Posts Tagged ‘Tuia’ana

11
Mar
09

The Constitution And The Fa’alupega Of All Samoa: By Dr Kramer: 1897 to 1901.

THE CONSTITUTION AND THE FA’ALUPEGA OF ALL SAMOA

By Dr. Augustin Kramer: Translated by Dr. Theodore Verhaaren: Researched in Samoa from 1897 to 1901.

According to the history of the constitution presented above, it and the fa’alupega resulting from it, assume the following form: We find that the Kingdom of Samoa is linked to the possession of certain titles (four) which are conferred by the places of government of A’ana, Atua and Tuamasaga; and there in fact only certain families of orator chiefs have the right to confer these titles. The king, ruling at a given time, designates his successor (in most cases one of his sons), taking into consideration not only the latter’s personal qualities but also in particular his mother’s distinguished blood line, because he knows that in view of the wealth of his maternal family, the tumua (Leulumoega and Lufilufi) look with special favour upon such designation. If the successor has extensive family connections, being a tamaaiga “son of families”, he is certain to be chosen. If a paramount chief possesses the four titles Tui-A’ana, Tui-Atua, Gatoaitele and Tamasoali’i, he is called tafa’ifa and King of Samoa (tupu o Samoa). The title Malietoa has nothing to do with kingship, just as little as f.i. the title Mata’afa. Here the statements in Stuebel p.104 are not correct. By Samoa in this connection is meant Upolu including Manono and Apolima, Savai’i, and Tutuila including Aunu’u, while Manu’a does not participate in matters concerning western kings. Since moreover Atua’s administration of Tutuila is only rather loose and divided, the new regulations of the political situation (the assumption of a protectorate regime over Tutuila and Manu’a by the United States) will represent no significant changes in the matter of kingships as such. The king had nothing to do with the inner affairs of his kingdom. Each district governs itself, the orator chiefs thus authorised calling a meeting of the whole district at the place of government, as may be so reviewed in the fa ‘alupega of the principal places of Upolu. Each district is divided into a certain number of communities (village communities), which govern themselves in like manner. Even if the whole kingdom has need to establish a policy, the tumua calls a general fono, which in most cases takes place in Leulumoega. Since even in ancient times only Upolu and Savai’i were involved, the composition of this fono was and remains the same, as may be observed in the following fa’alupega, the greeting with which the first orator chief of Leulumoega named Alipia opens the great fono at Leulumoega, his place of government.

FA’ALUPEGA OF ALL SAMOA: THE GREAT HONOURS OF ALL SAMOA.

TULOUNA A TUMUA, (Greeted the Tumua. Leulumoega and Lufilufi, and a mark of respect here also applied to Afega, the place of government of the Tuamasaga district; otherwise normally Laumua in differentiation from the Tumua)
TULOUNA OE PULE, (Greeted you Pule. This designation refers to Safotulafai, the mightiest of the six places of government of Savaii and thus also to all of Savai’i)
TULOUNA ITU’AU MA ALATAUA, (Greeted Itu’au and Alataua. Refers to Safata and Faleata in Tuamasaga)
TULOUNA AIGA I LE TAI, (Greeted the family of the sea. Honouring designation for the little island of Manono)
TULOUNA A LE VA’A O FONOTI, (Greeted the ship of Fonoti. Honouring designation for all the districts, villages and chiefs by King Fonoti).

NOTE: This All Samoa Fa’alupega from Two Occasions: (1.) TUMUA MA PULE; from the four wars by warrior Goddess Nafanua for the titles, and Tupa’i to bestowed the four titles to Salamasina. (2.) AIGA I LE TAI, VA’A O FONOTI, and ITU’AU MA ALATAUA; from the war for the four titles of Tui-A’ana Faumuina’s Tupufia his three children; Fonoti, Samala’ulu and Va’afusuaga Tole’afoa. All of Samoa involved in this war, Fonoti won and was bestowed the four titles; by Samoan Customs. (the four titles: Tui-Atua, Tui-A’ana, Gatoaitele, and Vaetamasoali’i; as Tupu Tafa’ifa of Samoa).

Queen Salamasina’s line of succession to the High Titles: Tui-A’ana – Aiga o Salevalasi.
Tui-A’ana Tamalelagi was married to Vaetoefaga the daughter of the Tui-Toga, they begot Salamasina (Girl: adopted by her untie Levalasi, the founder of Aiga o Salevalasi).
1. Queen Salamasina (The first Tupu Tafa’ifa of Samoa to held all Four Titles: Tui-Atua, Tui-A’ana, Vaetamasoalii, and Gatoaitele) was married to Tapumanaia Tonumaipe’a, they begot Fofoaivaoese (girl: eldest “Feagaiga a le Aiga” and line of succession), and Tapumanaia Tapulesatele (boy).
2. Tuia’ana Tuiatua Fofoaivaoese was married to Tauatamaniula’aita, they begot Taufau (girl: eldest “Feagaiga a le Aiga” – wished for her line succession terminated), Sina (girl: second eldest – bestowed line of succession), and Asomua Lemalama (boy).
3. Tuia’ana Tuiatua Sina was married to Tito’iaivao, they begot Faumuina (boy: eldest “Alii o Aiga” Greeted as “Le Tupufia”).
4. Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia was first married to Manalelei or Talaleomalie, they begot Fonoti (boy: eldest “Alii o Aiga” the second Tupu Tafa’ifa of Samoa – Won the War within his kin for the Four Title Kingship of Samoa).
4. Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia was married again to Tu’umaleulua’ialii, they begot Samala’ulu (girl).
4. Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia was married again to Atamulau, they begot Va’afusuaga Tole’afoa (boy: founder of family “Aiga Taulagi”).
5. King Fonoti (The second Tupu Tafa’ifa of Samoa to held all Four Titles: Tui-Atua, Tui-A’ana, Vaetamasoalii, and Gatoaitele) was first married to Fuatino of Satuala family, they begot Muagututi’a (boy: eldest “Alii o Aiga”).
5. King Fonoti (The Tupu Tafa’ifa of Samoa) was married again to Taeleasa’asa of Satuala family, they begot Falegaoti (girl: Greeted as “Ma’opu o Tuala ma Sala”).

King Fonoti Tupu Tafa’ifa of Samoa of his wish “Mavaega” with his younger brother Va’afusuaga Tole’afoa at the Palace of Mulinu’u Lalogafu’afu’a and Sepolata’emo at Lufilufi the Tumua Atua: So Tole’afoa came and sat down by the in-between posts at the rear of the Palace of Mulinu’u at Lufilufi Atua. Again the King spoke: Come, that I may determine our affairs so that your children and mine will fare well. The following were the words of King Fonoti: “The Four High Titles be for me and my children, while the Title Tonumaipe’a be for you and your children.” However, if you ever again reach for my things, you and your children shall be the prey of the creepers (in the grave) and water shall flow below you; if on the other hand I should reach for your things then I and my children shall be seized by the creepers and water shall flow under me.

6. Muagututi’a was first married to Poto, they begot Seutatia (Girl: eldest “Feagaiga a le Aiga” appointed to stay at the Palace of Mulinu’u Lalogafu’afu’a and Sepolata’emo at Lufilufi the Tumua in Atua – King Fonoti line and Title succession).
6. Muagututi’a was married again to Agaitafili, they begot Mata’utia (Boy), Fualau (Boy), and Talopatina (Girl).
6. Muagututi’a was married again to Taumata, they begot Fepulea’i (Boy), and Lagi (Girl).
6. Muagututi’a was married again to Fenunuivao, they had no children and adopted Fuiavailiili (Boy: son of Fuimaono and Oilau at Falealili. Bestowed the first “Tupua” Title and “Tama’aaiga” – Safenunuivao in Falefa).
7. Seutatia was married to Lilomaiava Nailevai’iliili, they begot Nofoatolu Vaeolenofoafia (Boy: eldest “Alii o Aiga” the first “Nofoatolu” Title bestowed at the Palace of Mulinu’u Lalogafu’afu’a and Sepolata’emo in Lufilufi Atua).
8. Nofoatolu Vaeolenofoafia was married to Sinavaiana, they begot Laufeti’iti’i (Boy: eldest “Alii o Aiga” bestowed “King Fonoti” Title and “Nofoatolu” Title at the Palace of Mulinu’u Lalogafu’afu’a and Sepolata’emo in Lufilufi Atua).
9. Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i was married to Va’asa the daughter of Fiame le Sa’o Fa’apito Muagututi’a at the Sacred Family of Salevalasi in Lotofaga Atua, they begot Oliovaigafa (Boy: eldest “Alii o Aiga” bestowed King Fonoti Title. He passed away with no children), Ti’auliva’a (Boy: bestowed Nofoatolu Title), and Lagouta (girl) – [King Fonoti line and Title of Lotofaga Atua – At the Sacred family of Salevalasi].

THE TWO CAPITALS TUMUA: LEULUMOEGA AND LUFILUFI

NU’UAUSALA: the royal seat of LEULUMOEGA (Tumua – the principal place), the land of the Tui-A’ana, where now the English mission stands. Nu’uausala “the extraordinary place” similar to Tui-Manua’s Fale’ula no longer exists in Leulumoega since the English missionaries settled on it. Malae o Vavau; the name of the old inland Malae of Leulumoega, today is called Ma’auga.

MULINU’U: the royal seat of LUFILUFI (Tumua – the principal place), the land of the Tui-Atua. Falenu’utupu Area and Manuo’s Malae. The fine mats which are heaped up in the Orator Chief’s House and are there distributed.

TUMUA MA PULE, ITU’AU MA ALATAUA, AIGA I LE TAI, MA LE VA’A O FONOTI, TAMA MA A LATOU AIGA PO’O AIGA MA A LATOU TAMA.

(”Tama Ma a Latou Aiga po’o Aiga Ma a Latou Tama”; Tama-A-Aiga “Sons of Families”: an addition to as the current fa’alupega of All Samoa after the Colonial period.)

