NOTE: Click on each image to enlarge size:
FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN O LOTOFAGA ATUA ILE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI, MA FIAME MATA’AFA FAUMUINA MULINUU (II) MA SALEVALASI. OLE FA’AIUGA ILE FA’AMASINOGA I MULINUU SAMOA LANDS & TITLE COURT 1952.
TALA I LE MAFUA’AGA UA ALI’ITA’I AI FALEATA I LE SUAFA FAUMUINA LE TUPUFIA
Ua maliu Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia ona tau ai lea o le taua ina ua fia Tupu uma le fanau a Faumuina, e iai Fonoti, o le teine o Samala’ulu, ma Va’afusuaga Tole’afoa; “le Tupufia o le Faumuina”.
Ona papae ai lea o lo latou taua i Leulumoega e ta’ua o le taua o le Paegauo, o le taua po’o ai o le a e’e iai Papa. O le vevesiga ma le a’afia uma ai o Samoa ona po’o ai o le a Tupu. Ua uma le taua ua manumalo Fonoti ona o le tulaga fulisia o Samoa sa lagolago ia te ia. Ona faae’e ai lea o Papa e fa o le Tuiatua, Tuia’ana, Vaetamasoali’i, ma le Gatoaitele ia Fonoti ma avea ai ma Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ona finagalo lea o le Tupu e fia asia le Itumalo o Faleata. Ona o le tasi lenei o Itumalo na tau malosi i le itu taua a le Tupu o Fonoti ma ona tofiga ‘O Faleata, o le Itu Autasi ia Lufilufi ma Leulumoega ma Tuisamau. ‘O le ava a Faleata e fevala’aua’i. Na fa’apea ai fo’i se fuaitau; “O le sola a Faleata e sola ae vave mai”.
O Fonoti o lona tina Manalelei po’o Talaleomalie, o Manalelei Talaleomalie o lona tina Aloalonei, o Aloalonei o lona tina Unusialetoa, o Unusialetoa o lona tina Letele-o-Talaia le alo o Mata’afa o Ululoloa i Faleata, o le fai’a lea a Fonoti le Tupu ma Faleata i lena vaitau o le soifuaga.
Na malaga ai lea o le Tupu o Fonoti i Faleata. O iai i Vaimoso le tagata malosi ma le toa lenei e igoa ia Tiufea. Ona alu ane ai lea o Tiufea ia Fonoti ma lana manulele. Ua fa’alele manu nei le Tupu o Fonoti ma Tiufea. Ua fa’alele e le Tupu o Fonoti le manulele a Tiufea, ua lele aluga ma ifo mai ma tu i le a’ao o le Tupu. Ona fa’alele lea e Tiufea o lana manulele, ua na ona apata e fia lele ma pa’u mai ua tu i le ua o Tiufea. Ua fa’apea lava ona faia e le manulele le apata e fia lele, ma pa’u mai ma tu i le ua o Tiufea.
Ona malele lea o le Tupu o Fonoti ia Tiufea ma Faleata a’o potopoto iai ma le Tupu e fa’apea: “Tiufea, tu’u lou igoa o Tiufea, ae o le a e igoa ia ‘Manuleleua’ e manatua ai pea e Faleata lenei lava aso.” O lona tau, o le’a ou ‘Une’ lou Ao o le ‘Mata’afa i Atua’. Ae aumai le Suafa o lo’u tama o ‘Faumuina ete Ali’ita’i iai (Faleata)’. O to’oto’o fo’i ia o i Faleata Sasa’e ua fa iai to’oto’o o Faleata e o’o mai i aso nei. “Puni loa le Mata’afa, ae puni matatogo Faleata”.
O LE GAFA O MANALELEI TALALEOMALIE LE TINA O LE TUPU TAFA’IFA O FONOTI:
Usu #2 Tuiavi’i le alo o Tui-Toga (viii) ia Letele Talaeia le alo o Mata’afa i Ululoloa Faleata, fa’aee le gafa o Taua’aletoa (tama), ma Unisialetoa (teine).
Usuia Unisialetoa e Malietoa Sa o Mulifanua, fa’aee le gafa o Togia, Ifopo, ma Aloalonei (teine).
Usuia Aloalonei e Vaovasa o Gataivai i Savaii, fa’aee le gafa o Manalelei (teine: po’o Talaleomalie).
Usuia Manalelei po’o Talaleomalie e Tuia’ana Tuiatua Faumuina Le Tupufia, fa’aee le gafa o Fonoti (tama ulumatua “Ole Alii o Aiga”, ma le Tupu Tafa’ifa o Samoa).
Usu #1 Fonoti le Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i i Satapuala Aiga Satuala, fa’aee le gafa: o Muagututi’a (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’).
