’apu’upu’uga o fa’alupega o Samoa e iai TUMUA MA PULE mai le faae’ega e Tupa’i Vaililigi o Papa e fa o le Tui-A’ana, Tui-Atua, Vaetamasoalii, ma le Gatoaitele ia Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ae mulimuli ane le fa’aopo’opoga o le ITU’AU MA ALATAUA, AIGA I LE TAI, MA LE VA’A O FONOTI ina ua fa’alelei le taua a le Tupufia a Tui-A’ana Tui-Atua Faumuina, o Fonoti ma ona uso tau feagai o Va’afusuaga Tole’afoa ma le teine o Samala’ulu. Ma na manumalo Fonoti ona o le tulaga fulisia o Samoa sa lagolago ia te ia. Na faae’e lea o Papa e fa ia Fonoti o le Tui-Atua, Tui-A’ana, Vaetamasoalii, ma le Gatoaitele. FONOTI LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA, le suli o le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Salamasina.

11
Oct
08

Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-A-Aiga’ Ma Le Ulua’i Suafa ‘Tupua’ A Fuiava’iliili.

O LE FA’ANOFO I LE ULUA’I SUAFA TAMA-A-AIGA MA LE ULUA’I SUAFA TUPUA A FUIAVA’ILIILI

Usuga muamua a Muagututi’a (le atalii o Fonoti Tupu Tafa’ifa) ia Poto le afafine o Amituana’amanaia i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine Matua: Feagaiga A Le Aiga). Toe usu Muagututi’a ia Agaitafili le afafine o Lilo Seve i Salega Savaii, fa’aee le gafa: o Mata’utia, Fualau, ma Talopatina (teine). Toe usu Muagututi’a ia Taumata le afafine o Toa’alii i Saluafata, fa’aee le gafa: o Fepulea’i, ma Lagi (teine). Usuga mulimuli a Muagututi’a ia Fenunuivao le afafine o Leutele i Falefa, fa’aee le gafa: E leai se la fanau. Ona aumai ai lea o Fuiava’iliili le atalii o Fuimaono ma Oilau o Salani i Falealili e fai ma atalii fai o Muagututia.

O Tofiga a Muagututi’a Le Atalii O Le Tupu O Fonoti: Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea: MUAGUTUTI’A, O le a e alu ma lou Muagututi’a, Ma lou Fuatino, Ma lou Faumuina, Ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega.

Na malaga Taimalieutu e ave le savali a Muagututi’a i Savaii i le Aiga Sa-Tuala e logo i le fanau a Tautaiolefue le nofo a Fuiava’iliili i le Tupua, na taunu’u i Talalupe i le Maota o Vui ma fofoga i ai ia Tuala ma Sala ma le ta’auso le finagalo o Muagututi’a, peita’i na te’ena e le Aiga Sa-Tuala le finagalo o Muagututi’a, ma le fa’aupuga e fa’apea “Ia ifo tonu le fuiniu i le lapalapa”. Na fo’i Taimalieutu ma fofoga ia Muagututi’a, peitai na fa’ateia Tuala ma ona uso ina ua afio atu Muagututi’a i Savaii.

Ua o’o ina ua malilie Sa-Tuala i Savaii i le finagalo o Muagututi’a o le ali’i o Fuiava’iliili o le a fa’amamalu lona Tupua.

Na potopoto uma Tumua ma ua avatu le fa’aletonu ua o’o ia Sa-Tuala talu ai le tama o Fuiava’iliili, ma o le mafua’aga lea ‘na saesae laufai ai Tumua’, o lona uiga ua talatala le afa a le tama ua su’e pe i ai ni ona aiga, ma na mae’a lena, ona fa’amalieina loa lea o itu uma o Sa-Tuala.

Na o’o ina ua e’e ia Fuiava’iliili i le suafa o le ‘Tama-A-Aiga’, ona masi’i mai lea o Tuala ma Sala ma le I’e o le Natunatu ma le Nafinafi e fai ai toga, lea na masaesae ai le lagi ua pulafia ai e Tumua ao o le lagi, ina ua tatala le I’e sa au afa e Tuala.

Na mae’a le nofo o le ‘Tupua’ a Fuiava’iliili ma avea o le ‘Tama-A-Aiga’, ona mavae lea o Muagututi’a e fa’apea; “Tupua ia e manatua le alofa o lo’u aiga, afai o le a maua ni au usuga, ia tautuana ma oe lo’u aiga e fa’amanatu ai”. Peita’i ua fa’agaloina, a’o lea na fa’amanatu e lona atali’i o Galumalemana i lana usuga ia Teuaililo mai Saluafata ona fa’aee lea o le gafa: o le tama o Tualamasala, o lona uiga ua tu’u fa’atasia le suafa o Tuala ma Sala e fa’amanatu ai le agalelei o le Aiga Sa-Tuala mai Savaii.
– –
Tofiga a Muagututi’a ma isi e pei ona ta’ua i Fa’alupega ia o Nofoali’i i A’ana:

FA’ALUPEGA FA’ALENU’U O NOFOALI’I:
Tulouna Sagameauta o susu ai sa Tanuvasa
Tulouna Lupese’e o afio ai Taimalieutu ma le falefa o Satuala
– Tulouna le nofo a itu aiga ia te oe le Falea’ana
Tulouna Mulifusi o afifio ai aloali’i (Tama a aiga) –
Tulouna a sa Faiumuataata
Tulouna sa Filivai – Tulouna sa Taumateine
Tulouna a le itu Falea’ana i Gaga’e ma oulua tapa’au o Tauti ma Malaitai.

FA’ALUPEGA O NOFOALI’I:
Tulouna oe le faleaana – Tulouna oe le ta’ele o le va’a
Tulouna le foe ma le matuafoe
Tulouna a lau fetalaiga a Tanuvasamanaia, ma itu lua i A’ana
Tulouna le aiga Satuala
Tulouna a lau afioga Taimalieutu, o le fofoga o le taufa
Tulouna a lau afioga a Muagututi’a, o lautou tama Satuala

Maota: Lupese’e (Satuala) ma Mulifusi (Samuagututi’a)

– –

O LE MAVAEGA A TAMASESE

O Tamasese na fa’atafa fo’i, sa faia o lona mavaega i Mulinuu i Lufilufi. Ua fai atu o lona afioga, ia potopoto Aloalii ma Tumua ma lona atalii o le Alofi. Ona potopoto mai lea.

Na fai atu ai lea o lona afioga ia Aloalii ma Tumua, ma le Alofi lona atalii; fa’alogo mai ia; le feagaiga lenei sa au faia i le va a le Malotetele Siamani ma Tumua, ia e outou alofa, ia outou tausi lelei i ai. Ia outou alofa i le Malo Siamani pei o lona alofa mai ia te a’u. Aua ne’i outou savali i se isi ala. Ia outou savali tonu le ala na’u fa’asino atu, ona fa’amamalu mai o lona afioga o le Kaisa Siamani ia te a’u.

Ia tu mau pea o le fealofani i le va a outou, Tumua ma Aloalii, ma le Malo Siamani. Ia tu mau e outou usiusita’i lelei i le finagalo le Kaisa Siamani ia o’o lava i outou fanau. Ia faapea fo’i e outou aiga, aiga Savaii, aiga Upolu ia outou fa’alogo lelei fo’i i le feagaiga ua osia. Ua lalata aso, ona iai i vaivai. Ia outou faia pei sa au faia. Le Alofi, Tamasese lea.

Tamasese ua fa’afeagai ma Tumua ma Aloalii. Ia tausi lelei fo’i o le feagaiga ma Siamani. Ia usiusita’i i ai, o’o i ai se mea finagalo i ai o le Malo Siamani, o’o i se faigata, fa’apea fo’i i se mea faigofie, ia e outou tali o lena mea uma. Ia outou fealofani pei ona po nei.

Tumua e ma Aloalii! Afai ua agaleaga Malietoa i Tumua, ia agaleagaina iai fo’i fa’atasi ma Aloalii. Aua ne’i sese se tasi. Ia outou liliu fa’atasi! Faitalia e le Atua, pe alofagia e outou i le Malotetele Siamani.

Click on the link to view related article: The New All Samoa Fa’alupega Changed in 1912

mataafa-tamasese-german– –

Click on the following link below to view article on tofigas for Muagututi’a by his father King Fonoti: ETaaaloTamaAoSeUso

– –


06
Oct
08

E Ta’aalo Tama A’o Se Uso. Ma La Tofiga Mai Le Tupu O Fonoti.

TALA O LE VAVAU E TA’AALO TAMA A O SE USO.

Ina ua gasegase le Tupu Tafa’ifa o Fonoti i Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolataemo, sa malaga atu le tama o Aputiputiatoloula ma lona tina o Melegalenu’u e asi le fa’atafa o Fonoti le Tupu, ma sa fa’apea lava fo’i le tele o le atunu’u sa gasolo i ai i le taimi lea. Fai mai sa potopoto ai Tumua e lipoi le gasegase o le Tupu. Na i ai fo’i Fuatino le masiofo a le Tupu fa’atasi ai ma lana tama o Muagututi’a le atali’i o Fonoti.