ABOUT EACH ISLAND OF SAMOA

The TUI-MANU’A was the King of Manu’a. UPOLU is called the MOTU O PAPA, because they have The Four Papa Titles, TAFA’IFA which are: TUI-ATUA, TUI-A’ANA, GATOAITELE, VAETAMASOALI’I. SAVAI’I is called MOTU O AO, because they have the Ao Titles which are, TAGALOALAGI (Safune), TONUMAIPE’A (Alataua), LAULUSA (Salemuliaga), ULUPOAO (Puleia), FA’ASUA’IAU (Palauli- Papa), FETAFUNE (Samauga-Mata’utu), LILOMAIAVA (Palauli) and the PULE ONO I SALAFAI, (1) Safotulafai-Fuifatu. (2) Saleaula-Vaitu’utu’u. (3) Safotu-Finao. (4) Asau-Matiamatia’ituau. (5) Satupaitea-Faletoi. (6) Palauli-Vailoa. TUTUILA is called MOTU O TAEMA, because Taema has family there, and it was also called MOTU O SALAI’A, because Taema gave the island of Tutuila to SALAI’A, the daughter of Malietoa Fuaoleto’elau.

05
Mar
09

O le Ulua’i Tui-Manu’a ma le Ulua’i Tui-Atua. Taisamasama Le Tui-Manu’a.

O LE ULUA’I TUI-MANU’A MA LE ULUA’I TUI-ATUA

O le fanau a le TAGALOALAGI o TUI-AITU (tama), ma TUI-TAGATA (tama). Usu Tui-Aitu ia Asoa le afafine o TUI-FITI, faaee ai le gafa o MOA, LE ULUA’I TUI-MANU’A. Usu Tui-Tagata ia Sulu le afafine o TUI-RAROTOGA. Oso mai le la i tua o Tui-Tagata, ae fa’apea loa le tala a lona uso o Tui-Aitu, Tui-Tagata, o lou Atua lena ua oso mai i ou tua, ae fanau loa le tama, ma fa’aigoa ai loa ia TUI-MA-ATUA, LE ULUA’I TUI-ATUA.

O TUI-AITU na maua ai le FALE ULA TAU AITU, ma le FALE ULA TAU TAGATA na maua ia TUI-TAGATA. Ona fai loa lea o le taua a TINOIMALO, o to’oto’o, ma auapo, o tagata lautele. O Leutele i Falefa, e iai lana fanau o tama e to’alua o LEUTOGITUI, ma LEUTOGIAVEA, na omai i Manu’a a’o fai le taua, a ua vaivai le itu lea o TINOIMALO, aua ua leai se mea’ai. Ona fai lea o tama ia o LEUTOGITUI ma LEUTOGIAVEA e mafai ona ‘ai le fua o le la’au lea o le LEIFI, aua sa tele naua, sa o ifo lea i tua, ma tolotolo i tua o le taua, ma fafana ai le au tau o TINOIMALO. Ona toe ola mai ai lea o le ‘AU TAU LEA O TINOIMALO, MA SA MANUMALO AI LEA I LE TAUA. Ona maua ai le o le matupalapala a LEUTOGITUI ma LEUTOGIAVEA, o le sui o la igoa, o LEUTOGITUI ia LEIFI, ma LEUTOGIAVEA ia TAUTOLOITUA. Ona avea lea e LEIFI ma TAUTOLO le tama o TUI-MA-ATUA i Aleipata, e fai ma o la alii. Ona fa’asolo lea o le TUI-ATUA i le gafa o le tama lea, ae TUI-ATUA FA’ANOFONOFO ia FUATAGA ma TAFUA. Ona toe fo’i lea o tama i Upolu i Mata’utu, Aleipata, maua ai le alaga’upu, “E TASI MAI SAUA, AE FA’ALUA I MATA’UTU A’AI”.

O le ulua’i TUI-MANU’A ma le ulua’i TUI-ATUA e USO O LA TAMA. O le Tui-Manu’a Moa o le ulua’i Tui-Manu’a, a o isi Tui-Manu’a na soso ai, e ta’i lua o latou suafa, ma o le mafua’aga o suafa e lua, ona e ese le suafa e fata ai (tulou) i Fitiuta, ese le suafa e fata ai le TUI-MANU’A I TA’U.

O LE TALA I LE ULUGALII O PAPA MA ELE’ELE I MANU’A: TUI-MANU’A MOA

O se tasi nei o mau pu’upu’u e uiga ia Manu’a i le mafua’aga o lona igoa. O le ulugalii o Papa ma Eleele na fanau le tama e iai manu’a i lona tino. O le ala lea na fa’aigoa ai lenei vaega o Samoa o “Manu’a”.

O le tasi fo’i lenei o mau e uiga i le ulugalii lava lenei o Papa le tamaloa ma Eleele le fafine i Manu’a i anamua. Na mamafa(to) Eleele i lona ma’itaga. Na silasila ifo ia Tagaloalagi i le manava o Eleele e gaoioi pea lona moa pe a ta’oto e malolo. Ona fa’apea atu lea o Tagaloalagi i le ulugalii “Eleele, a ola o se tama ona fa’aigoa lea ia “Moa” e fa’amanatu ai le moa o lou manava e gaoioi pe’a e malolo. Sa o’o loa ina ola Eleele o le tama, ona alu lea iai o Salevao o le Aitu ua fai atu i le ulugalii ia fa’aigoa la’ia o le tama ia “Moa” e tusa ai o le finagalo o Tagaloalagi. Sa fa’apea loa ona fai ua fa’aigoa le tama ia Moa. O le taimi lava lea sa latou fa’alogoina ai le vivini a le manu i le valuapo. Ona fa’apea lea o Salevao “Ia fa’aigoa fo’i lea o le ulugalii ia manu na vivini mai o moa”. Ona fa’apea lea o Salevao “Ua uma ona ou foa’ina i le papa o le vai e fa’ataele ai le tama” O lea o maia tatou o e fa’ataele le tama i le vai. Sa o loa i le vaveao le ulugalii ma Salevao ua fa’ataele le tama i le vai. Ona fa’apea lea o Salevao “O le vai lenei ia sa ia Moa” O lea na fa’aigoa ai le vai ia “Saiamoa”, a fa’apu’upu’u o le “Samoa”. Na o’o ina ua matua le tama o Moa ma usu gafa na maua ai le “Tuimanu’a”. O le Tuimanu’a lea i Manu’a. Ona amata loa lea ona fa’asa i Manu’a ona toe ta’u le manulele o le moa. Ona sa suafa ai lo latou Tuimanu’a muamua o “Tuimanu’a Moa”. O le ala lea o le ta’u o moa i Manu’a o le manu, ae o le moa. E o’o mai i le taimi nei.

Sa malaga mai Tuimanu’a Moa e asiasi i le motu tele o Savaii i aso anamua. Na taunu’u i Fa’asaleleaga i Savaii i le vaega i Sisifo e lauoneone manaia. Sa fa’asaga loa lena itu e tali le malaga a le Tuimanu’a i se tulaga maoa’e, ae maise le alofisa sa faia o le “avafa’atali” i le afio atu o le Tuimanu’a Moa. Na o’o lea ina fa’amavae le malaga ma le itu lea o Fa’asaleleaga. Ona saunoa lea o Tuimanu’a Moa ua fa’apea atu “Fa’afetai i la outou tali Malo maualuga i la’u malaga. O lo outou matupalapala lenei o le a ta’u lo outou itu “O le Alofi o Tuimanu’a Moa”. O le a ou fo’i i Manu’a, afai toute silasila ise aso lagilelei ua ta’oto se asuasu folau. Ona outou silafia lea, o le ua lena ua afua mai Manu’a. O o’u loimata e maligi i le fiafia ona o la outou teu Malo ma le fa’aaloalo. O le mafua’aga lenei alaga’upu fa’asamoa “O le ua na afua mai i Manu’a”. Na fo’i le malaga a Tuimanu’a Moa i le afiafi ae va’aia loa e le itu lea o le Fa’asaleleaga le asuasu folau o le fa’alava ane i luga o lo latou ulufanua. Ona fa’apea loa lea o Amoa; Talofae, o le ua na afua mai Manu’a, ae asuasu folau lea ua ta’oto mai lo tatou lau fanua. O le pogai lena o le igoa o “Samoa”, lea ua fa’aigoaina ai le atu motu o Samoa, au’a o le Aiga o Tuimanu’a Moa.

OLE TUIMANU’A LEMAMANA LE MAFUA’AGA O ULUA’I PULE E LUA

Sa logologoa le tala o Alo o Amoa ma Metotagivale ia Samoa atoa. Ona afio lea o le Tuimanu’a Lemamana i Amoa ma Pu’apu’a Savai’i e matamata ile tai o Alo, le laulelei o Amoa,ma le fale na tagi ai Meto ia Alo, ole fale nai Amoa e lau i ula ae pou i toa, ua lauiloa ia samoa.Ona talia loa lea e le to’oto’o o Fuifatu, ma le to’oto’o o Vaitu’utu’u le faigamalaga a le La’au na amo tasi. Ina ua ma’ea nai aso sa tafao ai le Tuimanu’a Lemamana, ona fai lea ole fa’amavaega a le Tuimanu’a Lemamana e fa’apea; “Ole a tatou feiloa’i ile tafatafa’i lagi totototo ole alofi o Amoa”, ” O la’u fa’atui (Tufele), ole a alofi o Amoa”, ” Ua malie Pule e lua i Salafai”. Ona maua ai lea o Pule e lua i Salafai. A’o aso nei ua Pule ono i Salafai, ona ole sailiga Malo a Aiga, nu’u, ma itu Malo ua mafua ai ona Pule ono i Salafai. Pule Malaefono (1) Safotulafai-Fuifatu, (2) Saleaula-Vaitu’utu’u, (3) Safotu-Finao, (4) Asau-Mati’amati’aituau, (5) Itu Salega Satupa’itea-Faletoi, (6) Palauli-Vailoa.

