Posts Tagged ‘Tuala

11
Oct
08

Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-A-Aiga’ Ma Le Ulua’i Suafa ‘Tupua’ A Fuiava’iliili.

O LE FA’ANOFO I LE ULUA’I SUAFA TAMA-A-AIGA MA LE ULUA’I SUAFA TUPUA A FUIAVA’ILIILI

Usuga muamua a Muagututi’a (le atalii o Fonoti Tupu Tafa’ifa) ia Poto le afafine o Amituana’amanaia i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine Matua: Feagaiga A Le Aiga). Toe usu Muagututi’a ia Agaitafili le afafine o Lilo Seve i Salega Savaii, fa’aee le gafa: o Mata’utia, Fualau, ma Talopatina (teine). Toe usu Muagututi’a ia Taumata le afafine o Toa’alii i Saluafata, fa’aee le gafa: o Fepulea’i, ma Lagi (teine). Usuga mulimuli a Muagututi’a ia Fenunuivao le afafine o Leutele i Falefa, fa’aee le gafa: E leai se la fanau. Ona aumai ai lea o Fuiava’iliili le atalii o Fuimaono ma Oilau o Salani i Falealili e fai ma atalii fai o Muagututia.

O Tofiga a Muagututi’a Le Atalii O Le Tupu O Fonoti: Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea: MUAGUTUTI’A, O le a e alu ma lou Muagututi’a, Ma lou Fuatino, Ma lou Faumuina, Ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega.

Na malaga Taimalieutu e ave le savali a Muagututi’a i Savaii i le Aiga Sa-Tuala e logo i le fanau a Tautaiolefue le nofo a Fuiava’iliili i le Tupua, na taunu’u i Talalupe i le Maota o Vui ma fofoga i ai ia Tuala ma Sala ma le ta’auso le finagalo o Muagututi’a, peita’i na te’ena e le Aiga Sa-Tuala le finagalo o Muagututi’a, ma le fa’aupuga e fa’apea “Ia ifo tonu le fuiniu i le lapalapa”. Na fo’i Taimalieutu ma fofoga ia Muagututi’a, peitai na fa’ateia Tuala ma ona uso ina ua afio atu Muagututi’a i Savaii.

Ua o’o ina ua malilie Sa-Tuala i Savaii i le finagalo o Muagututi’a o le ali’i o Fuiava’iliili o le a fa’amamalu lona Tupua.

Na potopoto uma Tumua ma ua avatu le fa’aletonu ua o’o ia Sa-Tuala talu ai le tama o Fuiava’iliili, ma o le mafua’aga lea ‘na saesae laufai ai Tumua’, o lona uiga ua talatala le afa a le tama ua su’e pe i ai ni ona aiga, ma na mae’a lena, ona fa’amalieina loa lea o itu uma o Sa-Tuala.

Na o’o ina ua e’e ia Fuiava’iliili i le suafa o le ‘Tama-A-Aiga’, ona masi’i mai lea o Tuala ma Sala ma le I’e o le Natunatu ma le Nafinafi e fai ai toga, lea na masaesae ai le lagi ua pulafia ai e Tumua ao o le lagi, ina ua tatala le I’e sa au afa e Tuala.

Na mae’a le nofo o le ‘Tupua’ a Fuiava’iliili ma avea o le ‘Tama-A-Aiga’, ona mavae lea o Muagututi’a e fa’apea; “Tupua ia e manatua le alofa o lo’u aiga, afai o le a maua ni au usuga, ia tautuana ma oe lo’u aiga e fa’amanatu ai”. Peita’i ua fa’agaloina, a’o lea na fa’amanatu e lona atali’i o Galumalemana i lana usuga ia Teuaililo mai Saluafata ona fa’aee lea o le gafa: o le tama o Tualamasala, o lona uiga ua tu’u fa’atasia le suafa o Tuala ma Sala e fa’amanatu ai le agalelei o le Aiga Sa-Tuala mai Savaii.
– –
Tofiga a Muagututi’a ma isi e pei ona ta’ua i Fa’alupega ia o Nofoali’i i A’ana:

FA’ALUPEGA FA’ALENU’U O NOFOALI’I:
Tulouna Sagameauta o susu ai sa Tanuvasa
Tulouna Lupese’e o afio ai Taimalieutu ma le falefa o Satuala
– Tulouna le nofo a itu aiga ia te oe le Falea’ana
Tulouna Mulifusi o afifio ai aloali’i (Tama a aiga) –
Tulouna a sa Faiumuataata
Tulouna sa Filivai – Tulouna sa Taumateine
Tulouna a le itu Falea’ana i Gaga’e ma oulua tapa’au o Tauti ma Malaitai.

