Posts Tagged ‘JOHN BROWN FONOTI

06
Nov
08

Original Documents On Hon J.B. Fonoti Govt. Appointments Of His Wish For Samoa 1954-57. His Petition For Self-Government in 1944 And The United Nations Approval In 1946.

The following documents were the only information was kept and found with the Government of Samoa from inquiry of research on Hon J.B. Fonoti. Further down are copies from the NZ Govt. Archive of the Petition for Self-Government in Samoa in 1944 by Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown, the leader of the Fono of Faipule of Samoa that was directly presented to the Prime Minister of New Zealand the RT. Hon Mr Peter Fraser. And also copy of the United Nations approval in 1946 from the United Nations as per requested to the UN. Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown was the leader of the ‘Fono a Faipule’ of Samoa from 1939 to 1947. And was also a ‘Member of The Legislative Assembly’ from 1948, 1950 to 1952 and 1955 to 1957. In 1954 he was a member of the ‘Working Committee of the Constitutional Convention of the Government of Samoa. And was the leader of the MAU for Atua also from 1935 to 1942.

The Petition for Self-Government in Samoa by leader J.B. Fonoti in 1944 was presented directly to New Zealand Prime Minister the Rt. Hon Mr. Peter Fraser and Governor-General Sir Cyral Newall, resulted to approval by the United Nations for ‘Self-Government in Samoa’ on the 13th December in 1946!

Click on each image to enlarge size:

HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN STATEMENT OF GOVERNMENT APPOINTMENTS OF HIS WISH FOR THE CONSTITUTIONAL GOVERNMENT OF SAMOA IN 1954-57

Hon J.B. FonotiHon J.B. Fonoti

fonoti-info-from-govt-samoa

INTRO ON THE PETITION FOR SELF-GOVERNMENT IN 1944 BY LEADER OF FONO OF FAIPULE HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN WAS DIRECTLY PRESENTED TO THE NEW ZEALAND PRIME MINISTER THE RT. HON MR FRASER.

jb-fonoti-and-nz-pm1jb-fonoti-and-nz-pm2jb-fonoti-and-nz-pm3jb-fonoti-and-nz-pm5jb-fonoti-and-nz-pm6

fonoti-petition66fonoti-petition77

THE UNITED NATIONS APPROVAL FOR SELF-GOVERNMENT IN SAMOA ON THE 13TH DECEMBER 1946. A RESULT FROM THE PETITION IN 1944 BY HON FONOTI TO HON MR FRASER. A COPY FROM THE UNITED NATIONS AS PER REQUESTED.

united-nations-approval0

united-nations-approval1united-nations-approval2

united-nations-approval4

HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN THE LEADER OF FONO OF FAIPULE OF SAMOA 1939 TO 1947.

jb-fonoti-leader-of-fono-of-faipule-letter-in-1945HON FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN OF LALOVAEA AND LOTOFAGA ATUA 1901-74. HES A DESCENDANT OF KING FONOTI TUPU TAFA’IFA OF SAMOA. PICTURED IN 1955.

HON FONOTI MATA'UTIA JOHN BROWN

SAMOA’S FREEDOM FROM THE NEW ZEALAND GOVERNMENT AND THE BRITISH EMPEROR ISSUED AND CONFIRMED! – WESTERN SAMOA’S INDEPENDENCE.

– –

Click link for more on J.B. Fonoti leadership copies Fono of Faipule proceedings: FonoFaipule

fonoti-ts-wp2

28
Oct
08

O Le Mavaega A Queen Salamasina Le Ulua’i Tupu Tafa’ifa O Samoa.