TAISAMASAMA O LE TUI-MANU’A

There is a legend about a girl named Sina who was bathing at night, and was using sweet fragrances called lega (lagaali, moso’oi, moli, moemoe etc.) to sama (rub the lega all over the body), and when you sama, your body shines a glowing golden yellow. That is why the ancient samoan marriges where called TAUSAMAAGA, THE BOY SAMA WITH THE LEGA, AND THE GIRL SAMA WITH THE LEGA. Sina was bathing at night and sama herself, and then the moon came out and she was shame (ma) cause she was naked and she doved into the sea and the sea (at Ta’u, Manu’a), became yellow because of the sama. It is called the TAISAMASAMA OF THE TUI-MANU’A. And that is why the moon is called: MA-SINA.
NOTE: another statement;
This ocean is located in the most eastern part of Manu’a island. It is our navigation point. It is where we determine our location. Our ancestors used the sun as a compass. Sasa’e and Sisifo meaning Sunrise and Sunset. To map out our route we have to have a starting point or benchmark. Savai’i island gets the last sun. When the sun rises that part of the Manu’a ocean turns yellow. Hence the word TAI-SAMASAMA. In ancient time we didnt use compass to work out North instead we used the sun.

TALA OLE MAFUA’AGA OLE TUIATUA FA’ANOFONOFO

(Ole tasi nei o taofi)
Usu #29 Tuiatua Polailevao ia Momoeifuifatu le afafine o Pa’u i Safotulafai faaee le gafa o #30 Tuiatua Fotu’itama’i.
Ona tau loa lea o taua i le tuaoi o Atua, ua to’a fa Tuiatua: #31 Tuiatua Toeta, #32 Tuiatua Samo, #33 Tuiatua Leteleipesega #34 Tuiatua Vaiotui, o lea e iai alaga’upu e fa’apea isi: “O Atua Le Tonu”, ” O Atua Le Faiga”, “O Atua Le Auliuli”.

Sa autasi le Tuiatua ile paepae i mailei i Aleipata, ile pule a Leifi ma Tautolo. Ona o’o mai lea ile nofo a Tuiatua Fotu’itama’i, ona aumoe ai lea o Tuiatua Fotu’itama’i ile Ao ole Tuiatua, o tagata ma lauele’ele o Aleipata. I le fia fai’ava ile tama’ita’i o Leteleipesega le alo o Mata’afa Laululoloa i Faleata. Na Tuiatua uma alo o Mata’afa Laululoloa, ole tama’ita’i o Leteleipesega ma ona tuagane o Toeta, Samo ma Vaeotui. O Tuiatua ia e fa i Faleata i lea lava taimi. O Tuiatua Toeta na mana’o e fai lona Fusi i Sataoa i Safata. O Aleipata na o latou faia lea Fusi, e pei ona mana’o iai Tuiatua Toeta. O le pine lena e fa’amaonia ai le pule a Faleata ile Ao ole Tuiatua, o tagata ma lauele’ele o Aleipata. Ona mana’o mai fo’i lea o Tuiatua Samo ia faia lona Ti’a i Lefatu, e tu ai ma maimoa ile laulelei o Amoa. Ona o mai lea o tagata mai Aleipata ma la’u mai ma’a, e fai ai le Ti’a o Tuiatua Samo i Lefatu. O lo’o iai pea ma’a o lea ti’a ile tolotolo i Lefatu. O ma’a o Lenei Ti’a, e la’u atu i Aleipata. E tau amo mai i ua ma’a. Ona o’o mai lea ole amoga ma’a i gauta o Aufaga, ona isa ai lea ele lo’omatua Aufaga, Isa! E leai ni ga’au o nei mea. Ona lafo ai lea ole amoga ma’a a Aleipata, ona fa’aigoa ai lea o lena ele’ele i gauta o Aufaga o “Lafogama’a”, o lo’o iai lava ma’a i lea ele’ele e o’o mai i aso nei. Ona toe fo’i lea o Leifi ma Tautolo ma Aleipata, i Aleipata. Ona taunu’u lea i Aleipata o Leifi ma Tautolo fono loa, o le a si’i le taua i Faleata. Ona maua lea ole finagalo o Leifi ma Tautolo, o le a logo uso. O upu o Atua o Leifi ma Tautolo o Ao ia o Atua, a’o Falefa o uso o Atua, o Falealili o i’u o Atua. O le mea lea na autasi ai Leifi ma Tautolo ma Aleipata, o le a logo uso, ma i’u o Atua ae si’i le taua i Faleata e toe fia maua mai le Ao ole Tuiatua. Ona Malaga lea o Leifi, Tautolo, ma Aleipata e logo uso. Ae te’ena e Falefa, ona toe Malaga ai lea e logo i’u, e te’ena fo’i e Falealili.

O lenei Malaga e alu ma usu la latou pese e fa’apea; Sia-sia-umue! Sia-sia-tu! Ua taunu’u atu i Sapo’e i Falealili le malaga o usu pea la latou pese, ona tali a’e lea ole tagata i Sapo’e, Sia-sia-tau! Ua tilotilo atu iai Aleipata ile fale o sau ai le vala’au, e leai se tagata oi iai. Ua nofo le tulafale Sapo’e o Letoga le igoa, ua avane le launiu ua fili fa’atasi ai ia ma le pou ole fale. O le mafua’aga lea o lo’o iai le upu e faia i lea tulafale “O Letoga-le-fai-alaga” e o’o mai i aso nei. O na sau lava lea ole solo ua toe fo’i i Aleipata, ma usu mai la latou pese Sia-sia-umue, Sia-sia-tu se’ia o’o mai i Vaipaloa i Sasa’e o Mata’tufu. O iai le tagata e igoa ia Falepuavave, o usu pea la latou pese, Sia-Sia-umue! Sia-Sia-tu! Ona tali atu lea o Falepuavave, Sia-sia-tau! Ona afe ai lea o Leifi ma Tautolo ma Aleipata, ile fale o Falepuavave. Ona sau ai lea ole tulafale o Letoga i Sapo’e ma lona ava e tuli loa mai Leifi ma Tautolo ma Aleipata, E taunu’u mai Letoga i Vaipaloa ua talia e Falepuavave le mana’o o Leifi ma Tautolo. Ona palasi ai lea o Letoga ma tu’itu’i lona ava, o lo’o igoa ai lenei ele’ele o “Tu’iga’ava”. Ona fa’apea atu lea o Falepuavave ia Leifi ma Tautolo, O! ina fola lo lua fale ile paepae o mailei, ona lua fo’i mai lea, si’i le taua i Faleata. Ua lanoga e Falepuavave ua lalata mai au a Tuiatua Vaeotui. Ae ua le alu Leifi e fola lo laua fala ile paepae i mailei, e tusa ole fa’atonu atu a Falepuavave. Ua fa’apea atu Leifi ia Falepuavave, o ia ua ma’i mata. Ona fa’apea atu lea o Falepuavave ile aualuma e o ane, e fai lo latou poula ma Leifi. Ona sola loa lea o Falepuavave e fa’afetaia’i au a Faleata. Ona fetaia’i lea o Falepuavave ma au a Faleata ile Vaitele i gauta o Lotofaga ua igoa ai i aso nei. Ona tau ai lea o lo latou taua. Ua te’ega lava au a Faleata, se’ia la’asia le tasi vai. Ona iloa atu lea e Falepuavave ole fata, o tu ai iluga Tuiatua Vaeotui. Ona a’e lea iai o Falepuavave ma ua ia sala le ao o Tuiatua Vaeotui, ua alu ifo ma ia i lalo. E tu ifo loa Falepuavave ile ele’ele ae fa’alogoina loa le gasese ole vai, ose tagata o asa le vai. Ona iloa atu lea e Falepuavave o Leifi o asa’asa mai ile vai, ona igoa ai lea o lea vai o “Vaigasese” e o’o mai i aso nei. Ona fa’apea atu lea o Falepuavave ia Leifi, sau ia! Ua e tuai mai, ae sau ina alu ma lou Tuiatua-fa’anofonofo, ae o lea ou Tuiatua-fa’asavali. O lo’o fa’alupe nei pea Tafua ma Fuataga ole Tuiatua-fa’anofonofo.

O Falepuavave e sau mai le gafa o Tuiatua Polailevao. Ona aumai ai lea o Togia’i o Fagaloa ua e’e iai le Tuiatua i Mulifusi Lotofaga. Ole fata maia fa’asavali ole Tuiatua Togia’i mai Fagaloa ua fia inu ona a’e ai lea o Leota i le niu, maua ai lona matupalapala a fonoa Atua e inu muamua le niu e Leota ona fa’ato’a amata lea ole fono. Ona ala’ala ai lea o Tuiatua Togia’i i Lotofaga ma lona tuafafine o Sefa’atauemaga. Ma fai ai ma sa’o tama’ita’i i le Tuiatua. Ona usu mai lea o Lalovimama le alo o Sanalala Le Manu’a ia Sefa’atauemaga, faaee le gafa o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou. Ina ua maliu fa’afuase’i o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou, na tau fai suafa ai lea ile Papa ole Tuiatua o Tuiatua Fogaolo’ula o Lufilufi ma Tuiatua Foganiutea o Fagaloa tai. Ona tau ai lea o le taua, faiaina Tuiatua Foganiutea. Ona tagi lea o Tuiatua Foganiutea ia Nafanua i Savai’i mo se fesoasoani mo lana itu taua faiaina. Ona si’i mai loa lea o le au tau o le Malo o Nafanua, o le auva’a tau lea ma lona ta’ita’iau o Tupa’i(Vaililigi). Ua taunu’u le autau a Nafanua ma tau loa le taua ma sa faiaina ai ia Tuiatua Fogaolo’ula. Ona fai atu lea o Tupa’i(Vaililigi), o le poloa’iga a Nafanua, a fai e malo i tatou i le gasegase o Malo, ona sunu’i lea o le alafale i Lufilufi o le Tupa’i lena, ae avatu le Papa o le Tuiatua ia te ia e pule ai. Ona fa’apea lea ona fai. Ua sunu’i loa le Tupa’i i Lufilufi e fai ma pine o le galuega tau ae ave le Papa o le Tuiatua ia Nafanua.