Usu #1 Muagututi’a ia Poto le alo Amituana’i Manaia o Si’ufaitoto’a i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine ulumatua ‘Feagaiga ale Aiga’, na tofia e ala’ala ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua).
Usuia Seutatia o Mulinu’u i Lufilufi e Lilomaiava Nailevai’iliili o Palauli i Savai’i, fa’aee le gafa: o Nofoa-tolu Lilomaiava Vae-ole-nofoa-fia (tama: Ulua’i suafa ‘Nofoatolu’ na e’e ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua)
Usu Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia ia Sinaivaiana le alo o Va’afusuaga o Faga i Savai’i, fa’aee le gafa: o Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i (tama) [Fonoti o Lotofaga Atua].
Usu Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i o Mulinu’u i Lufilufi ia Va’asa le alo o Fiame Muagututi’a le Sa’ofaapito ma le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Oliovaigafa (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’), Nofoatolu Ti’auliva’a (i), ma Lagouta (teine) – [Sa-Fonoti o Lotofaga Atua]
(O Fonoti Oliovaigafa na ai Ali’i mai iai Molio’o ma le Ailaoa e fai ma o latou Ali’i e iai le ulua’i Suafa Fonoti sa ala’ala i lona Maota o ‘Vainiu’ i Faleapuna. Na maliu ai lava le Ali’i ma sa lagomau ai lava. E pa, e leai sona suli. Ae fa’asolo le Suafa ma le gafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa i Lotofaga Atua i suli o Nofoatolu Ti’auliva’a, ma le teine o Lagouta).
(“Fonoti o Lotofaga i Atua o suli tau toto ma le suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa”)
O Va’asa o le alo o Fiame Muagututi’a, o le tasi ole to’afa o lo’o fa’alupe nei i Lotofaga o “Alo-tau-tino ole Sa’ofa’apito ua Fiame”. Ole to’afa lenei e filifili po’o ai so latou suli e nofoia le suafa Fiame, pe’a avanoa. Na usu Fiame Muagututi’a ia Masu le alo o Sitagata Timalesa o Lotofaga fotuai mai o Leaegalesolo (tama), Fuiava’iliili (tama), Va’asa (teine), ma Va’aloa (teine). O le Mavaega a Fiame Muagututi’a Le Sa’ofa’apito o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua, E na’o i la’ua teine o Va’asa: Fonoti, ma Va’aloa: Fiame na tofia e alaala (Maota) i gatai’ala i Mala’e i Mulifusi ma Tanumaleu, po’o le Malae o Papa o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua.
O LE FIAME LE SA’OFA’APITO MA LE AIGA PA’IA O SALEVALASI I LE MALAE O LOTOFAGA I ATUA
Na ta’oto le fa’atafa o le Tupu Tafa’ifa o Salamasina ile Malae o Mulifusi i Matafagatele, ua ta’ua nei ole Malae o Lotofaga i Atua i aso nei. Na to’ai le toma’aga a Manalelei Talaleomalie ia Tupuola Folopapa i Tanumaleu, ole Malae ua ta’úa o Lotofaga i Atua i aso nei. Ona o’o mai lea ile taimi o Fiame Muagututi’a o ia lea na fa’ato’a sa’ofa’apito ole Malae ua ta’ua nei o Lotofaga i Atua, le Maota o Fiame le Sa’ofa’apito Muagututi’a o Lotofaga Atua. Ole Malae ole fa’autugatagi.
O le ulua’i Fiame o Ufui’avaopupu i Tanumaleu po’o le Malae o Lotofaga i Atua lea ua ta’ua ai nei, na usu ia Levalasi le alo o Tapu o Letaupe i Mata’tufu, fotuai mai o alii nei o Tuiatua, ma le alii o Muagututi’a lea na soso’o ma lona tama ile nofoia ole Fiame. O Fiame Muagututi’a na si’í e Mata’tufu i lalo i Matafagatele, o le ala lea ua ali’i ta’i ai ia Fiame ma sa’ofa’apito iai e o’o mai ile taimi nei ile Malae o Lotofaga i Atua. O ulua’i sa’o sa ala’ala i Tanumaleu lea ua ta’ua nei ole Malae o Lotofaga i Atua, o Tupuola ma Seinafolava. O lo la fa’alagina e fa’apea: Afio mai e na ulua’i sa’o Tupuola ma Seinafolava, Afio mai le fale agafulu o Fiame, Afio mai le falevalu o Seinafolava, Afio mai fa’aulu’ulu Teoteo ma Tumanuvao, Afio mai le ali’i ole ao le tupe na tago’esea Amituana’i, Maliu mai ali’imau o faleupolu Fa’atili ma Lemauga, Susu mai Sitagata ma le va’á na taumualasi ma le aiga Sasitagata, mamalu mai le faleatua.