Ua Sa le Sami, Sa le Vao, Sa le Vanimonimo, Ua Pa’ia le Ele’ele. E Sa se isi ona pisa. O tama la nei o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, ua tusa ua ta’i iva o la tausaga le matutua, Ua o i fafo o le maota ma ta’aalo ai ma pisa e pei ona masani ai tamaiti. Sa le lelei i le fa’alogo a Tumua le pisapisao o tamaiti, ona isa lea e Tumua pe ua taofi fo’i. “Sole, aua le pisa o oulua gutu. E te lua iloa lea e fa’atafa le Tupu. Va’ai e leai se isi e toe pisa o la e tapua’i Tumua”. E maua ifo i le fa’afofoga a le Tupu le sai lea a Tumua, ona ia fesili lea: O ai ea na tamaiti e pisa? Ona tali lea o Tumua: O le ali’i lava lea o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, o fanau a Fuatino ma Melegalenu’u. Ona malele mai lea o le Tupu e fa’apea: Tumua, malie lo outou finagalo, aua le ta’ofia tamaiti ua fa’ato’a feiloa’i le uso. E ta’aalo tama a’o se uso. Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu e fa’apea: Muagututi’a, O le a e alu ma lou Muagututi’a, ma lou Fuatino, ma lou Faumuina ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, ae tausi oe e Leulumoega. Aputiputiatoloula, O le a e fo’i oe ma lou Muagututi’a ma lou Fuatino, ma lou Melegalenu’u ma lou Faumuina, ma lau igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le aso lenei fa’ato’a fetaia’i ai oulua le uso.

E ta’aalo fo’i tama a o le uso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le a’so ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.

Ua fo’i nei Muagututi’a ma Aputiputiatoloula ma a la mea ua avatu i le Tupu, ma le agaga ua fa’atumulia i le fiafia. Manatua fo’i, na usu To’alepaiali’i ia Sinamulivanuiana Seuituimanu’a, le alo o Fenunuti ma Uituafanua lona faletua i Falese’ela; faaee le gafa:- o Fuatino, Melegalenu’u, Su’afaiga ma Laumatalelei. Usuia Melegalenu’u e Tau’iliili, fa’aee le gafa: – o Aputiputiatoloula.

Ua sau Aputiputiatoloula ma ana mea mai i le Tupu ona afe lea i lona tama o Tau’iliili. Ona fa’apea atu lea o Tau’iliili i lona atalii: Malo le Malaga. Ona fa’apea mai fo’i lea o le tama: ia malo fo’i le tapua’i ia oe le tama. Ona fai mai lea o Tau’iliili: O le a sau mea na e sau ma oe na maua mai i le Tupu na lua o iai ma lou tina i le aiga? Ona tali lea o Aputiputiatoloula; E i ai mea o lo’o ou sau ma a’u o mea fa’a-tupu mai le Tupu o Fonoti; O lo’u Muagututi’a, o lo’u Faumuina, o lo’u Fuatino, o lo’u Melegalenu’u, ma la’u igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le fa’ato’a ma fetaia’i lea ma lo’u uso. Ona o le gasegase o le Tupu i Mulinu’u ma Sepolataemo na faia ai le mavaega lenei. Na fa’apea atu ai le tama i lona tama: E i ai se mea e te mana’o ai i a’u mea nei na ou sau ma a’u mai le Tupu? Ona tali lea o Tau’iliili; e pau lava le mea ou te mana’o ai, aumai lau igoaipu ma a’u, oute mana’o iai a’ua o lau igoaipu mai le Tupu. Fai mai le tama: Ua lelei.. E i ai ma se isi mea e te finagalo iai? Tali Tau’iliili: Aumai lau igoaipu o le Fetaia’imauso ma a’u, ae avatu la’u igoa-ipu o le Fonofili ma oe. ”O le ala lea o le taumafa o Tau’iliili i le igoaipu o le Fetaia’imauso, aua o le igoaipu na aumai i le Tupu“.

25
Sep
08

Tala O Le Tafea O Le Utu a Taufau, Ae Au Le Utu A Sina.

0 Le Tala i le Tafea o le Utu a Taufau, Ae Au le Utu a Sina.

Na gasegase Taufau. Ona fai atu lea: Ia potopoto mai lo tatou aiga ma faleupolu, alu se tili i la’u tama, ia vave mai nei ma te feiloa’i, ua ou vaivai. Ona alu ai lea o le tili i le tama o ta’aseu i gauta o Falealili ma Safata. Ona fai mai lea o Tupuivao: E le sau, e le tusa le ma’i o Taufau ma lo’u mana’o fiaseu.

Ona sau lea o le tama, ua ta’u mai i le tamaita’i, e le sau Tupuivao. Ona toe fa’apea fo’i lea o Taufau: Toe alu se isi i sia’u tama e tili mai nei i le feiloa’i, e fai iai o sio’u ma’i e le fa’atauva’a. Ona alu fo’i lea o le tili, ona fai atu fo’i lea iai: Na ou sau, ua vaivai le ma’i o Taufau, fai mai ta te o atu. Tali Tupuivao: Alu ia oe, ae se’i o’u talia lupe ua pupula.