1. Usu Sanalala Le Manu’a o Safata ia Gatoaitele ma Gasoloai, fa’aee le gafa: o Vaetamasoali’i, Atogauga-A-Tuitoga, ma Lalovi’imama (tama).
2. Usuia Vaetamasoali’i e Tuia’ana Tagaloa Selaginato le atali’i o Tagaloa Fa’aofonu’u, fa’aee le gafa: o Tuia’ana Tamalelagi (tama: ma lana falesefulu).
3. Usu #10 Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o Tui-Toga Faisautele, faaee le gafa o Salamasina (teine: O le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa).
4. Usuia Atogauga-A-Tuitoga e Tonumaipe’a Sauoaiga o Savai’i, fa’aee le gafa: o Tau’ilili, Tupa’i (Vaililigi), ma So’oaemalelagi Levalasi (teine).
5. Usu Lalovi’imama le atali’i o Sanalala Le Manu’a o Safata ia Sefa’atauemana le Sa’otama’ita’i o le Tuiatua, fa’aee le gafa: o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou.
6. Toe usuia e Tuiatua Mata’utia Fa’atulou ia So’oaemalelagi Levalasi, fa’aee le gafa: o Tuimavave (tama: alualu toto), ma Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa (O le tei teine ma le tama fai o So’oaemalelalgi Levalasi le “Fa’avae o le Aiga Salevalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi).

O le Fa’avae “Aiga e lua” o Samoa: O le usuga muamua #1 a Tuia’ana Tamalelagi ia Nomoaitele le alo o Folasaitu i Faleata, fotuai mai o Tuala le tama ulumatua “O le Ali’i o Aiga” ma le “Fa’avae o le Aiga Sa-Tuala”. O lona sefulu o usuga a Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o le Tui-Toga, fotuai mai le teine o Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ma le tei ma tama fai o So’oaemalelagi Levalasi le “Fa’avae o le Aiga o Salevalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi le tama o Salamasina.

O LE MAVAEGA A SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA

Sa ta’oto gasegase le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa o Salamasina i Lotofaga Atua. Ua vaivai o le tupu, ua potopoto Tumua ma Aiga. Ona fai lea o le Mavaega a Salamasina ia Aiga ma Tumua. O Papa e tu’u atu e tausi aiga e iai ua Pa’ia o le Aiga o Sa-Levalasi ma le Aiga Sa-Tuala, ma latou toga ua Pa’ia i le igoa o le Pulu ma le Leuleu; ma ua sa fai mai le Mavaega, a fai e iai se tasi ua manuia i le finagalo a Leulumoega ma Lufilufi ona faao’o ina lea o toga i Mulinu’u i le Maota o le Tuiatua i Lufilufi ma Nu’uausala i Leulumoega i le Maota o le Tuia’ana.

Salamasina na fanaua Fofoaivaoese, o lana fanau o Taufau ma Sina. Usuia Sina e Tito’iaivao, fa’aee le gafa o Faumuina le Tupufia. Usu Faumuina le Tupufia ia Manalelei Talaleomalie, fa’aee le gafa o Fonoti. Ua o’o ia Fonoti ona faato’a taunu’u o le Mavaega a Salamasina, au’a ua tofia Fonoti ia Leulumoega ma Lufilufi ma fa’aee i ai o Papa ia Fonoti, ona faao’o ina lea o le Mavaega a Salamasina i Maota o Mulinu’u ma Nu’uausala. Ina ua mae’a ona faae’e uma ia Fonoti o Papa e fa o le Tuia’ana, Tuiatua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoali’i. Ua Tupu Tafa’ifa o Samoa nei Fonoti.

GAFA TAU TUPU O SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA

Usuia Paenu’ulasi le alo o le TUI-MANU’A e TUI-TOGA Faisautele, faaee ai le gafa o Ulualofaiga (tama), ma Vaetoefaga (teine). Usuia VAETOEFAGA le alo o le TUI-TOGA e TUI-A’ANA TAMAALELAGI le alo o TUI-A’ANA TAGALOA SELAGINATO ma VAETAMASOALII, faaee le gafa o SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA. O le mafua’aga fo’i lea na ave ai e So’oa’emalelagi Levalasi Papa e fa ma ia NAFANUA ia Salamasina, ona ua matua o ia, ma ua silafia lelei e So’oaemalelagi Levalasi le GAFA TAU TUPU o SALAMASINA e tau i le Tui-Manu’a, Tui-Atua, Tui-A’ana, Tagaloalagi, Tui-Fiti, Tui-Toga, Tui-Raratoga, Tonumaipe’a, Vaetamasoali’i ma Gatoaitele.