—————–

04
Jan
09

THE SEVEN CHIEFS OF A’ANA AS LA’AU NA FAUSIA.

THE SEVEN CHIEFS OF A’ANA AS LA’AUNAFAUSIA AS FOLLOWS:
1: AFAMASAGA,
2: AIONO,
3: MISA,
4: TANUVASA,
5: VAILI,
6: LUATUANU’U,
7: FINAU.

FA’ALUPEGA O FASITO’OTAI:

– Tulouna a oe Tutuila, (the faleupolu, tulafale Tutuila)
– Tulouna a oe le falefitu (Seven Orator Chiefs, who govern the affairs, namely:
Tuiatua, Taua’i, Mo’a, So’ona’ai, Aigaga, Niumanumanu and Inu. In contrast to them is
The House of The Chiefs, called Aiga La’aufausia, consisting of: Afamasaga, Aiono,
Misa, Tanuvasa, Vaili, Luatuanu’u and Finau who deliberate about war –
Aiga Taulagi).
– Tulouna oulua na ta’i, (Fasito’outa and Fasito’otai: na ta’i i alataua o Leulumoega)
– Tulouna a le aiga Taulagi, (Aiga Tuia’ana)
– Tulouna le matua Va’afusuaga ma Tole’afoa, (i Satui)
– ma le matua usoali’i Afamasaga, (oldest fraternal ‘brotherly’ chief Afamasaga)
– Tulouna lau afioga Tuigamala o le ma’upu o Tuia’ana, (Tuia’ana’s high house lives in Vailu’utai)
– Afio mai Lealaisalanoa (i Falefa).
_ _

FA’ALUPEGA O FASITO’OUTA: (All further information about names etc., under Fasito’otai)

– Tulouna oe Ape, (the faleupolu)
– Tulouna oulua na ta’i, (na ta’i tao i le faleupolu o Leulumoega)
– Tulouna o le falefitu, (Seven Orators Chiefs as in Fasito’otai: Ape, Faletutulu,
Tua’au’toto’a, Pa’o, Muliaumaseali’i, Auola and Feaunati)
Tulouna le aiga Satuala, (Aiga a le Aiga Tuia’ana; mai Faleasi’u, Satapuala, Lefaga,
Savai’i i Lealatele ma Amoa)
– Susu mai lau susuga Aiono, (Satuala i Matailiili)
– Afio mai lau afioga Aupepe, (Satuala i Satui)
– Tulouna lau afioga Tole’afoa, o le Tapa’au fa’asisina, (i Satui as in Fasito’otai)
– Susu mai lau susuga a Su’a. (Su’a family in Savai’i)

_ _

25
Sep
08

Tala O Le Tafea O Le Utu a Taufau, Ae Au Le Utu A Sina.

0 Le Tala i le Tafea o le Utu a Taufau, Ae Au le Utu a Sina.

Na gasegase Taufau. Ona fai atu lea: Ia potopoto mai lo tatou aiga ma faleupolu, alu se tili i la’u tama, ia vave mai nei ma te feiloa’i, ua ou vaivai. Ona alu ai lea o le tili i le tama o ta’aseu i gauta o Falealili ma Safata. Ona fai mai lea o Tupuivao: E le sau, e le tusa le ma’i o Taufau ma lo’u mana’o fiaseu.

Ona sau lea o le tama, ua ta’u mai i le tamaita’i, e le sau Tupuivao. Ona toe fa’apea fo’i lea o Taufau: Toe alu se isi i sia’u tama e tili mai nei i le feiloa’i, e fai iai o sio’u ma’i e le fa’atauva’a. Ona alu fo’i lea o le tili, ona fai atu fo’i lea iai: Na ou sau, ua vaivai le ma’i o Taufau, fai mai ta te o atu. Tali Tupuivao: Alu ia oe, ae se’i o’u talia lupe ua pupula.

Ona alu fo’i lea o le tama, ta’u atu ia Taufau: Ua le sau Tupuivao. Toe fai atu le tamaita’i: Toe alu, fai i ai e vave mai, o le a ou oti. Ona toe alu fo’i lea o le tili, ua fai atu le tama ia Tupuivao: Sau ia ta o, ua vaivai le ma’i o le tupu. Tali Tupuivao: Ou te le alu atu, se’i o’u talia lupe o maunu.

Ona toe alu atu fo’i lea, fai atu ia Taufau: “Ua le sau, fai mai se’i nofo, se’i ona talia lupe o maunu”. Ona fai atu lea o Taufau le tupu: Potopoto maia lo tatou aiga ma Tumua; fa’afogafoga mai i la’u upu o le a pa’u atu, “O le a Tafea La’u Utu, ae Au Le Utu a sio’u uso o Sina”. A’o oe Faumuina; aua ne’i e fefe pe’a sau le tamaloa fa’afia saua, au’a e au aiga ia te oe, e au fo’i ia oe faleupolu. A finagalo Tumua e te tupu, e te tupu lava. A o a’u nei, ‘Ua Tafea La’u Utu’.
_ _

Story Of Taufau’s Terminated Line Of Succession, And Bestowed Her Younger Sister Sina.

Taufau was sick. She said: Let our family and faleupolu gather and have a messenger go to my son, have him come quickly to see me once more, for i am weak. The messenger went to the son who was catching pigeons inland of Falealili and Safata. And so Tupuivao said: “I am not coming, Taufau’s sickness is not as great as my desire to catch”. So the man went again and reported to Taufau: Tupuivao is not coming. So the woman said again: Go once more, tell him to come quickly, I am about to die. And the messenger hurried once more to him and said to Tupuivao: Come, let us go, the Queen is very weak. Tupuivao answered: “I will not go until i have caught the pigeons after the full moon”.

So the messenger returned again and said to Taufau: “He is not coming; he said he would stay until he had caught the pigeons after the full moon”. Then Queen Taufau spoke: “Let our family and the Tumua gather; heed my word; as i am growing weak, my own descendants and their line are to be teiminated and my sister Sina’s line is to take it’s place”.

You Faumuina (Sina’s son), have no fear when that fellow comes and wants to make trouble, for the family stands behind you and the faleupolu will follow you. If the Tumua want you to be king, you alone will be king, for I have cut off my own descendants. As Taufau suspected, Tupuivao did not take this lightly but started a war. But he was defeated by Faumuina and exiled to Tutuila, like Va’afusuaga and others.

23
Sep
08

Usuga A Tuia’ana Tamalelagi E Sefulu, Ma Le Fa’avae O Aiga E Lua o Samoa.

O LE FA’AVAE O AIGA E LUA O SAMOA, MA USUGA A TUIA’ANA TAMALELAGI E SEFULU: FALESEFULU

1. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele (daughter of Folasaitu in Faleata) fa’aee le gafa: – o Tuala. (boy: eldest – “O Le Alii o Aiga” and founder of family “SA-TUALA”Le Aiga Fa’alagilagi o Samoa)
2. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Gese (daughter of Malufau in Lauli’i) fa’aee le gafa:- Malufau. (boy)
3. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau (daughter of Lilomaiava Seve of Safotu) fa’aee le gafa:- o Peseta. (founder of the “Sa-Peseta in Savaii”)
4. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seiomana (daughter of Vaovasa in Faleasi’u) fa’aee le gafa:- o Tuitama.
5. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Fulisiailagitele (daughter of Tu’uma’ai in Safotulafai) fa’aee le gafa:- o Tuioti (boy), ma Taualofa’e.
6. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Ufalefu (daughter of Talima in Faleatiu) fa’aee le gafa:- o Feiloa’ivao or Feiloa’iivao.
7. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seanatoe (daughter of La’ululolopo in Gaga’emalae) fa’aee le gafa:- o Tuitogamatoe. (girl)
8. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Siotafasi (daughter of Puni in Samatau) fa’aee le gafa:- o Tilivea.
9. Toe usuia e Tuia’ana Tamalelagi ia Siotamea (the other daughter of Puni in Samatau) fa’aee le gafa:- o Lea’ana.
10. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga (daughter of Tui-Toga King of Tonga) fa’aee le gafa:- o Salamasina. (girl: ulua’i – first Tupu Tafa’ifa of Samoa: “LE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI”).

NOTE: Tuia’ana Tamalelagi’s first cousin So’oaemalelagi Levalasi as Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi at Lotofaga in Atua, adopted Salamasina as her child. As an honoured from warrior Nafanua, So’oaemalelagi Levalasi honoured Salamasina the Four Ancient Paramount Titles of Samoa; Tuiatua, Tuia’ana, Vaetamasoalii and Gatoaitele, and she became the first Tupu Tafa’ifa of Samoa Queen Salamasina.

Aiga E Lua O Samoa – The Two Main Families Of Samoa: 1.) O le Aiga pa’ia o Sa-Levalasi i Atua, 2.) ma le Aiga fa’alagilagi le Aiga Sa-Tuala.  O aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa.

This mavaega had already been pronounced by Queen Tupu Tafa’ifa Salamasina of the two families, Le Aiga Sa-Levalasi and Le Aiga Sa-Tuala, and their royal mats are called ‘Pulu’ and ‘Leuleu’.

O LE GAOIMAIGA O TUI-A’ANA TAMALELAGI

O le ali’i lenei o Tamalelagi, o le tama a le teine o Vaetamasoali’i ia Tuia’ana Tagaloa Selaginato. Na fanau i Safata, ona malaga atu lea o le auso lenei sa’ilimalo o A’ana ua teu fa’alo’omatutua tama nei a’o tausami le failele, a’o leleo ai isi fafine i le pepe. Ona susu’e atu lea o le pola e tama nei o Tutuila ma Ape, ma o la faufautu pei lava o ni fafine, ona fa’apea atu lea o nei tama, aumaia se’i o ma tausi ae o oulua e fai sa oulua fa’amalosiga.