Ona alu fo’i lea o le tama, ta’u atu ia Taufau: Ua le sau Tupuivao. Toe fai atu le tamaita’i: Toe alu, fai i ai e vave mai, o le a ou oti. Ona toe alu fo’i lea o le tili, ua fai atu le tama ia Tupuivao: Sau ia ta o, ua vaivai le ma’i o le tupu. Tali Tupuivao: Ou te le alu atu, se’i o’u talia lupe o maunu.

Ona toe alu atu fo’i lea, fai atu ia Taufau: “Ua le sau, fai mai se’i nofo, se’i ona talia lupe o maunu”. Ona fai atu lea o Taufau le tupu: Potopoto maia lo tatou aiga ma Tumua; fa’afogafoga mai i la’u upu o le a pa’u atu, “O le a Tafea La’u Utu, ae Au Le Utu a sio’u uso o Sina”. A’o oe Faumuina; aua ne’i e fefe pe’a sau le tamaloa fa’afia saua, au’a e au aiga ia te oe, e au fo’i ia oe faleupolu. A finagalo Tumua e te tupu, e te tupu lava. A o a’u nei, ‘Ua Tafea La’u Utu’.
_ _

Story Of Taufau’s Terminated Line Of Succession, And Bestowed Her Younger Sister Sina.

Taufau was sick. She said: Let our family and faleupolu gather and have a messenger go to my son, have him come quickly to see me once more, for i am weak. The messenger went to the son who was catching pigeons inland of Falealili and Safata. And so Tupuivao said: “I am not coming, Taufau’s sickness is not as great as my desire to catch”. So the man went again and reported to Taufau: Tupuivao is not coming. So the woman said again: Go once more, tell him to come quickly, I am about to die. And the messenger hurried once more to him and said to Tupuivao: Come, let us go, the Queen is very weak. Tupuivao answered: “I will not go until i have caught the pigeons after the full moon”.

So the messenger returned again and said to Taufau: “He is not coming; he said he would stay until he had caught the pigeons after the full moon”. Then Queen Taufau spoke: “Let our family and the Tumua gather; heed my word; as i am growing weak, my own descendants and their line are to be teiminated and my sister Sina’s line is to take it’s place”.

You Faumuina (Sina’s son), have no fear when that fellow comes and wants to make trouble, for the family stands behind you and the faleupolu will follow you. If the Tumua want you to be king, you alone will be king, for I have cut off my own descendants. As Taufau suspected, Tupuivao did not take this lightly but started a war. But he was defeated by Faumuina and exiled to Tutuila, like Va’afusuaga and others.

23
Sep
08

Usuga A Tuia’ana Tamalelagi E Sefulu, Ma Le Fa’avae O Aiga E Lua o Samoa.

O LE FA’AVAE O AIGA E LUA O SAMOA, MA USUGA A TUIA’ANA TAMALELAGI E SEFULU: FALESEFULU

1. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele (daughter of Folasaitu in Faleata) fa’aee le gafa: – o Tuala. (boy: eldest – “O Le Alii o Aiga” and founder of family “SA-TUALA”Le Aiga Fa’alagilagi o Samoa)
2. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Gese (daughter of Malufau in Lauli’i) fa’aee le gafa:- Malufau. (boy)
3. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau (daughter of Lilomaiava Seve of Safotu) fa’aee le gafa:- o Peseta. (founder of the “Sa-Peseta in Savaii”)
4. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seiomana (daughter of Vaovasa in Faleasi’u) fa’aee le gafa:- o Tuitama.
5. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Fulisiailagitele (daughter of Tu’uma’ai in Safotulafai) fa’aee le gafa:- o Tuioti (boy), ma Taualofa’e.
6. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Ufalefu (daughter of Talima in Faleatiu) fa’aee le gafa:- o Feiloa’ivao or Feiloa’iivao.
7. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seanatoe (daughter of La’ululolopo in Gaga’emalae) fa’aee le gafa:- o Tuitogamatoe. (girl)
8. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Siotafasi (daughter of Puni in Samatau) fa’aee le gafa:- o Tilivea.
9. Toe usuia e Tuia’ana Tamalelagi ia Siotamea (the other daughter of Puni in Samatau) fa’aee le gafa:- o Lea’ana.
10. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga (daughter of Tui-Toga King of Tonga) fa’aee le gafa:- o Salamasina. (girl: ulua’i – first Tupu Tafa’ifa of Samoa: “LE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI”).

NOTE: Tuia’ana Tamalelagi’s first cousin So’oaemalelagi Levalasi as Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi at Lotofaga in Atua, adopted Salamasina as her child. As an honoured from warrior Nafanua, So’oaemalelagi Levalasi honoured Salamasina the Four Ancient Paramount Titles of Samoa; Tuiatua, Tuia’ana, Vaetamasoalii and Gatoaitele, and she became the first Tupu Tafa’ifa of Samoa Queen Salamasina.

