05
Mar
09

O le Ulua’i Tui-Manu’a ma le Ulua’i Tui-Atua. Taisamasama Le Tui-Manu’a.

O LE ULUA’I TUI-MANU’A MA LE ULUA’I TUI-ATUA

O le fanau a le TAGALOALAGI o TUI-AITU (tama), ma TUI-TAGATA (tama). Usu Tui-Aitu ia Asoa le afafine o TUI-FITI, faaee ai le gafa o MOA, LE ULUA’I TUI-MANU’A. Usu Tui-Tagata ia Sulu le afafine o TUI-RAROTOGA. Oso mai le la i tua o Tui-Tagata, ae fa’apea loa le tala a lona uso o Tui-Aitu, Tui-Tagata, o lou Atua lena ua oso mai i ou tua, ae fanau loa le tama, ma fa’aigoa ai loa ia TUI-MA-ATUA, LE ULUA’I TUI-ATUA.

O TUI-AITU na maua ai le FALE ULA TAU AITU, ma le FALE ULA TAU TAGATA na maua ia TUI-TAGATA. Ona fai loa lea o le taua a TINOIMALO, o to’oto’o, ma auapo, o tagata lautele. O Leutele i Falefa, e iai lana fanau o tama e to’alua o LEUTOGITUI, ma LEUTOGIAVEA, na omai i Manu’a a’o fai le taua, a ua vaivai le itu lea o TINOIMALO, aua ua leai se mea’ai. Ona fai lea o tama ia o LEUTOGITUI ma LEUTOGIAVEA e mafai ona ‘ai le fua o le la’au lea o le LEIFI, aua sa tele naua, sa o ifo lea i tua, ma tolotolo i tua o le taua, ma fafana ai le au tau o TINOIMALO. Ona toe ola mai ai lea o le ‘AU TAU LEA O TINOIMALO, MA SA MANUMALO AI LEA I LE TAUA. Ona maua ai le o le matupalapala a LEUTOGITUI ma LEUTOGIAVEA, o le sui o la igoa, o LEUTOGITUI ia LEIFI, ma LEUTOGIAVEA ia TAUTOLOITUA. Ona avea lea e LEIFI ma TAUTOLO le tama o TUI-MA-ATUA i Aleipata, e fai ma o la alii. Ona fa’asolo lea o le TUI-ATUA i le gafa o le tama lea, ae TUI-ATUA FA’ANOFONOFO ia FUATAGA ma TAFUA. Ona toe fo’i lea o tama i Upolu i Mata’utu, Aleipata, maua ai le alaga’upu, “E TASI MAI SAUA, AE FA’ALUA I MATA’UTU A’AI”.

O le ulua’i TUI-MANU’A ma le ulua’i TUI-ATUA e USO O LA TAMA. O le Tui-Manu’a Moa o le ulua’i Tui-Manu’a, a o isi Tui-Manu’a na soso ai, e ta’i lua o latou suafa, ma o le mafua’aga o suafa e lua, ona e ese le suafa e fata ai (tulou) i Fitiuta, ese le suafa e fata ai le TUI-MANU’A I TA’U.

O LE TALA I LE ULUGALII O PAPA MA ELE’ELE I MANU’A: TUI-MANU’A MOA

O se tasi nei o mau pu’upu’u e uiga ia Manu’a i le mafua’aga o lona igoa. O le ulugalii o Papa ma Eleele na fanau le tama e iai manu’a i lona tino. O le ala lea na fa’aigoa ai lenei vaega o Samoa o “Manu’a”.