Ona tu’u mai loa lea iai o le pepe i tama ae o fafine e a’ai, ona sosola mai loa lea o tama ma le pepe. Ua alu ane Vaetamasoali’i ua uma ona tausami ua leai se tamaititi, ona fesili lea o le teine po’o fea o iai lana tama, ona vevesi ai lea ma ua sau le tuliloaga ma fai ai le taua i gauta o Lefaga ma Leulumoega.

Na taunu’u atu fo’i Liolevave ma fesoasoani i le taua ona solomuli lea o Safata, ae malolo le malaga a tama ma tafu le latou afi i ga’uta o Lefaga. Ona tanu ai lea o le pute o le tama i Malala, o lo’o igoa ai lenei ele’ele o TANUMALALA. Ua taunu’u i Sagamea-uta ona tu’u ai lea o le tama ae alu Ape i Fasito’o-uta alu Tutuila i Fasito’o-tai. Ae usu mai i le ava o le taeao e tuai mai Tutuila ona maua lea o le alagaupu fa’apea; E MOE MANATUNATU APE AE MOE GASE TUTUILA.

Ona toe tu’utu’u atu lea o le tama i lalo o le Malae o le Vavau, suia ai le igoa o le ele’ele na tu’u muamua o Tutuila ma Ape o NOFOALI’I. Ona usu ane lea o Alipia talanoa ma Tutuila ma Ape ona fai lea iai e tu’u lo la ali’i e tausi e le Tumua. Ona o ai lea o Togitogi ma ona tei ua tapena mai le ulumoega o le ali’i o Tamaalelagi, o fala ma siapo ma ona fala lauie. Ona suia ai lea o le suafa o le Malae o le Vavau o LEULUMOEGA. Ona matua lea o le tama ona o ane lea o Alipia ma Suluga ua alaga Papa o le Tuia’ana ia Tamaalelagi, a’o le taimi fo’i lea o iai Tuia’ana Sagate. Ona nofolua lea o nei tupu se’ia o’o lava ina tau lo la taua lea na fa’ato’a iloa ai Nafanua i Tumua nei ma sunu’i ai alafale a le tama’ita’i o lo’o alala ai le suafa Tupa’i.

O LE MAFUA’AGA O LE SUAFA TALAMAIVAO/ULUALOFAIGA

(O le tasi lenei o taofi.)
Ina ua agaleagaina le tina o Salamasina o Vaetoefaga e Leulumoega, ona ave ai lea o le feau a Salamasina i Fagaloa i le tuagane o Vaetoefaga, o Ulualofaiga. Ua agaleagaina lona tuafafine e Tuia’ana Tamalelagi ma Leulumoega. E taunu’u atu le tala oi le vao Ulualofaiga, ona maua ai lea o le suafa o Ulualofaiga o le “Talamaivao”. Ona e taunu’u atu le savali a Salamasina ma le tala, oi le vao Ulualofaiga.

Ona malaga ai lea o Ulualofaiga i Leulumoega ma tagata Fagaloa e to’alua. O Pa’ila ma Aiofaiva, o tautai e tautuaina Vaetoefaga ina ua agaleagaina e Tamalelagi ma Leulumoega. E iai ona iai suafa ia e lua i Nofoalii, e o’o mai ilea so.

Ona toe alu fo’i lea o le savali a Salamasina ia Peseta i Safune o Savai’i . Ona aumai ai lea e Peseta o tagata e to’alua, o Tauti ma Mala’itai e tautuaina Vaetoefaga. Ina ua tu’umalo Vaetoefaga, ona manatu lea o Mala’itai o le’a toe fo’i mo Safune. Ona toe fo’i lea o Mala’itai i Safune, ae o lo’o iai pea Tauti i Nofoalii e o’o mai ilea so.

(Tulafale: Pa’ila ma Ai’ofaiva. Tapa’au: Tauti ma Mala’itai).

Usuga lona tolu a Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau le afafine o Lilomaiava Seve faaee le gafa o Peseta (tama: fa’avae Le Aiga Sa-Peseta i Savaii). Fai mai le tala, sa ta le tatau po’o le lagimalofie a le afioga ia Tuia’ana Tamalelagi, ae pepese le nuu, maua ai le suafa, PESETA , aua sa ta le tamaloa, ae pese le nuu.

NOTE: (tatau) According to tradition, the first Samoan Tufuga (craftsman) who presented the design and the art of the tatau on humans was high Chief Su’a from the island of Savaii. The first Samoan who went through the ritual of the tatau was Paramount Chief Tuia’ana Tamalelagi of the A’ana region, island in Upolu. Tuia’ana Tamalelagi was one of the most colorful personalities of ancient Samoan history. He held one of the four highest titles of Samoa Tuia’ana. He was also renowned for bravery and so handsome that he was married ten times to daughters of Chiefs from various regions of Samoa who sought higher prestige and closer association with this powerful family, and Vaetoefaga daughter of Tui-Toga. It is said that at feasts and on formal occasions when Tuia’ana Tamalelagi showed his tatau, it was admired by the women, but envied by men. Since the time of Tuia’ana Tamalelagi, the ritual of the tatau has become an integral part of Samoan custom and tradition. It was forbidden for members of the aumaga (group of untitled men) to participate in any of the formal ceremonies associated with the councils of chiefs, unless they had gone through the ritual of the tatau. Untitled young men with the tatau are given the name soga’imiti. Only the soga’imiti were authorized to prepare food for the chiefs. And perform other chores as required by the council of chiefs.

(”e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)

16
Aug
08

Mafua’aga Na Falefa ai Tumua ia Asiata Ona O Fonoti Tupu Tafa’ifa.

Tofiga A Malietoa Savea:
“O oe Lealali, o le a e alu ma lou TUMUA e te nofo i Aana, ae o oe Tuna o le a e alu ma lou ITUAU e te nofo i Faleata, ae o oe Fata o le a e alu ma lou ALATAUA i tua i le la itu o le Tuamasaga e te nofo mai ai, ma o le mafua’aga lea o le igoa o lea itumalo o Safata, ae o le a ou nofo atu foi ma lou TUMUA i lenei itu o le motu ma ou pulea atu le atunuu”.

Ua o’o nei ina ua fa’alogo ane Suga ma Paepule, le fanau a Leifi mai Aleipata, ua malepe Faleali’i a Malietoa, ona laua o mai loa lea ia Malietoa ua augani ane i ai fa’apea, “Faamolemole lau Susuga i le Malietoa, toe sasa’a le Fafao, o tofiga o lo’o tautua Suga”. Ona tali lea o Malietoa fa’apea, “Talofa e, ua oulua o’o mai ua ta’ape uma atu tama ma mea, ae ui i lea, o maia, o le TUMUA lea na ia te au, o le a aveatu ai so oulua TUMUA.

Ona malaga loa lea o Suga ma Paepule ma lo la Tumua lea o loo i LUFILUFI nei, o lea la ua tolu ai nei Tumua i Upolu. O Lealali i LEULUMOEGA ma Malietoa Savea lea ua ia Fata ma Maulolo, lea ua taua o TUISAMAU . A’o le Tumua o Asiata na to ane mai ia Tuiatua Fonoti, o lea ua Falefa ai Tumua ia Asiata, ona o le suega Malo a Asiata ia ‘Tuiatua Tuia’ana Gatoaitele Vaetamasoali’i Fonoti”, “o le Tupu Tafa’ifa o Samoa”, lea ua tofiaina Asiata, o le a falefa Tumua ia te oe. Ona usu loa lea o Malietoa Savea ia Ama’amaula le tama’ita’i Tuanai ona faaee loa lea o le gafa o tama o Malietoa Ganasavea, Umusavea ma Upoluasavea, toe usu foi ia Luafatasaga le alo o Taemanutavae i Sili ona faaee lea o le gafa o Malietoa Uilamatutu Faiga, o Malietoa Faiga lava lea na fai lona aso i tagata.

_ _

15
Aug
08

Mafua’aga Ua Avea Ai Fenunuti Ma Leatuavao O Falese’ela Ma Matua Mavae O Le Aiga Sa-Tuala.

ONA USU lea O FONOTI TUPU ia FUATINO le alo o To’alepai o Satapuala fa’ae’e le gafa:- O le ali’i O MUAGUTUTI’A, toe usu FONOTI TUPU ia TA’ELE’ASA’ASA le alo o Tautaiolefue o Lealatele i Savai’i fa’ae’e le gafa:- O le teine O FALEGAOTI. O nei lava gafa e tau uma i le Tuia’ana, O iai le muagagana e fa’apea: “O LE GAFA O TUIA’ANA UA SO’O.”

MAFUA’AGA UA AVEA AI FENUNUTI MA LEATUAVAO O FALESE’ELA MA MATUA MAVAE O LE AIGA SA-TUALA.

O le Matupalpala Po’o le Mavaega a Fonoti Tupu I le Fa’aeaea A Fenunuti ma Leatuavao.

E TELE OLOA MA MEA TAUA A LE MALO O SAMOA, A’O LE OLOA SILI NA TAUA, E LE MA FA’ATAULIA, O I’E O LE MALO LA IA. O LE MALO O SAMOA I ANAMUA, E NA’O LE ONO LAVA I’E O LE MALO SA IAI.

O LE TASI O NEI I’E O LE MALO E IGOA O LE “GOGOTAGI”

O LENEI I’E SA LALAGA INA E PU’ALOA LE ALOFAFINE O TUSA LE TULAFALE LAUILOA O LUFILUFI. O LENEI GALUEGA FITA SA FAIA LEA I LE ULUFANUA E IGOA IA VA’AUA I GAUTA O LUFILUFI. E TELE NI TAUSAGA SA LALAGA INA AI LENEI I’E AE SA FA’AIU INA LAVA MA LE MANUIA, MA SA MATAGOFIE TELE LEA I’E. O LE AOAULI O LE TASI ASO NA FA’AIU AI LENEI GALUEGA, O LE TAIMI TONU LAVA NA FA’AUMA AI LE MATALALAGA MULIMULI, NA FA’ALOGO INA AI LE TAGI LEO TELE O LE MANULELE O LE GOGO I LUGA O LE FALE SA FAI AI LEA GALUEGA. SA TELE LE FIAFIA O LE TEINE I LE ILOILO VA’AI O LE FA’AUMAINA O LANA I’E, O LEA SA IA FA’APEA ATU AI, UA MAUA LE IGOA O LA’U I’E O LE “GOGOTAGI”.