Aiga E Lua O Samoa – The Two Main Families Of Samoa: 1.) O le Aiga pa’ia o Sa-Levalasi i Atua, 2.) ma le Aiga fa’alagilagi le Aiga Sa-Tuala.  O aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa.

This mavaega had already been pronounced by Queen Tupu Tafa’ifa Salamasina of the two families, Le Aiga Sa-Levalasi and Le Aiga Sa-Tuala, and their royal mats are called ‘Pulu’ and ‘Leuleu’.

O LE GAOIMAIGA O TUI-A’ANA TAMALELAGI

O le ali’i lenei o Tamalelagi, o le tama a le teine o Vaetamasoali’i ia Tuia’ana Tagaloa Selaginato. Na fanau i Safata, ona malaga atu lea o le auso lenei sa’ilimalo o A’ana ua teu fa’alo’omatutua tama nei a’o tausami le failele, a’o leleo ai isi fafine i le pepe. Ona susu’e atu lea o le pola e tama nei o Tutuila ma Ape, ma o la faufautu pei lava o ni fafine, ona fa’apea atu lea o nei tama, aumaia se’i o ma tausi ae o oulua e fai sa oulua fa’amalosiga.

Ona tu’u mai loa lea iai o le pepe i tama ae o fafine e a’ai, ona sosola mai loa lea o tama ma le pepe. Ua alu ane Vaetamasoali’i ua uma ona tausami ua leai se tamaititi, ona fesili lea o le teine po’o fea o iai lana tama, ona vevesi ai lea ma ua sau le tuliloaga ma fai ai le taua i gauta o Lefaga ma Leulumoega.

Na taunu’u atu fo’i Liolevave ma fesoasoani i le taua ona solomuli lea o Safata, ae malolo le malaga a tama ma tafu le latou afi i ga’uta o Lefaga. Ona tanu ai lea o le pute o le tama i Malala, o lo’o igoa ai lenei ele’ele o TANUMALALA. Ua taunu’u i Sagamea-uta ona tu’u ai lea o le tama ae alu Ape i Fasito’o-uta alu Tutuila i Fasito’o-tai. Ae usu mai i le ava o le taeao e tuai mai Tutuila ona maua lea o le alagaupu fa’apea; E MOE MANATUNATU APE AE MOE GASE TUTUILA.

Ona toe tu’utu’u atu lea o le tama i lalo o le Malae o le Vavau, suia ai le igoa o le ele’ele na tu’u muamua o Tutuila ma Ape o NOFOALI’I. Ona usu ane lea o Alipia talanoa ma Tutuila ma Ape ona fai lea iai e tu’u lo la ali’i e tausi e le Tumua. Ona o ai lea o Togitogi ma ona tei ua tapena mai le ulumoega o le ali’i o Tamaalelagi, o fala ma siapo ma ona fala lauie. Ona suia ai lea o le suafa o le Malae o le Vavau o LEULUMOEGA. Ona matua lea o le tama ona o ane lea o Alipia ma Suluga ua alaga Papa o le Tuia’ana ia Tamaalelagi, a’o le taimi fo’i lea o iai Tuia’ana Sagate. Ona nofolua lea o nei tupu se’ia o’o lava ina tau lo la taua lea na fa’ato’a iloa ai Nafanua i Tumua nei ma sunu’i ai alafale a le tama’ita’i o lo’o alala ai le suafa Tupa’i.

O LE MAFUA’AGA O LE SUAFA TALAMAIVAO/ULUALOFAIGA

(O le tasi lenei o taofi.)
Ina ua agaleagaina le tina o Salamasina o Vaetoefaga e Leulumoega, ona ave ai lea o le feau a Salamasina i Fagaloa i le tuagane o Vaetoefaga, o Ulualofaiga. Ua agaleagaina lona tuafafine e Tuia’ana Tamalelagi ma Leulumoega. E taunu’u atu le tala oi le vao Ulualofaiga, ona maua ai lea o le suafa o Ulualofaiga o le “Talamaivao”. Ona e taunu’u atu le savali a Salamasina ma le tala, oi le vao Ulualofaiga.

Ona malaga ai lea o Ulualofaiga i Leulumoega ma tagata Fagaloa e to’alua. O Pa’ila ma Aiofaiva, o tautai e tautuaina Vaetoefaga ina ua agaleagaina e Tamalelagi ma Leulumoega. E iai ona iai suafa ia e lua i Nofoalii, e o’o mai ilea so.

Ona toe alu fo’i lea o le savali a Salamasina ia Peseta i Safune o Savai’i . Ona aumai ai lea e Peseta o tagata e to’alua, o Tauti ma Mala’itai e tautuaina Vaetoefaga. Ina ua tu’umalo Vaetoefaga, ona manatu lea o Mala’itai o le’a toe fo’i mo Safune. Ona toe fo’i lea o Mala’itai i Safune, ae o lo’o iai pea Tauti i Nofoalii e o’o mai ilea so.