O le tasi fo’i lenei o mau e uiga i le ulugalii lava lenei o Papa le tamaloa ma Eleele le fafine i Manu’a i anamua. Na mamafa(to) Eleele i lona ma’itaga. Na silasila ifo ia Tagaloalagi i le manava o Eleele e gaoioi pea lona moa pe a ta’oto e malolo. Ona fa’apea atu lea o Tagaloalagi i le ulugalii “Eleele, a ola o se tama ona fa’aigoa lea ia “Moa” e fa’amanatu ai le moa o lou manava e gaoioi pe’a e malolo. Sa o’o loa ina ola Eleele o le tama, ona alu lea iai o Salevao o le Aitu ua fai atu i le ulugalii ia fa’aigoa la’ia o le tama ia “Moa” e tusa ai o le finagalo o Tagaloalagi. Sa fa’apea loa ona fai ua fa’aigoa le tama ia Moa. O le taimi lava lea sa latou fa’alogoina ai le vivini a le manu i le valuapo. Ona fa’apea lea o Salevao “Ia fa’aigoa fo’i lea o le ulugalii ia manu na vivini mai o moa”. Ona fa’apea lea o Salevao “Ua uma ona ou foa’ina i le papa o le vai e fa’ataele ai le tama” O lea o maia tatou o e fa’ataele le tama i le vai. Sa o loa i le vaveao le ulugalii ma Salevao ua fa’ataele le tama i le vai. Ona fa’apea lea o Salevao “O le vai lenei ia sa ia Moa” O lea na fa’aigoa ai le vai ia “Saiamoa”, a fa’apu’upu’u o le “Samoa”. Na o’o ina ua matua le tama o Moa ma usu gafa na maua ai le “Tuimanu’a”. O le Tuimanu’a lea i Manu’a. Ona amata loa lea ona fa’asa i Manu’a ona toe ta’u le manulele o le moa. Ona sa suafa ai lo latou Tuimanu’a muamua o “Tuimanu’a Moa”. O le ala lea o le ta’u o moa i Manu’a o le manu, ae o le moa. E o’o mai i le taimi nei.

Sa malaga mai Tuimanu’a Moa e asiasi i le motu tele o Savaii i aso anamua. Na taunu’u i Fa’asaleleaga i Savaii i le vaega i Sisifo e lauoneone manaia. Sa fa’asaga loa lena itu e tali le malaga a le Tuimanu’a i se tulaga maoa’e, ae maise le alofisa sa faia o le “avafa’atali” i le afio atu o le Tuimanu’a Moa. Na o’o lea ina fa’amavae le malaga ma le itu lea o Fa’asaleleaga. Ona saunoa lea o Tuimanu’a Moa ua fa’apea atu “Fa’afetai i la outou tali Malo maualuga i la’u malaga. O lo outou matupalapala lenei o le a ta’u lo outou itu “O le Alofi o Tuimanu’a Moa”. O le a ou fo’i i Manu’a, afai toute silasila ise aso lagilelei ua ta’oto se asuasu folau. Ona outou silafia lea, o le ua lena ua afua mai Manu’a. O o’u loimata e maligi i le fiafia ona o la outou teu Malo ma le fa’aaloalo. O le mafua’aga lenei alaga’upu fa’asamoa “O le ua na afua mai i Manu’a”. Na fo’i le malaga a Tuimanu’a Moa i le afiafi ae va’aia loa e le itu lea o le Fa’asaleleaga le asuasu folau o le fa’alava ane i luga o lo latou ulufanua. Ona fa’apea loa lea o Amoa; Talofae, o le ua na afua mai Manu’a, ae asuasu folau lea ua ta’oto mai lo tatou lau fanua. O le pogai lena o le igoa o “Samoa”, lea ua fa’aigoaina ai le atu motu o Samoa, au’a o le Aiga o Tuimanu’a Moa.