O Tumua o Leulumoega ma Lufilufi lea na maua ai le fa’apu’upu’uga o fa’alupega o Samoa e iai TUMUA MA PULE mai le faae’ega e Tupa’i Vaililigi o Papa e fa o le Tui-A’ana, Tui-Atua, Vaetamasoalii, ma le Gatoaitele ia Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ae mulimuli ane le fa’aopo’opoga o le ITU’AU MA ALATAUA, AIGA I LE TAI, MA LE VA’A O FONOTI ina ua fa’alelei le taua a le Tupufia a Tui-A’ana Tui-Atua Faumuina, o Fonoti ma ona uso tau feagai o Va’afusuaga Tole’afoa ma le teine o Samala’ulu. Ma na manumalo Fonoti ona o le tulaga fulisia o Samoa sa lagolago ia te ia. Na faae’e lea o Papa e fa ia Fonoti o le Tui-Atua, Tui-A’ana, Vaetamasoalii, ma le Gatoaitele. FONOTI LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA, le suli o le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Salamasina.

11
Oct
08

Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-A-Aiga’ Ma Le Ulua’i Suafa ‘Tupua’ A Fuiava’iliili.

O LE FA’ANOFO I LE ULUA’I SUAFA TAMA-A-AIGA MA LE ULUA’I SUAFA TUPUA A FUIAVA’ILIILI

Usuga muamua a Muagututi’a (le atalii o Fonoti Tupu Tafa’ifa) ia Poto le afafine o Amituana’amanaia i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine Matua: Feagaiga A Le Aiga). Toe usu Muagututi’a ia Agaitafili le afafine o Lilo Seve i Salega Savaii, fa’aee le gafa: o Mata’utia, Fualau, ma Talopatina (teine). Toe usu Muagututi’a ia Taumata le afafine o Toa’alii i Saluafata, fa’aee le gafa: o Fepulea’i, ma Lagi (teine). Usuga mulimuli a Muagututi’a ia Fenunuivao le afafine o Leutele i Falefa, fa’aee le gafa: E leai se la fanau. Ona aumai ai lea o Fuiava’iliili le atalii o Fuimaono ma Oilau o Salani i Falealili e fai ma atalii fai o Muagututia.

O Tofiga a Muagututi’a Le Atalii O Le Tupu O Fonoti: Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea: MUAGUTUTI’A, O le a e alu ma lou Muagututi’a, Ma lou Fuatino, Ma lou Faumuina, Ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega.

Na malaga Taimalieutu e ave le savali a Muagututi’a i Savaii i le Aiga Sa-Tuala e logo i le fanau a Tautaiolefue le nofo a Fuiava’iliili i le Tupua, na taunu’u i Talalupe i le Maota o Vui ma fofoga i ai ia Tuala ma Sala ma le ta’auso le finagalo o Muagututi’a, peita’i na te’ena e le Aiga Sa-Tuala le finagalo o Muagututi’a, ma le fa’aupuga e fa’apea “Ia ifo tonu le fuiniu i le lapalapa”. Na fo’i Taimalieutu ma fofoga ia Muagututi’a, peitai na fa’ateia Tuala ma ona uso ina ua afio atu Muagututi’a i Savaii.

Ua o’o ina ua malilie Sa-Tuala i Savaii i le finagalo o Muagututi’a o le ali’i o Fuiava’iliili o le a fa’amamalu lona Tupua.

Na potopoto uma Tumua ma ua avatu le fa’aletonu ua o’o ia Sa-Tuala talu ai le tama o Fuiava’iliili, ma o le mafua’aga lea ‘na saesae laufai ai Tumua’, o lona uiga ua talatala le afa a le tama ua su’e pe i ai ni ona aiga, ma na mae’a lena, ona fa’amalieina loa lea o itu uma o Sa-Tuala.

Na o’o ina ua e’e ia Fuiava’iliili i le suafa o le ‘Tama-A-Aiga’, ona masi’i mai lea o Tuala ma Sala ma le I’e o le Natunatu ma le Nafinafi e fai ai toga, lea na masaesae ai le lagi ua pulafia ai e Tumua ao o le lagi, ina ua tatala le I’e sa au afa e Tuala.