(Tulafale: Pa’ila ma Ai’ofaiva. Tapa’au: Tauti ma Mala’itai).

Usuga lona tolu a Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau le afafine o Lilomaiava Seve faaee le gafa o Peseta (tama: fa’avae Le Aiga Sa-Peseta i Savaii). Fai mai le tala, sa ta le tatau po’o le lagimalofie a le afioga ia Tuia’ana Tamalelagi, ae pepese le nuu, maua ai le suafa, PESETA , aua sa ta le tamaloa, ae pese le nuu.

NOTE: (tatau) According to tradition, the first Samoan Tufuga (craftsman) who presented the design and the art of the tatau on humans was high Chief Su’a from the island of Savaii. The first Samoan who went through the ritual of the tatau was Paramount Chief Tuia’ana Tamalelagi of the A’ana region, island in Upolu. Tuia’ana Tamalelagi was one of the most colorful personalities of ancient Samoan history. He held one of the four highest titles of Samoa Tuia’ana. He was also renowned for bravery and so handsome that he was married ten times to daughters of Chiefs from various regions of Samoa who sought higher prestige and closer association with this powerful family, and Vaetoefaga daughter of Tui-Toga. It is said that at feasts and on formal occasions when Tuia’ana Tamalelagi showed his tatau, it was admired by the women, but envied by men. Since the time of Tuia’ana Tamalelagi, the ritual of the tatau has become an integral part of Samoan custom and tradition. It was forbidden for members of the aumaga (group of untitled men) to participate in any of the formal ceremonies associated with the councils of chiefs, unless they had gone through the ritual of the tatau. Untitled young men with the tatau are given the name soga’imiti. Only the soga’imiti were authorized to prepare food for the chiefs. And perform other chores as required by the council of chiefs.

(”e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)

17
Aug
08

Tu’umalo O Tuiatua Mata’utia Fa’atulou, le to’alua O So’oaemalelagi.

Tu’umalo o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou.

Ona tautu lea ole fale o Leifi ma Tautolo ia Mata’utia ile tama’ita’i o So’oaemalelagi Levalasi. Ona nofo ai lea So’oaemalelagi Levalasi ia Tui-atua Mata’utia Fa’atulou. O le aumoega lenei e iai le upu fa’asamoa o faia nei, “tau ose mea e ala ai”. O le aumoega lenei fa’ato’a maua ai le igoa o Mata’utia: Mata’utia Fa’atulou. Na fiafia tele So’oaemalelagi Levalasi i le manaia o Aleipata ma le alofa i lona to’alua fou, ua olioli tele ai ma manuia lona olaga ina pe ana le seinoa le amio faitogafiti a Leifi ma Tauloto.Ua aliali nei le a’ano o mea na tauanau ai Mata’utia e fa’aipoipo mo So’oaemalelagi Levalasi,o le fia aumai lea o Papa e fa! o lo’o ia Nafanua mo Atua. La te le’i o iai i le tama’ita’i ma lo la manatu fa’apito, a ua fa’aui ane i lana tane, aua ua la iloa e malosi ai le la pule I mea tau suafa ma mea tau faletua. Ae na te’ena vave e Mata’utia lo la manatu. Ua uma ona iloa e Mata’utia e le mafia e A’ana ona tu’u mai o lena Papa se’iloga ua fao fa’amalosi, ma o le uiga la o se taua fo’i. A’o Mata’utia e mana’o tele i le filemu ma le fealofani. Ua le malilie o Leifi ma Tauloto o le te’ena o lo la taofi e le ali’i, ua o i aiga ma saga mafaufau atili. Ua mavae ni aso, ona toe o ane fo’i lea i le ali’i e tauanau pea. A ua atili ai ona mau o le finagalo o Mata’utia, ma ua totama’i tele ai le ali’i i tulafale, aua ua aliali mai lo la loto fa’amaualuga e fia pule aoao i Upolu ma Savai’i.

Ua o’o i le tasi aso, ua fa’alogoina e tulafale o Papa e fa! Ua folafola ia So’oaemalelagi Levalasi i lana malaga na alu i Falealupo. Na manatu loa e sili ona foa’i tonu i le tama’ita’i. E le taumate o le a avea lona alofa i lana tane ma mea nate talia ai ona fa’ae’e uma papa e fa ia Mata’utia. E le o fea, na te’ena mamao i la’ua e le faletua. E tasi lava le loto o So’oaemalelagi Levalasi ia toe fo’i atu Papa i le nu’u moni o e latou ia Papa, ae na o le Tuiatua ua tatau lea mo lana tane. Ua atili ai ona le malilie mana’o fa’aalualu o Leifi ma Tauloto.