OLE TUIMANU’A LEMAMANA LE MAFUA’AGA O ULUA’I PULE E LUA

Sa logologoa le tala o Alo o Amoa ma Metotagivale ia Samoa atoa. Ona afio lea o le Tuimanu’a Lemamana i Amoa ma Pu’apu’a Savai’i e matamata ile tai o Alo, le laulelei o Amoa,ma le fale na tagi ai Meto ia Alo, ole fale nai Amoa e lau i ula ae pou i toa, ua lauiloa ia samoa.Ona talia loa lea e le to’oto’o o Fuifatu, ma le to’oto’o o Vaitu’utu’u le faigamalaga a le La’au na amo tasi. Ina ua ma’ea nai aso sa tafao ai le Tuimanu’a Lemamana, ona fai lea ole fa’amavaega a le Tuimanu’a Lemamana e fa’apea; “Ole a tatou feiloa’i ile tafatafa’i lagi totototo ole alofi o Amoa”, ” O la’u fa’atui (Tufele), ole a alofi o Amoa”, ” Ua malie Pule e lua i Salafai”. Ona maua ai lea o Pule e lua i Salafai. A’o aso nei ua Pule ono i Salafai, ona ole sailiga Malo a Aiga, nu’u, ma itu Malo ua mafua ai ona Pule ono i Salafai. Pule Malaefono (1) Safotulafai-Fuifatu, (2) Saleaula-Vaitu’utu’u, (3) Safotu-Finao, (4) Asau-Mati’amati’aituau, (5) Itu Salega Satupa’itea-Faletoi, (6) Palauli-Vailoa.

TAISAMASAMA O LE TUI-MANU’A

There is a legend about a girl named Sina who was bathing at night, and was using sweet fragrances called lega (lagaali, moso’oi, moli, moemoe etc.) to sama (rub the lega all over the body), and when you sama, your body shines a glowing golden yellow. That is why the ancient samoan marriges where called TAUSAMAAGA, THE BOY SAMA WITH THE LEGA, AND THE GIRL SAMA WITH THE LEGA. Sina was bathing at night and sama herself, and then the moon came out and she was shame (ma) cause she was naked and she doved into the sea and the sea (at Ta’u, Manu’a), became yellow because of the sama. It is called the TAISAMASAMA OF THE TUI-MANU’A. And that is why the moon is called: MA-SINA.
NOTE: another statement;
This ocean is located in the most eastern part of Manu’a island. It is our navigation point. It is where we determine our location. Our ancestors used the sun as a compass. Sasa’e and Sisifo meaning Sunrise and Sunset. To map out our route we have to have a starting point or benchmark. Savai’i island gets the last sun. When the sun rises that part of the Manu’a ocean turns yellow. Hence the word TAI-SAMASAMA. In ancient time we didnt use compass to work out North instead we used the sun.

TALA OLE MAFUA’AGA OLE TUIATUA FA’ANOFONOFO

(Ole tasi nei o taofi)
Usu #29 Tuiatua Polailevao ia Momoeifuifatu le afafine o Pa’u i Safotulafai faaee le gafa o #30 Tuiatua Fotu’itama’i.
Ona tau loa lea o taua i le tuaoi o Atua, ua to’a fa Tuiatua: #31 Tuiatua Toeta, #32 Tuiatua Samo, #33 Tuiatua Leteleipesega #34 Tuiatua Vaiotui, o lea e iai alaga’upu e fa’apea isi: “O Atua Le Tonu”, ” O Atua Le Faiga”, “O Atua Le Auliuli”.