Na mae’a le nofo o le ‘Tupua’ a Fuiava’iliili ma avea o le ‘Tama-A-Aiga’, ona mavae lea o Muagututi’a e fa’apea; “Tupua ia e manatua le alofa o lo’u aiga, afai o le a maua ni au usuga, ia tautuana ma oe lo’u aiga e fa’amanatu ai”. Peita’i ua fa’agaloina, a’o lea na fa’amanatu e lona atali’i o Galumalemana i lana usuga ia Teuaililo mai Saluafata ona fa’aee lea o le gafa: o le tama o Tualamasala, o lona uiga ua tu’u fa’atasia le suafa o Tuala ma Sala e fa’amanatu ai le agalelei o le Aiga Sa-Tuala mai Savaii.
– –
Tofiga a Muagututi’a ma isi e pei ona ta’ua i Fa’alupega ia o Nofoali’i i A’ana:

FA’ALUPEGA FA’ALENU’U O NOFOALI’I:
Tulouna Sagameauta o susu ai sa Tanuvasa
Tulouna Lupese’e o afio ai Taimalieutu ma le falefa o Satuala
– Tulouna le nofo a itu aiga ia te oe le Falea’ana
Tulouna Mulifusi o afifio ai aloali’i (Tama a aiga) –
Tulouna a sa Faiumuataata
Tulouna sa Filivai – Tulouna sa Taumateine
Tulouna a le itu Falea’ana i Gaga’e ma oulua tapa’au o Tauti ma Malaitai.

FA’ALUPEGA O NOFOALI’I:
Tulouna oe le faleaana – Tulouna oe le ta’ele o le va’a
Tulouna le foe ma le matuafoe
Tulouna a lau fetalaiga a Tanuvasamanaia, ma itu lua i A’ana
Tulouna le aiga Satuala
Tulouna a lau afioga Taimalieutu, o le fofoga o le taufa
Tulouna a lau afioga a Muagututi’a, o lautou tama Satuala

Maota: Lupese’e (Satuala) ma Mulifusi (Samuagututi’a)

– –

O LE MAVAEGA A TAMASESE

O Tamasese na fa’atafa fo’i, sa faia o lona mavaega i Mulinuu i Lufilufi. Ua fai atu o lona afioga, ia potopoto Aloalii ma Tumua ma lona atalii o le Alofi. Ona potopoto mai lea.

Na fai atu ai lea o lona afioga ia Aloalii ma Tumua, ma le Alofi lona atalii; fa’alogo mai ia; le feagaiga lenei sa au faia i le va a le Malotetele Siamani ma Tumua, ia e outou alofa, ia outou tausi lelei i ai. Ia outou alofa i le Malo Siamani pei o lona alofa mai ia te a’u. Aua ne’i outou savali i se isi ala. Ia outou savali tonu le ala na’u fa’asino atu, ona fa’amamalu mai o lona afioga o le Kaisa Siamani ia te a’u.

Ia tu mau pea o le fealofani i le va a outou, Tumua ma Aloalii, ma le Malo Siamani. Ia tu mau e outou usiusita’i lelei i le finagalo le Kaisa Siamani ia o’o lava i outou fanau. Ia faapea fo’i e outou aiga, aiga Savaii, aiga Upolu ia outou fa’alogo lelei fo’i i le feagaiga ua osia. Ua lalata aso, ona iai i vaivai. Ia outou faia pei sa au faia. Le Alofi, Tamasese lea.

Tamasese ua fa’afeagai ma Tumua ma Aloalii. Ia tausi lelei fo’i o le feagaiga ma Siamani. Ia usiusita’i i ai, o’o i ai se mea finagalo i ai o le Malo Siamani, o’o i se faigata, fa’apea fo’i i se mea faigofie, ia e outou tali o lena mea uma. Ia outou fealofani pei ona po nei.