– –

(1) USUIA PU’ALOA E LE ALI’I O SAMAILA MAI FALESE’ELA, FAAEE LE GAFA:- O SAMAILA IA FUTI (tama), MA AVEGATOLOA (teine).
(2) USUIA AVEGATOLOA E MALUFAITOAGA O LE AIGA SA-TUALA, FAAEE LE GAFA:- O FENUNUTI (tama).
(3) USU FENUNUTI IA UITUAFANUA LE ALO O TAILAU, FAAEE LE GAFA:- O SINAMULIVANUIANA (teine).
(4) TOE USU FENUNUTI IA TINOVAO LE ALO O LOTUANU’U, FAAEE LE GAFA:- O TAUTAIOLEFUE (tama), MA MAUAILEGALU (teine).
(5) TOE USU FENUNUTI IA FITIOTAGIA LE ALO O AUSALILO, FAAEE LE GAFA:- O LEATUAVAO (tama).
(6) USUIA SINAMULIVANUIANA-SEUITUIMANU’A E TO’ALEPAIAALI’I MAI SATAPUALA, FAAEE LE GAFA:- O SU’AFAIGA (tama), LAUMATALELEI (teine), FUATINO (teine), MELEGALENU’U (teine).
(7) USUIA FUATINO E FONOTI TUPU TAFA’IFA, FAAEE LE GAFA:- O MUAGUTUTI’A (tama).

– –

INA UA UMA ONA E’E E LEULUMOEGA PAPA O LE TUIA’ANA IA FONOTI, NA AVEA LE ALI’I MA TUPU: NA E’E FO’I IA TE IA LE TUIATUA, GATOAITELE MA LE VAETAMASOAALI’I, UA TUPU TAFA’IFA NEI FONOTI. ONA FAI LEA O LE AOTELEGA O I’E O LE PAPA A LE AIGA SA-TUALA E TALI ATU AI I’E O LE PAPA IA LEULUMOEGA E TUSA AI MA PAPA O LE TUIA’ANA NA E’E I LE LATOU TAMA.

SA TELE NI I’E LELEI O LE AOTELEGA, A’O LE I’E NA SILISILI LE MATAGOFIE, O LE I’E LEA O LE TAMA O LE TINA O FUATINO MA LE TUAGANE O LE TINA O FUATINO, O FENUNUTI MA LEATUAVAO. O LE I’E LEA NA FAI A’I I’E O LE PAPA NA TALI ATU IA LEULUMOEGA MO LE PAPA O LE TUIA’ANA. SA TELE LE FIAFIA A LE TO’AIVA (LEULUMOEGA) I LE MATAGOFIE O LE I’E NA FAI A’I I’E.

O LE AGAGA FIAFIA LEA SA VA’AIA LAVA I LE TUPU, MA UA AVEA AI LEA MA MEA UA TULAGA “ESE AI LENEI NOFO I LE FA’AFEAGAIGA MA LE TO’AIVA”. O SE TULAGA SA FIAFIA TELE AI LE TUPU MA O LEA SA IA MANATUA AI LE FA’AEAEA A FENUNUTI MA LEATUAVAO LE AIGA O LONA MASIOFO, FA’APEI O LE TASI FETALAIGA “E MANATUA PULE AE LE MANATUA FA’ALAEO”. O LE POGAI TONU LEA NA LILIU A’E LOA AI LE TOFA MAMAO I LANA AFIOGA LE TUPU, MA PA’U AI LANA MALELEGA I LONA AIGA-SATUALA A’ O POTOPOTO I LONA MAOTA I NU’UAUSALA E FA’APEA “FA’AFETAI FENUNUTI MA LEATUAVAO I LO OULUA FA’AEAEA, O LEA IA AMATA ATU I LE ASO NEI, NA AVEA OULUA MA MATUA MAVAE O LE AIGA SA-TUALA..”

_ _

11
Aug
08

O Le Mafua’aga O Le Suafa “Fonoti”.

0 le tina o Fonoti le tamaita’i o Manalelei na Malaga i Tanumaleu i LOTOFAGA i lona aiga ia Tupuola e totoma ai, i se Ie-toga e alu ai le Malaga a Tuia’ana Faumuina i Tutuila e a’ami lona uso o Tupuivao o aunu’ua ai. Ona alu lea o Manalelei ma ave le Mutia ma le Ma’a, o Papa o le Tuia’ana ua leai seisi lava mea o totoe i le Tuia’ana. A’o fai le alofisa o Tupuola, Seigafolava ma le tamaita’i o Manalelei, ona fa’amatala atu lea e Manalelei lona aveina atu o Papa o totoe i le Tuia’ana, ae o lo’o fa’afofoga iai Tupuola, ona fa’apea atu lea o Tupuola ia Manalelei, ua malie tele lau tala ma siou leo malu. O lou suafa lena e manatua ai le Alofisa i Tanumaleu nei “TalaleomalieO le mafua’aga lea o le suia o le igoa o le Tamaita’i ia Talaleomalie.

O le fai’a a Tupuola ma Manalelei, Na usu Tuiavi’i ia Letele-o-Talaia le alo o Mata’afa i Ululoloa Faleata fa’ae’e le gafa:- O Taua’aletoa, ma le teine o Unusialetoa. Usuia Unusialetoa e Malietoa Sa o Mulifanua fa’ae’e le gafa:- O Togia, Ifopo, ma le teine o Aloalonei. Usuia Aloalonei e Vaovasa o Gataivai Savai’i fa’ae’e le gafa:- O Manalelei. Taua’aletoa na usu ia Falenaoti Lelasiu’uila (Fufeai) le alo o Tauili’ili o Amaile Aleipata fa’ae’e le gafa:- O Tupuola, Tago, ma Pafuti le teine.

MAFUA’AGA O LE SUAFA “FONOTI”
Ua sauni le tamaitai o Talaleomalie Manalelei mo Leulumoega, ona fai loa fo’i lea o lo la ava taumavae ma Tupuola, ua uma lo la ava ua fono nei i le ti. Sa masani Samoa anamua ona fai umu ti, e eli le lua ona lau mai lea o le ti-vao ua lafo iai pei lava ose fa’avevela lona fa’atinoina. O le tasi fo’i lea aganu’u a Samoa anamua o lo’o o’o mai lava i nei ona po, a alu le usu e ave ai fo’i ma le fono o le ava pe’a uma. Ona fai lea o a la upu taumavae a Tupuola, ma Talaleomalie Manalelei. Ua fa’apea atu Tupuola i le tama’ita’i, Sauia o le a e fo’i i lou Ali’i ma I’e ia e lua. O le tasi I’e e Malaga ai Tuia’ana Faumuina e a’ami lona uso taufeagai. AE A ALO OE LE TAMA’ITA’I ONA FA’AIGOA LEA O LOU ALO IA “FONO-TI”, E FA’AMANATU AI LO TA AVA NA FONO NEI I LE TI. O le tasi o I’e, o le I’e o le nofo a lou alo i le Tuia’ana. Ua taunu’u Talaleomalie Manalelei i Leulumoega i lona ali’i, ua fola atu I’e o lana toma’aga ma fa’amatala a la upu taumavae ma Tupuola. Ua soisoi nei Tuia’ana Tupufia Faumuina ma lona leo maofa e fa’apea, A! o Pepeve’a I’e na. Ua Malaga Tuia’ana Faumuina i Tutuila ma le tasi, ae ua tu’u le isi I’e e pei ona mavae ai ma Tupuola.

28
Jul
08

King Fonoti Tafa’ifa of Samoa Kingship and Title Genealogy.

GAFA AIGA O TUPU, AIGA O PAPA, AIGA NA TAFA’IFA, AIGA TAULAGI O SAMOA

[King Fonoti Tupu Tafa’ifa Of Samoa Since The 1600’s]

SOURCE: J.B. Fonoti Family

Tui-Fiti, the ancient King of Fiji.
Spouse of 1:
1 – Sinasamoa Loa. (daughter of chief Loa and Sinaletigae of Fagaloa in Samoa)
Children of 2:
1 – Sinavaitu’u (female)
2 – Latu (male)
_ _ _ _

Sinavaitu’u Tuifiti. (daughter of King Tui-Fiti of Fiji and Sinasamoa of Fagaloa)
Spouse of 1:
1 – Tui-Toga Puipuifatu King of Tonga (son of Tui-Toga (viii) and Taufaito’a)
Children of 2:
1 – Faisautele Tui-Toga (male)
2 – Manaia (male)
_ _ _ _

Faisautele Tui-Toga, King of Tonga. (son of Tui-Toga, King of Tonga and Sinavaitu’u Tuifiti)
Spouse of 1:
1 – Painu’ulasi. (daughter of King Tui-Manu’a Ali’atama of Manu’a island)
Children of 2:
1 – Vaetoefaga (female)
2 – Ulualofaiga (male)
_ _ _ _

Vaetoefaga Faisautele. (eldest daughter of Faisautele Tui-Toga, King of Tonga and Painu’ulasi)
Spouse of 1: and Tuia’ana Tamalelagi’s #10 spouse.
1 – Tuia’ana Tamalelagi. (son of Tuia’ana Tagaloa Selaginato and Vaetamasoali’i) NOTE: Tuia’ana Tamalelagi had ten spouses (Falesefulu). From his very first spouse ‘Namoaitele’ they begot a son name Tuala (the ‘eldest son: O Le Ali’i O Aiga‘ and ‘founder of the family Sa-Tuala‘) became The Two Main Families of Samoa; le “Aiga Pa’ia Sa-Levalasi” and le aiga fa’alagilagi “Aiga Sa-Tuala”. This was pronounced also by Queen Salamasina Tupu Tafa’ifa in her mavaega of the two families, Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi and Le Aiga Sa-Tuala, and their royal mats are called ‘Pulu’ and ‘Leuleu’.
Children of 2:
1 – Tuioneoupolu (male – This boy went to Tonga and never came back.)
2 – Salamasina (female: youngest)  NOTE: Became Queen Salamasina Tupu Tafa’ifa.