Sa autasi le Tuiatua ile paepae i mailei i Aleipata, ile pule a Leifi ma Tautolo. Ona o’o mai lea ile nofo a Tuiatua Fotu’itama’i, ona aumoe ai lea o Tuiatua Fotu’itama’i ile Ao ole Tuiatua, o tagata ma lauele’ele o Aleipata. I le fia fai’ava ile tama’ita’i o Leteleipesega le alo o Mata’afa Laululoloa i Faleata. Na Tuiatua uma alo o Mata’afa Laululoloa, ole tama’ita’i o Leteleipesega ma ona tuagane o Toeta, Samo ma Vaeotui. O Tuiatua ia e fa i Faleata i lea lava taimi. O Tuiatua Toeta na mana’o e fai lona Fusi i Sataoa i Safata. O Aleipata na o latou faia lea Fusi, e pei ona mana’o iai Tuiatua Toeta. O le pine lena e fa’amaonia ai le pule a Faleata ile Ao ole Tuiatua, o tagata ma lauele’ele o Aleipata. Ona mana’o mai fo’i lea o Tuiatua Samo ia faia lona Ti’a i Lefatu, e tu ai ma maimoa ile laulelei o Amoa. Ona o mai lea o tagata mai Aleipata ma la’u mai ma’a, e fai ai le Ti’a o Tuiatua Samo i Lefatu. O lo’o iai pea ma’a o lea ti’a ile tolotolo i Lefatu. O ma’a o Lenei Ti’a, e la’u atu i Aleipata. E tau amo mai i ua ma’a. Ona o’o mai lea ole amoga ma’a i gauta o Aufaga, ona isa ai lea ele lo’omatua Aufaga, Isa! E leai ni ga’au o nei mea. Ona lafo ai lea ole amoga ma’a a Aleipata, ona fa’aigoa ai lea o lena ele’ele i gauta o Aufaga o “Lafogama’a”, o lo’o iai lava ma’a i lea ele’ele e o’o mai i aso nei. Ona toe fo’i lea o Leifi ma Tautolo ma Aleipata, i Aleipata. Ona taunu’u lea i Aleipata o Leifi ma Tautolo fono loa, o le a si’i le taua i Faleata. Ona maua lea ole finagalo o Leifi ma Tautolo, o le a logo uso. O upu o Atua o Leifi ma Tautolo o Ao ia o Atua, a’o Falefa o uso o Atua, o Falealili o i’u o Atua. O le mea lea na autasi ai Leifi ma Tautolo ma Aleipata, o le a logo uso, ma i’u o Atua ae si’i le taua i Faleata e toe fia maua mai le Ao ole Tuiatua. Ona Malaga lea o Leifi, Tautolo, ma Aleipata e logo uso. Ae te’ena e Falefa, ona toe Malaga ai lea e logo i’u, e te’ena fo’i e Falealili.

O lenei Malaga e alu ma usu la latou pese e fa’apea; Sia-sia-umue! Sia-sia-tu! Ua taunu’u atu i Sapo’e i Falealili le malaga o usu pea la latou pese, ona tali a’e lea ole tagata i Sapo’e, Sia-sia-tau! Ua tilotilo atu iai Aleipata ile fale o sau ai le vala’au, e leai se tagata oi iai. Ua nofo le tulafale Sapo’e o Letoga le igoa, ua avane le launiu ua fili fa’atasi ai ia ma le pou ole fale. O le mafua’aga lea o lo’o iai le upu e faia i lea tulafale “O Letoga-le-fai-alaga” e o’o mai i aso nei. O na sau lava lea ole solo ua toe fo’i i Aleipata, ma usu mai la latou pese Sia-sia-umue, Sia-sia-tu se’ia o’o mai i Vaipaloa i Sasa’e o Mata’tufu. O iai le tagata e igoa ia Falepuavave, o usu pea la latou pese, Sia-Sia-umue! Sia-Sia-tu! Ona tali atu lea o Falepuavave, Sia-sia-tau! Ona afe ai lea o Leifi ma Tautolo ma Aleipata, ile fale o Falepuavave. Ona sau ai lea ole tulafale o Letoga i Sapo’e ma lona ava e tuli loa mai Leifi ma Tautolo ma Aleipata, E taunu’u mai Letoga i Vaipaloa ua talia e Falepuavave le mana’o o Leifi ma Tautolo. Ona palasi ai lea o Letoga ma tu’itu’i lona ava, o lo’o igoa ai lenei ele’ele o “Tu’iga’ava”. Ona fa’apea atu lea o Falepuavave ia Leifi ma Tautolo, O! ina fola lo lua fale ile paepae o mailei, ona lua fo’i mai lea, si’i le taua i Faleata. Ua lanoga e Falepuavave ua lalata mai au a Tuiatua Vaeotui. Ae ua le alu Leifi e fola lo laua fala ile paepae i mailei, e tusa ole fa’atonu atu a Falepuavave. Ua fa’apea atu Leifi ia Falepuavave, o ia ua ma’i mata. Ona fa’apea atu lea o Falepuavave ile aualuma e o ane, e fai lo latou poula ma Leifi. Ona sola loa lea o Falepuavave e fa’afetaia’i au a Faleata. Ona fetaia’i lea o Falepuavave ma au a Faleata ile Vaitele i gauta o Lotofaga ua igoa ai i aso nei. Ona tau ai lea o lo latou taua. Ua te’ega lava au a Faleata, se’ia la’asia le tasi vai. Ona iloa atu lea e Falepuavave ole fata, o tu ai iluga Tuiatua Vaeotui. Ona a’e lea iai o Falepuavave ma ua ia sala le ao o Tuiatua Vaeotui, ua alu ifo ma ia i lalo. E tu ifo loa Falepuavave ile ele’ele ae fa’alogoina loa le gasese ole vai, ose tagata o asa le vai. Ona iloa atu lea e Falepuavave o Leifi o asa’asa mai ile vai, ona igoa ai lea o lea vai o “Vaigasese” e o’o mai i aso nei. Ona fa’apea atu lea o Falepuavave ia Leifi, sau ia! Ua e tuai mai, ae sau ina alu ma lou Tuiatua-fa’anofonofo, ae o lea ou Tuiatua-fa’asavali. O lo’o fa’alupe nei pea Tafua ma Fuataga ole Tuiatua-fa’anofonofo.