Tumua e ma Aloalii! Afai ua agaleaga Malietoa i Tumua, ia agaleagaina iai fo’i fa’atasi ma Aloalii. Aua ne’i sese se tasi. Ia outou liliu fa’atasi! Faitalia e le Atua, pe alofagia e outou i le Malotetele Siamani.

Click on the link to view related article: The New All Samoa Fa’alupega Changed in 1912

mataafa-tamasese-german– –

Click on the following link below to view article on tofigas for Muagututi’a by his father King Fonoti: ETaaaloTamaAoSeUso

– –


06
Oct
08

E Ta’aalo Tama A’o Se Uso. Ma La Tofiga Mai Le Tupu O Fonoti.

TALA O LE VAVAU E TA’AALO TAMA A O SE USO.

Ina ua gasegase le Tupu Tafa’ifa o Fonoti i Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolataemo, sa malaga atu le tama o Aputiputiatoloula ma lona tina o Melegalenu’u e asi le fa’atafa o Fonoti le Tupu, ma sa fa’apea lava fo’i le tele o le atunu’u sa gasolo i ai i le taimi lea. Fai mai sa potopoto ai Tumua e lipoi le gasegase o le Tupu. Na i ai fo’i Fuatino le masiofo a le Tupu fa’atasi ai ma lana tama o Muagututi’a le atali’i o Fonoti.

Ua Sa le Sami, Sa le Vao, Sa le Vanimonimo, Ua Pa’ia le Ele’ele. E Sa se isi ona pisa. O tama la nei o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, ua tusa ua ta’i iva o la tausaga le matutua, Ua o i fafo o le maota ma ta’aalo ai ma pisa e pei ona masani ai tamaiti. Sa le lelei i le fa’alogo a Tumua le pisapisao o tamaiti, ona isa lea e Tumua pe ua taofi fo’i. “Sole, aua le pisa o oulua gutu. E te lua iloa lea e fa’atafa le Tupu. Va’ai e leai se isi e toe pisa o la e tapua’i Tumua”. E maua ifo i le fa’afofoga a le Tupu le sai lea a Tumua, ona ia fesili lea: O ai ea na tamaiti e pisa? Ona tali lea o Tumua: O le ali’i lava lea o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, o fanau a Fuatino ma Melegalenu’u. Ona malele mai lea o le Tupu e fa’apea: Tumua, malie lo outou finagalo, aua le ta’ofia tamaiti ua fa’ato’a feiloa’i le uso. E ta’aalo tama a’o se uso. Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu e fa’apea: Muagututi’a, O le a e alu ma lou Muagututi’a, ma lou Fuatino, ma lou Faumuina ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, ae tausi oe e Leulumoega. Aputiputiatoloula, O le a e fo’i oe ma lou Muagututi’a ma lou Fuatino, ma lou Melegalenu’u ma lou Faumuina, ma lau igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le aso lenei fa’ato’a fetaia’i ai oulua le uso.

E ta’aalo fo’i tama a o le uso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le a’so ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.

Ua fo’i nei Muagututi’a ma Aputiputiatoloula ma a la mea ua avatu i le Tupu, ma le agaga ua fa’atumulia i le fiafia. Manatua fo’i, na usu To’alepaiali’i ia Sinamulivanuiana Seuituimanu’a, le alo o Fenunuti ma Uituafanua lona faletua i Falese’ela; faaee le gafa:- o Fuatino, Melegalenu’u, Su’afaiga ma Laumatalelei. Usuia Melegalenu’u e Tau’iliili, fa’aee le gafa: – o Aputiputiatoloula.