Ua mavae ni isi masina, ua fa’ateleina pea le fiafia ma le fealofani o le ulugali’i a Mata’utia ma So’oaemalelagi Levalasi. O le tasi aso a’o la tofafa, na fa’alogo a’e ai So’oaemalelagi Levalasi ua savali le tagata i lo la fale. Na ia nofo a’e i luga, ae ua iloa se tasi, a’o lo’o tofa pea Mata’utia i ona tafatafa. Na liliu le ali’i ma fa’afuase’i ona e’e ma le tiga tele. Na tago atu So’oaemalelagi Levalasi po o le a, ae te’i ina ua va’aia le foto na tuia ai lona itu. O le fasioti e le taumate, au’a e le o le foto ea ua masani ona fasiotia ai ali’i? Talofa e, ua oso mai le isi auauna toga a So’oaemalelagi ua taumafai ona tipi ese le foto ona o le fia lavea’iina o le soifua o le ali’i. Ae paga, ua ulu le ona o le foto ua tigaina tele le ali’i ma ua vave lava ona maliu ai. O le puapuaga tele le mea ua o’o ia So’oaemalelagi Levalasi. Na ia masalomia tagata na faia le galuega leaga ma ua teu i lona loto nate le’i tautala ai. Ua fa’anoanoa Atua uma i le maliu fa’afuase’i o le latou ali’i pele. Oi talofa i le tagata na ia fasiotia pe ana iloa.

Ua mavae ni nai aso ina ua uma le lagi o Mata’utia, ma le mafatia tele o So’oaemalelagi Levalasi i le maliu o lona to’alua pele, e le taumate o le mea lea na fafano ai le ma’itaga o le tama’ita’i ua fanau mai o le alualu-toto. O le alualu-toto la lea na maua ai le tama o lo’o ta’ua i le gafa o ”Tuimavave” lona igoa.

– –

Mavaega a So’oaemalelagi Levalasi

Na fa’apotopoto e So’oaemalelagi Levalasi ona Aiga uma, ma ua fai atu i ai. Ua fa’ato’a maua nei se isi alo o Tuia’ana Tamaalelagi, ma ua poloa’i mai oute fo’i i Leulumoega. O le a ou sa’uni malaga iai taeao. A’o outou uma nei, o o’u Aiga uma lava outou, au’a o outou o uso ma tuafafine o la’u tane ua fa’amatauaina. O nu’u uma toute i ai, o Fagaloa po’o Amaile, Lepa po’o Lotofaga, o o’u Aiga lava outou ma o le a ta’ua o Sa-Levalasi.

O Sa-Levalasi o le Ulua’i Aiga i Atua, o outou lava toute puipui ma fa’amamalu le Tuiatua, ona o togafiti vale a nei mea o Faleupolu. O le toe mana’o lava o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou ia la soso’o ma le tama lea sa i lo’u manava. A ona ua feagai ma nei aso puapuaga ua tupu ai le fa’alavelave, ua fafano la’u tama. A’o lenei o le a ou alu e vavae le tama a Vaetoifaga ma Tuia’ana Tamaalelagi (Salamasina) e fai ma sui o Tuimavave. A ia outou nonofo ma fa’aputu ia tele ni ie-toga, ua tele le mamalu. O la’u auauna fa’amaoni lea o Lesi, o le a fai ma tupu’aga o Sa-Lelesi. E nofo ia i Saluafata, o ia ma ni ana fanau ia fai ma ‘Agai’ o le Tuiatua. O la’u Mavaega lena ua ou tu’u atu i o outou luma, i le o’u alu ai, Levalasi po’o So’oaemalelagi.

Lesi, o le a lau mea na fai ia Tuimavave? O fea oi i ai? Na tali atu Lesi, Na ou tausia lava fa’alelei. O alualu-toto, o lo’o ta’atia i lalo o le ma’a-tele, va’ava’ai e le ‘Uga’. Ona fai atu lea o So’oaemalelagi Levalasi i lona leo mamalu, ua lelei, ‘ia e tupu ma si a’u tama, ‘ia e malosi, ‘ia e ola pea i le Uga, ‘ma ia e maua tagata na fasiotia lo’u tama lelei, ‘ma ia e matu’a taui i ai. Na fa’alogologo tagata uma, ma ua latou iloa, o le ‘Uga’ o le Aitu fa’aleaiga lea a le tama’ita’i, e le taumate o le a vave fa’ao’o mai ai le malaia i’e na mafua ai ona fasiotia Tuiatua Mata’utia Fa’atulou.


17
Aug
08

Mavaega A So’oaemalelagi Levalasi.

Mavaega a So’oaemalelagi Levalasi.