O Falepuavave e sau mai le gafa o Tuiatua Polailevao. Ona aumai ai lea o Togia’i o Fagaloa ua e’e iai le Tuiatua i Mulifusi Lotofaga. Ole fata maia fa’asavali ole Tuiatua Togia’i mai Fagaloa ua fia inu ona a’e ai lea o Leota i le niu, maua ai lona matupalapala a fonoa Atua e inu muamua le niu e Leota ona fa’ato’a amata lea ole fono. Ona ala’ala ai lea o Tuiatua Togia’i i Lotofaga ma lona tuafafine o Sefa’atauemaga. Ma fai ai ma sa’o tama’ita’i i le Tuiatua. Ona usu mai lea o Lalovimama le alo o Sanalala Le Manu’a ia Sefa’atauemaga, faaee le gafa o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou. Ina ua maliu fa’afuase’i o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou, na tau fai suafa ai lea ile Papa ole Tuiatua o Tuiatua Fogaolo’ula o Lufilufi ma Tuiatua Foganiutea o Fagaloa tai. Ona tau ai lea o le taua, faiaina Tuiatua Foganiutea. Ona tagi lea o Tuiatua Foganiutea ia Nafanua i Savai’i mo se fesoasoani mo lana itu taua faiaina. Ona si’i mai loa lea o le au tau o le Malo o Nafanua, o le auva’a tau lea ma lona ta’ita’iau o Tupa’i(Vaililigi). Ua taunu’u le autau a Nafanua ma tau loa le taua ma sa faiaina ai ia Tuiatua Fogaolo’ula. Ona fai atu lea o Tupa’i(Vaililigi), o le poloa’iga a Nafanua, a fai e malo i tatou i le gasegase o Malo, ona sunu’i lea o le alafale i Lufilufi o le Tupa’i lena, ae avatu le Papa o le Tuiatua ia te ia e pule ai. Ona fa’apea lea ona fai. Ua sunu’i loa le Tupa’i i Lufilufi e fai ma pine o le galuega tau ae ave le Papa o le Tuiatua ia Nafanua.

—————–


0 Responses to “O le Ulua’i Tui-Manu’a ma le Ulua’i Tui-Atua. Taisamasama Le Tui-Manu’a.”



  1. Leave a Comment

Leave a comment


BLOG CALENDAR

March 2009
M T W T F S S
 1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
3031  

BLOG STATS

  • 225,060 hits

BLOG ARCHIVE