NOTE: [When warrior Goddess Nafanua offered the honours for the four titles to So’oaemalelagi Levalasi of le “Aiga Pa’ia O Sa-Levalasi” of Atua, she accepted them and gave her niece and adopted daughter Salamasina all four titles to become Tafa’ifa;  Queen of Upolu, Savai’i, and Tutuila Islands of Samoa.] Queen Salamasina was The first Tupu Tafa’ifa of Samoa and held all four Ancient Paramount Titles of Samoa [also known as ‘Tafa’ifa’] namely as:
– Tuiatua.
– Tuia’ana.
– Vaetamasoali’i.
– Gatoaitele.
_ _ _ _

Queen Salamasina Tupu Tafa’ifa [1570] (daughter of Tuia’ana Tamalelagi and Vaetoefaga)
Spouse of 1:
1 – Tonumaipe’a Tapumanaia. (son of Tonumaipe’a Saumaipe’a of Auala in Savai’i island)
Children of 2:
1 – Fofoaivaoese (female: eldest) – [Feagaiga A Le Aiga]
2 – Tapulesatele (male)
_ _ _ _

Tuiatua Tuia’ana Fofoaivaoese. [1600: Feagaiga A Le Aiga] (eldest daughter of Queen Salamasina Tupu Tafa’ifa and Tonumaipe’a Tapumanaia)
Spouse of 1:
1 – Tauatamaniula’aita. (of Satupa’itea and Tonumaipe’a line in Savai’i island)
Children of 3:
1 – Tuiatua Tuia’ana Taufau (female: eldestNa tafea lana Utu; line of succession terminated)
2 – Sina (female: – Na au lana Utu; bestowed line of succession)
3 – Asomualemalama (male)

NOTE: [Taufau was sick and she let her family and faleupolu gather and have a messenger to go look for her son Tupuivao three times to have him come quickly to see her for she was weak. Tupuivao keep refusing and answered he will not go until he had caught the pigeons after the full moon. Then Queen Taufau spoke: “Let our family and Tumua gather heed my word as i am growing weak, my own descendants and their line are to be terminated and my sister Sina’s line is to take it’s place”].
_ _ _ _

Tuiatua Tuia’ana Sina. [1630: Na Au Lana Utu] (daughter of Tuiatua Tuia’ana Fofoaivaoese and Tauatamaniula’aita)
Spouse of 1:
1 – Titoi’aivao. (of Faleatiu, A’ana district)
Children of 1:
1 – Faumuina (male: eldest) – [O Le Ali’i o Aiga] NOTE: Le Tupufia.
_ _ _ _

Tuiatua Tuia’ana Faumuina Le Tupufia. [1660] (son of Tuiatua Tuia’ana Sina and Titoi’aivao)
Spouse of 3 & Children of 3: The Three Of Faumuina’. This is where the title “Tupufia” initiated from referring Tuiatua Tuia’ana Faumuina and his three children when they all contested for the Kingship after his death.
Spouse #1:
1 – Manalelei or Talaleomalie. (daughter of Vaovasamanaia of Gataivai village in Savai’i)
Children of 1:
1 – Fonoti (male: eldest) [O Le Ali’i o Aiga] NOTE: Became King Fonoti Tupu Tafa’ifa.

NOTE: [‘The Paegauo War’ or ‘The War of the Tupufia’ between Fonoti and his kin Samala’ulu and Va’afusuaga for the Tafa’ifa Kingship.] Fonoti won and was ultimately proclaimed The King Fonoti Tafa’ifa of Samoa and held all four Ancient Paramount Titles of Samoa [also known as ‘Tafa’ifa’]. King Fonoti conferred many honours, rewards upon all and such privileges etc. are still honoured by all. And there was no other war ever since or recorded in history by anyone raised against King Fonoti Tafa’ifa nor through the bloodline and title lineage the ‘Sa-Fonoti’ right down to the present time to claim the four Papa titles namely as:
– Tuiatua.
– Tuia’ana.
– Vaetamasoali’i.
– Gatoaitele.

(King Fonoti’s words in his wish: “The Four High Titles Be For Me And My Children”)

The distribution in the war was about as follows: with Fonoti: Fagaloa, Faleapuna, Falefa, Saluafata, Solosolo, Vaimauga, Faleata, Safata, Falealili, Fasitoouta, Falelatai, Manono, half of Lufilufi and of Leulumoega; on the side of Va’afusuaga Tole’afoa and Samalaulu were: Aleipata, Luatuanuu, Lepa, Lotofaga, Siumu, Faleula, Sagana, Sale’imoa, Faleasi’u and Samatau, also all of Savai’i island through Va’afusuaga Tole’afoa’s influence.

Reference To: Lauaki Namaluaulu Mamoe of Safotulafai in Savaii, he claimed that Malietoa held none of the titles, not even that of Malietoa, since none had been bestowed by Samoan custom. In this contention Lauaki was supported by the Orators of Malie and Manono. Another was the most powerful chief Tamafaiga of Manono in 1810 who gave himself the title as ‘Tupu o Salafai’. According to this tradition the only person to hold the Tafa’ifa since Salamasina was Fonoti who was known as Fonoti the King.

Spouse #2:
1 – Tu’umaleulua’iali’i. (daughter of high Chief Manu’aifua of Afega village in Upolu)
Children of 1:
1 – Samala’ulu (female: Le Tupufia)

Spouse #3:
1 – Atamulau. (daughter of high Chief Segi of Amoa West,  Fa’asaleleaga in Savai’i)
Children of 1:
1 – Va’afusuaga Tole’afoa (male: Le Tupufia, and founder of family “Aiga Taulagi”)
_ _ _ _

King Fonoti Tupu Tafa’ifa [1690: O Le Ali’i O Aiga] (eldest son of Tuiatua Tuia’ana Faumuina Le Tupufia and his first spouse Manalelei or Talaleomalie)
Spouse of 2 & Children of 2:
Spouse #1:
1- Fuatino. (daughter of high Chief To’alepaiali’i of Satapuala and Sinamulivanuiana of Satuala family)
Children of 1:
1 – Muagututi’a (male: eldest) – [O Le Ali’i O Aiga]

Spouse #2:
1 – Ta’eleasa’asa. (daughter of high Chief Tautaiolefue of Lealatele in Savai’i. The Satuala family)
Children of 1:
1 – Falegaoti. (female) – [“Ma’opu O Tuala Ma Sa’la”]

NOTE: It is in the Lineage of King Fonoti Tupu Tafa’ifa of Samoa, that his son Muagututi’a to be recognised also a King, but his ‘tofiga’ or appointments given in the presents of ‘Tumua’ were the following: Muagututi’a; O le a e alu ma lou Muagututi’a, lou Fuatino, lou Faumuina ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, ae tausi oe e Leulumoega. None of the Papas were given nor any evidence in history that Fonoti Tupu Tafa’ifa had given any away. (refer to articles: E Ta’aalo Tama A’o Se Uso, and article: O Le Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-a-Aiga’ Ma Le Ulua’i ‘Tupua’ a Fuiavailiili)
_ _ _ _

NOTE: THE TITLE PARAMOUNT ‘FONOTI’ OF LOTOFAGA HEADQUARTERS ATUA.

Muagututi’a. [1720: O Le Ali’i O Aiga] (eldest son of King Fonoti Tupu Tafa’ifa and his first spouse Fuatino)
Spouse of 4 & Children of 7:
Spouse #1:
1- Poto. (daughter of high Chief Amituana’i Manaia of Si’ufaitoto’a at Faleata in Upolu)
Children of 1:
1- Seutatia (female: eldest) – [Feagaiga A Le Aiga, and appointed to stay at the Palace of Mulinu’u Lalogafu’afu’a Sepolata’emo in Lufilufi Tumua Atua]

Spouse #2:
1 – Agaitafili. (daughter of high Chief Lilo Seve of Fogasavai’i at Salega in Savai’i island)
Children of 3:
1 – Mata’utia (male)
2 – Fualau (male)
3 – Talopatina (female)

Spouse #3:
1 – Taumata. (daughter of high chief To’aali’i of Saluafata at Anoama’a in Upolu)
Children of 2:
1 – Fepulea’i (male)
2 – Lagi (female) – NOTE: THE MATA’AFA CONNECTION – [Tama-A-Aiga] – “Lagi + Aumoemalogo = Lealamanu’a + Vaafusumataala = Leativaosalafai + Fa’asuamaleaui Mata’afa.”