TOFIGA O LE MALO A FONOTI LE TUPU TAFA’FA O SAMOA (Since: 1600AD)
FA’ALUPEGA AOAO O SAMOA; Tumua ma Pule, Itu’au ma Alataua, Aiga ile tai, ma le Va’a o Fonoti.
TE’O; ‘O oe o le Anava o Taua, ‘Ma lou Manu Samoa.
FIA’AITAGATA; ‘O au Suafa ia o Fatialofa, ma Auelua. ‘O le a fai i la’ua ma Tulauniu o Atua, ‘Punefu o Atua, ‘To’oto’o o le Tuiatua.
MATA’UTIA; ‘O le Va’a o Fonoti, ‘O le Malu o Ma’auga – Leulumoega, ma Lalogafu’afu’a, Lufilufi. ‘Fea, o le Va’a o Fonoti, ‘O fea fo’i e Fa’aopea ia Atua le Fauono.
MOLIO’O; ‘O oe o le Va’a o Fonoti, ‘O oe o le To’o o le Fua.
LEUTELE (Falefa); ‘O oe o le A’ai o le Tupu o Fonoti! ‘Falefa (District), Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato.
TOFAEONO; ‘E Ono Pou o Lufilufi, Fitu ia te oe. ‘E Iva Pou o Leulumoega, Sefulu ia te oe. ‘E Fitu Pou o le Malietoa, Valu ia te oe. ‘E Tolu Pou o Satunumafono, Fa ia te oe.
O LE VA’A O FONOTI: Samamea, Ma’asina, Lona, Taelefaga, Salimu ma Ma’auga, Musumusu, Falefa, Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato, Lalomauga, Manunu, Faleapuna, Lufilufi, Saluafata, Fusi, Salelesi Safanua, Fagaloa, Solosolo, Luatuanu’u.
TUMUA O ASIATA: Ole a Falefa Tumua ia te oe (Sa’iliga Malo o Asiata ia Fonoti).
O LE MAVAEGA A FONOTI LE TUPU TAFA’IFA MA LONA USO O VA’AFUSUAGA TOLE’AFOA
Na iloa atu e Tumua ua afio atu Tole’afoa, ona fai atu lea, afio mai i le Maota e te lua talatala ma le Tupu. Tali Tole’afoa, leai oute ava i Tumua, ua lava a’u i lalo o le ulu lea. Ae sa augani atu lona aiga ma Tumua, afio ane ia i le Maota. Na faofale loa Tole’afoa ma sa faa’alia lava lona fa’aaloalo ia Fonoti, ua faae’e o ia i le pou pepe o le isi tala o le Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua.
Ona agiagi atu ai lea o Fonoti le Tupu Tafa’ifa e fa’apea: Tole’afoa e, afio mai o le a totofi ata mea, au’a le nofo lelei ai o lau fanau ma la’u fanau i le lumana’i. O Papa e fa, o le a ia te a’u ma la’u fanau. A’o le Ao o le Tonumaipe’a, o le a ia te oe ma lau fanau. O le a e saofia le Aumaga, o le mea lea e ta’ua ai le Aumaga e Pa’ia, ona o le Ao o Tonumaipe’a ua iai. E te afio i le fala, Na’o oe lava e te nofo i le fala i fafo, E sa se isi o le Aumaga e nofo ise fala. A uma ona mama o le ava, e tu lava le tagata i luga ma lana maga’ava ma tu’u i le tanoa, a’o lau maga’ava e tu mai se tasi na te avatua, ona aumai lea o le tanoa tu i ou luma. A leai se Tupu e alagaina e Tumua, O le a e Tuia’ana Ave’aumalaga. O le a fa’asino fo’i ia te oe upu o le Aualuma. O lou Aualuma o le a tausi e Leulumoega ma e na ta’i Fasito’o-tai ma Fasito’o-uta.
A e toe tago mai i a’u mea, e sauaina oe i le aufuefue ma soloa i le vailalo ma lau fanau. A ou tago atu i au mea ia fa’apea fo’i ona soloa a’u i le aufuefue ma tafea i le vailalo ma la’u fanau.
O le Mavaega lea nai Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua a Fonoti le Tupu Tafa’ifa ma lona uso o Va’afusu’aga Tole’afoa, o lo’o tausi iai Samoa i lenei Mavaega e o’o mai i le aso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu o Fonoti ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le aso ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.
Fai mai le Tupu Tafa’ifa o Fonoti, “E lelepa ia te a’u le vai.” E le toe faia nisi tofiga ma nisi mavaega ua gata ai ia te ia. “O Samoa ua uma ona tofi”.
(“e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)
——————————–
BLOG RECENT COMMENTS