Ua sau Aputiputiatoloula ma ana mea mai i le Tupu ona afe lea i lona tama o Tau’iliili. Ona fa’apea atu lea o Tau’iliili i lona atalii: Malo le Malaga. Ona fa’apea mai fo’i lea o le tama: ia malo fo’i le tapua’i ia oe le tama. Ona fai mai lea o Tau’iliili: O le a sau mea na e sau ma oe na maua mai i le Tupu na lua o iai ma lou tina i le aiga? Ona tali lea o Aputiputiatoloula; E i ai mea o lo’o ou sau ma a’u o mea fa’a-tupu mai le Tupu o Fonoti; O lo’u Muagututi’a, o lo’u Faumuina, o lo’u Fuatino, o lo’u Melegalenu’u, ma la’u igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le fa’ato’a ma fetaia’i lea ma lo’u uso. Ona o le gasegase o le Tupu i Mulinu’u ma Sepolataemo na faia ai le mavaega lenei. Na fa’apea atu ai le tama i lona tama: E i ai se mea e te mana’o ai i a’u mea nei na ou sau ma a’u mai le Tupu? Ona tali lea o Tau’iliili; e pau lava le mea ou te mana’o ai, aumai lau igoaipu ma a’u, oute mana’o iai a’ua o lau igoaipu mai le Tupu. Fai mai le tama: Ua lelei.. E i ai ma se isi mea e te finagalo iai? Tali Tau’iliili: Aumai lau igoaipu o le Fetaia’imauso ma a’u, ae avatu la’u igoa-ipu o le Fonofili ma oe. ”O le ala lea o le taumafa o Tau’iliili i le igoaipu o le Fetaia’imauso, aua o le igoaipu na aumai i le Tupu“.

03
Oct
08

SNEAK PREVIEW WHAT TO EXPECT FROM J.B. FONOTI’S POLITICAL LEADERSHIP: ORIGINAL COPIES MINUTES TAKEN.

HON FONOTI MATA’UTIA JOHN BROWN, THE LEADER OF “THE FONO A FAIPULE OF SAMOA” FROM 1939 TO 1947. AND WAS ALSO A MEMEBER OF THE LEGISLATIVE ASSEMBLY FROM 1948 TO 1952 AND 1954 TO 1957. 1954 MEMBER OF ‘THE CONSTITUTIONAL CONVENTION COMMITTEE” OF GOVT. SAMOA. HE IS A DESCENDANT OF KING FONOTI TUPU TAFA’IFA OF SAMOA. THE PARAMOUNT TITLE FONOTI OF LOTOFAGA. Born 17 Feb 1901 and died 9 Oct 1974.

– –

The Petition By Leader J.B. Fonoti In 1944 To The United Nations Approval on the 13th December 1946

While engaged to all Business Activities, J.B. Fonoti was also a Successful Politician. He was the leader of ‘The Fono a Faipule’ of Samoa from 1939 to 1947. And was also a member of the Legislative Assembly from 1948 to 1952 and 1954 to 1957. In 1954 he was a member of the Constituional Convention Committee of the Government of Samoa. When the New Zealand Governor-General Sir. Cyril Newall and New Zealand Prime Minister Mr. Peter Fraser visited Samoa in 1944, leader J.B. Fonoti presented directly a Petition for Self-Government in Samoa. While welcoming, leader J.B. Fonoti and on behalf of the Fono a Faipule, expressed solid criticism of New Zealand policy.

Demands were made in direct by leader J.B. Fonoti a firm request for Self-Government in Samoa, included: 1. The association with the administration of Samoa representatives to deliberate with Fonoti on ‘All Government Matters, 2. The appointment of Samoans as head of the Native Affairs Department, 3. For a Department of Agriculture to be established, 4. Promotions of Samoans through out the Public Service to more  senior posts, 5. For the training overseas of the Ablest Samoan Youths for further Education, 6. And For Limiting the Term of Expatriates to Three Years and No more than Six years.

The Trusteeship Agreement for Western Samoa was submitted and approved by the General Assembly of the United Nations Organisation on the 13 December 1946! Its details belong to the history of self-government in Samoa.

“Samoa’s Freedom From New Zealand Was Issued And Confirmed!”

Several important, though uncomplicated, decisions were made by New Zealand straight away. In particular: 1. A Scholarship Scheme to inaugurated to enable some of the Ablest Samoa Children to go to New Zealand for further Education, 2. A new appointment was made to the Office Of Administration. “This was not an easy position for the New Zealand Government to fill”.

NOTE: Click on each image to enlarge size.

– –

Sound Track: I Did It My Way (click on url link below to play)

elvis-presley-i-did-it-my-way

– –




BLOG CALENDAR

May 2024
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,953 hits

BLOG ARCHIVE