Spouse #4:
1 – Fenunuivao. (daughter of high chief Leutele of Falefa in Upolu)
Children of 1:
1 – Tupua Fuiavaili’ili (male – an adopted son) The couple adopted a son of Fuimaono and wife Oilau of Salani at Falealili. “Na saesae laufa’i ai Tumua” the affair was questioned hard by ‘Tumua’ the Upolu Orators. The Sa-Tuala family was also declined and said “Ia ifo tonu le fuiniu i le lapalapa”, and ended to honoured Fuiavailiili the title ‘Tupua’ and as a ‘Tama-A-Aiga’ – a person with wide family connection. (refer to article: O Le Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-a-Aiga’ Ma Le Ulua’i ‘Tupua’ a Fuiavaili’ili) NOTE: THE TUPUA CONNECTION.
_ _ _ _

Seutatia. [1750: Feagaiga A Le Aiga] – (at the Palace of Mulinu’u in Lufilufi the eldest daughter of Muagututi’a “O Le Alii O Aiga” and his first spouse Poto)
Spouse of 1:
1 – Lilomaiava Naivai’ili’ili. (high Chief of Palauli in Savai’i island. The Lilomaiava family)
Children of 1:
1 – Nofoa-tolu Lilomaiava Vae-ole-nofoa-fia (male)

NOTE: [This was The Very First “Nofoa-tolu” Title that was honoured and bestowed at the Palace of Mulinu’u Lalogafu’afu’a and Sepolata’emo in Lufilufi Atua.]
_ _ _ _

Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia. (son of Seutatia “Feagaiga A Le Aiga” and Lilomaiava Naivai’ili’ili)
Spouse of 1:
1 – Sinaivaiana. (daughter of high chief Va’afusuaga of Faga village in Savai’I island)
Children of 1:
1 – Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i (male: SA-FONOTI FAMILY OF LOTOFAGA ATUA)
_ _ _ _

Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i. (from the Palace of Mulinu’u in Lufilufi the son of Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia and Sinaivaiana)
Spouse of 1:
1 – Va’asa. (daughter of Fiame Le Sa’ofaapito Muagututi’a and the sacred family of Salevalasi at Lotofaga Atua)
Children of 3:
1 – Fonoti Oliovaigafa (male: eldest) – [O Le Ali’i O Aiga]
NOTE: Molioo and the Ailaoa of Faleapuna district adopted Fonoti Oliovaigafa as there chief in the place at his house called Vainiu. He died and buried there, he had no children.
2 – Nofoatolu Ti’auliva’a (male)
3 – Lagouta (female)

NOTE: THE HIGH RANKING TITLE: FIAME LE SA’O FA’APITO, VA’ASA, MA LE “AIGA PA’IA O SA-LEVALASI” [THE SACRED FAMILY] OF LOTOFAGA, ATUA. – “Samatau’a Siolosega + Vaimoe Po’alaga = Fiame Ufi’avapupu + Levalasi Tapu = Fiame Muagututi’a + Masu Sitagata Timalesa = Va’asa”.
_ _ _ _

Nofoatolu Ti’auliva’a. (son of Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i and Va’asa Fiame Muagututi’a)
Spouse of 1:
1 – Tamasailau. (daughter of high chief Lualemana of Asu village in Tutuila island)
Children of 1:
1 – Nofoatolu Ti’auliva’a (ii) (male)
_ _ _ _

Nofoatolu Ti’auliva’a (ii) (son of Nofoatolu Ti’auliva’a and Tamasailau)
Spouse of 3 & Children of 6:
Spouse #1:
1 – Sologaliua. (daughter of high chief Sialega of Nu’uuli in Tutuila island)
Children of 2:
1 – Fonoti Nofoatolu Fata (male: eldest) – [O Le Ali’i O Aiga]
2 – Taelimu (female)

Spouse #2:
1 – Timaima. (daughter of chief Lolo Salulu of Salani village, Falealili in Upolu)
Children of 2:
1 – Nofoatolu Tamasipani (male)
2 – Fualeva (female)

Spouse #3:
1 – Sina. (daughter of chief Gaugau of Sapapali’i village in Savai’i island)
Children of 2:
1 – Nofoatolu Salatielu (male)
2 – Nofoatolu Fata (male)
_ _ _ _

Fonoti Nofoatolu Fata. [O Le Ali’i O Aiga] (eldest son of Nofoatolu Ti’auliva’a (ii) and his first spouse Sologaliua)
Spouse of 1:
1 – Teoteo Taufagalupe. (daughter of Seinafolava, of Lotofaga in Upolu.)
Children of 1:
1 – Fonoti Teoteo Tuipu’avai (male)
_ _ _ _

Fonoti Teoteo Tuipu’avai. (son of Fonoti Nofoatolu Fata and Teoteo Taufagalupe)
Spouse of 1:
1 – Saumaloto. (daughter of high chief Tuala Tamalelagi of Safa’ato’a at Lefaga in Upolu)
Children of 5:
1 – Muaimana (female: eldest) – [Feagaiga A Le Aiga]
2 – Fonoti Tuala Sola (male)
3 – Gauifaiva Samuela (male)
4 – Poto (female)
5 – Fipe (female)
_ _ _ _

Muaimana. [Feagaiga A Le Aiga] – (eldest daughter of Fonoti Teoteo Tuipu’avai and Saumaloto)
Spouse of 2 & Children of 4:
Spouse #1:
1 – Teleso. (of Si’umu at Mulivai village in Upolu.)
Children of 3:
1 – Fonoti Pua’a (male)
2 – Lasela (female)
3 – Leota Tafilipepe Ioane (male)

Spouse #2:
1 – Tafea Maioa Elise. (son of Lupe Tafea Tuai’ipuniu and Fonoti Le Taupe Tuipalepale of Matatufu at Lotofaga in Upolu)
Children of 1:
1 – Tafea Lomano Maioa (male)
_ _ _ _

Tafea Lomano Maioa. (son of Muaimana “Feagaiga ale Aiga” and Tafea Maioa Elise)
Spouse of 1:
1 – Anne Vaelua Brown. (daughter of Paramount High Chief ‘Tuimanu’a Alexander Brown’ of Ti’avea at Aleipata Upolu – A Scotishman from Scotland in Great Britain)
Children of 5:
1 – Ola Mika Brown (male)
2 – Fonoti Mata’utia John Brown (male – Paramount Title Fonoti of Lotofaga, Atua)
3 – Tasala Brown (male)
4 – Bella Brown (female)
5 – Fiava’ai Brown (female)

NOTE: [A Paramount Chief in the 18th century bestowed to ‘Tuimanu’a Alexander Brown’ by King ‘Tui-Manu’a of Manu’a island’ at Tau where about the Palace of King or Queen Tui-Manu’a down to the present time, in the eastern side of Western Samoa.]
_ _ _ _

Hon Fonoti Mata’utia John Brown. [1927] (Paramount Title Fonoti of Lotofaga, Atua. Son of Tafea Maioa and Anne Vaelua Brown)
NOTE: Hon Fonoti the leader Fono a Faipule of Samoa 1939 to 1947, a Member of Legislative Assembly 1948 to 1952, M.L.A. & Govt Constitutional Convention Committee 1954, 1955 to 1957. And he was also the leader of the MAU for Atua from 1935 to 1942. The Petition for Self Government by leader Faipule Hon Fonoti that presented directly to New Zealand Governor General Sir Cyral Newall and Prime Minister the Rt Hon Mr. Peter Fraser in 1944, And the United Nations Approval on 13th December 1946. The Newly Samoan Flag was Raised on 1st June 1948:  “Samoa’s Freedom From New Zealand Issued and Confirmed!”
Spouse of 1:
1 – Luisa. (daughter of L.M.S. Pastor Rev. Ieremia Manulesa Mata’utia Tuala of Sataua, Lealatele, Leauva’a & Fasito’o-tai in Savai’i and Upolu.)
Children of 12:
1 – Uatogitau Alosio Fonoti Brown (male)
2 – Fonoti Letaupe Ioane Jr. Brown (male) – [1953: Title Fonoti Letaupe of Matatufu]
3Fonoti Inu Saufo’i Brown (male) – [1975: Paramount Title Fonoti of Lotofaga Atua]
4 – Hon Teoteo Asiasi’au Tiatia Sauso’o Fonoti Brown (male: Govt. MP x 3-1973 to 1984)
5Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown (male) – [1963: Paramount chief of Satuala, 2003: Paramount Title Fonoti of Lotofaga Atua]
6 – Falesefulu-o-TualamaSala Judith Fonoti Brown-Gibbs (female)
7 – Lili’i Sae Benedict Fonoti Brown (male)
8 – Lemalu Galusina Lalogafau Lui Paulo Asalemo Fonoti Brown (male)
9 – Sailivao Peter Fonoti Brown (male)
10 – Feiloa’ivao Paulo Fonoti Brown (male)
11 – Fonoti Tagaloamamana Inu Tulo Brown (male) – [2016: Paramount Title Fonoti of Lotofaga Atua]
12 – Samala’ulu Otila Fonoti Brown (female)
_ _ _ _

NOTE: THE CURRENT HOLDER OF PARAMOUNT TITLE: ‘FONOTI’ OF LOTOFAGA, WITHIN J.B. FONOTI FAMILY: 2009 SAMOA: ‘Fonoti Tagaloamamana Inu Tulo Brown’ of Lotofaga Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi Lotofaga  Atua. [Son of Hon Fonoti Mata’utia John Brown and Mrs Luisa Tuala Fonoti Brown]
_ _ _ _

Hon Teoteo Asiasi’au Tiatia Sauso’o Fonoti Brown. (son of Hon Fonoti Mata’utia John Brown and Mrs Luisa Tuala Fonoti Brown)
Spouse of 1:Etevise Strickland. (One Ligo Family, of Lepea at Faleata)
Children of 9: (Seven Sisters and Two Brothers.)

As Written And Published By: Christian Teoteo Tiatia Fonoti Brown.- (Son of Hon Teoteo Asiasi’au Tiatia Sauso’o Fonoti Brown and Etevise Strickland Brown)  Contact Us: cxb@xtra.co.nz

ADVANCED VERSION KING FONOTI GENEALOGY, CLICK ON: KINGFONOTI_TREE

FOR FURTHER INFORMATION ON KING FONOTI TAFA’IFA OF SAMOA KINGSHIP TITLE GENEALOGY AND HISTORY, Please Click On Website Url Links Below:

1. King Fonoti.Wordpress

2. Title Paramount King Fonoti

Tupu Tafa’ifa o Salamasina ma Fonoti o lo’o lagomau i le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Mulifusi ma Tanumaleu, po’o le Malae o Papa i Lotofaga, Atua. (“Tupu Tafa’ifa was only held by Salamasina and Fonoti.”)

(“e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)

A SPECIAL NOTE: A’e malamalama i lou gafa ma tagata na e tupuna mai ai, o le a fa’apena fo’i ona ofi atu ia te oe lagona o ia tagata. O TOA O SAMOA. Knowing your genealogy, po’o lou malamalama i le gafa a oe ma lou aiga, e atili fafaga ai le agaga ia te oe o le loto nu’u, ma lou loto aiga.




BLOG CALENDAR

May 2024
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,957 hits

BLOG ARCHIVE