Na fa’apotopoto e So’oaemalelagi ona aiga uma, ma ua fai atu i ai. Ua fa’ato’a maua nei se isi alo o Tamaalelagi, ma ua poloa’i mai oute fo’i i Leulumoega. O le a ou sa’uni Malaga iai taeao. A’o outou uma nei, o o’u aiga uma lava outou, au’a o outou o uso ma tuafafine o la’u tane ua fa’amatauaina. O nu’u uma toute i ai, o Fagaloa po’o Amaile, lepa po’o Lotofaga, o o’u aiga lava outou ma o le a ta’ua o Sa-Levalasi.

O Sa-Levalasi o Salevalasi le ulua’i aiga i Atua, o outou lava toute puipui ma fa’amamalu le Tuiatua, ona o togafiti vale a nei mea o Faleupolu. O le toe mana’o lava o Tuiatua Mata’utia ia la soso’o ma le tama lea sa i lo’u manava. A ona ua feagai ma nei aso puapuaga ua tupu ai le fa’alavelave, ua fafano la’u tama. A’o lenei o le a ou alu e vavae le tama a Vaetoifaga ma Tamaalelagi (Salamasina) e fai ma sui o Tuimavave. A ia outou nonofo ma fa’aputu ia tele ni ie-toga, ua tele le mamalu. O la’u auauna fa’amaoni lea o Lesi, o le a fai ma tupu’aga o Salelesi. E nofo ia i Saluafata, o ia ma ni ana fanau ia fai ma ‘Agai’ o le Tuiatua. O la’u mavaega lena ua ou tu’u atu i o outou luma, i le o’u alu ai, Levalasi po’o So’oaemalelagi.

Lesi, o le a lau mea na fai ia Tuimavave? O fea oi i ai? Na tali atu Lesi, Na ou tausia lava fa’alelei. O alualu-toto, o lo’o ta’atia i lalo o le ma’a-tele, va’ava’ai e le ‘Uga’. Ona fai atu lea o So’oaemalelagi i lona leo mamalu, ‘ua lelei, ia e tupu ma si a’u tama, ia e malosi, ‘ia e ola pea i le Uga’ ma ia e maua tagata na fasiotia lo’u tama lelei, ma ia e matu’a taui i ai. Na fa’alogologo tagata uma, ma ua latou iloa, o le ‘Uga’ o le Aitu faa-le-aiga lea tama’ita’i, e le taumate o le a vave fa’ao’o mai ai le malaia i’e na mafua ai ona fasiotia Mata’utia.

16
Aug
08

Mafua’aga Na Falefa ai Tumua ia Asiata Ona O Fonoti Tupu Tafa’ifa.

Tofiga A Malietoa Savea:
“O oe Lealali, o le a e alu ma lou TUMUA e te nofo i Aana, ae o oe Tuna o le a e alu ma lou ITUAU e te nofo i Faleata, ae o oe Fata o le a e alu ma lou ALATAUA i tua i le la itu o le Tuamasaga e te nofo mai ai, ma o le mafua’aga lea o le igoa o lea itumalo o Safata, ae o le a ou nofo atu foi ma lou TUMUA i lenei itu o le motu ma ou pulea atu le atunuu”.

Ua o’o nei ina ua fa’alogo ane Suga ma Paepule, le fanau a Leifi mai Aleipata, ua malepe Faleali’i a Malietoa, ona laua o mai loa lea ia Malietoa ua augani ane i ai fa’apea, “Faamolemole lau Susuga i le Malietoa, toe sasa’a le Fafao, o tofiga o lo’o tautua Suga”. Ona tali lea o Malietoa fa’apea, “Talofa e, ua oulua o’o mai ua ta’ape uma atu tama ma mea, ae ui i lea, o maia, o le TUMUA lea na ia te au, o le a aveatu ai so oulua TUMUA.

Ona malaga loa lea o Suga ma Paepule ma lo la Tumua lea o loo i LUFILUFI nei, o lea la ua tolu ai nei Tumua i Upolu. O Lealali i LEULUMOEGA ma Malietoa Savea lea ua ia Fata ma Maulolo, lea ua taua o TUISAMAU . A’o le Tumua o Asiata na to ane mai ia Tuiatua Fonoti, o lea ua Falefa ai Tumua ia Asiata, ona o le suega Malo a Asiata ia ‘Tuiatua Tuia’ana Gatoaitele Vaetamasoali’i Fonoti”, “o le Tupu Tafa’ifa o Samoa”, lea ua tofiaina Asiata, o le a falefa Tumua ia te oe. Ona usu loa lea o Malietoa Savea ia Ama’amaula le tama’ita’i Tuanai ona faaee loa lea o le gafa o tama o Malietoa Ganasavea, Umusavea ma Upoluasavea, toe usu foi ia Luafatasaga le alo o Taemanutavae i Sili ona faaee lea o le gafa o Malietoa Uilamatutu Faiga, o Malietoa Faiga lava lea na fai lona aso i tagata.

_ _




BLOG CALENDAR

May 2024
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,958 hits

BLOG ARCHIVE