FA’ALUPEGA O NOFOALI’I:
Tulouna oe le faleaana – Tulouna oe le ta’ele o le va’a
Tulouna le foe ma le matuafoe
Tulouna a lau fetalaiga a Tanuvasamanaia, ma itu lua i A’ana
Tulouna le aiga Satuala
Tulouna a lau afioga Taimalieutu, o le fofoga o le taufa
Tulouna a lau afioga a Muagututi’a, o lautou tama Satuala

Maota: Lupese’e (Satuala) ma Mulifusi (Samuagututi’a)

– –

O LE MAVAEGA A TAMASESE

O Tamasese na fa’atafa fo’i, sa faia o lona mavaega i Mulinuu i Lufilufi. Ua fai atu o lona afioga, ia potopoto Aloalii ma Tumua ma lona atalii o le Alofi. Ona potopoto mai lea.

Na fai atu ai lea o lona afioga ia Aloalii ma Tumua, ma le Alofi lona atalii; fa’alogo mai ia; le feagaiga lenei sa au faia i le va a le Malotetele Siamani ma Tumua, ia e outou alofa, ia outou tausi lelei i ai. Ia outou alofa i le Malo Siamani pei o lona alofa mai ia te a’u. Aua ne’i outou savali i se isi ala. Ia outou savali tonu le ala na’u fa’asino atu, ona fa’amamalu mai o lona afioga o le Kaisa Siamani ia te a’u.

Ia tu mau pea o le fealofani i le va a outou, Tumua ma Aloalii, ma le Malo Siamani. Ia tu mau e outou usiusita’i lelei i le finagalo le Kaisa Siamani ia o’o lava i outou fanau. Ia faapea fo’i e outou aiga, aiga Savaii, aiga Upolu ia outou fa’alogo lelei fo’i i le feagaiga ua osia. Ua lalata aso, ona iai i vaivai. Ia outou faia pei sa au faia. Le Alofi, Tamasese lea.

Tamasese ua fa’afeagai ma Tumua ma Aloalii. Ia tausi lelei fo’i o le feagaiga ma Siamani. Ia usiusita’i i ai, o’o i ai se mea finagalo i ai o le Malo Siamani, o’o i se faigata, fa’apea fo’i i se mea faigofie, ia e outou tali o lena mea uma. Ia outou fealofani pei ona po nei.

Tumua e ma Aloalii! Afai ua agaleaga Malietoa i Tumua, ia agaleagaina iai fo’i fa’atasi ma Aloalii. Aua ne’i sese se tasi. Ia outou liliu fa’atasi! Faitalia e le Atua, pe alofagia e outou i le Malotetele Siamani.

Click on the link to view related article: The New All Samoa Fa’alupega Changed in 1912

mataafa-tamasese-german– –

Click on the following link below to view article on tofigas for Muagututi’a by his father King Fonoti: ETaaaloTamaAoSeUso

– –


08
Oct
08

Tuala Titles Bestowed at Leauva’a By Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown.

From the First marriage of Tuia’ana Tamalelagi to Namoaitele the daughter of Folasaitu in Faleata, they begot his “eldest son” as the “Ali’i o Aiga” name Tuala – the Founder of the “Sa-Tuala family”).

Tuala and Sala Titles Bestowed at Leauva’a

Fifteen new holders of the Tuala titles were created at Leauva’a on the 04/10/2008. And the Sala titles to be bestowed also the following week..

The Paramount Chief of the family, Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown (son of the late Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown) who is now in Australia, gave permission for the bestowments to take place. The bestowments were held at Tava Tele’s residence, and those who were bestowed the Tuala title on Saturday were descendants of Tuala Tulo, Sarai Tuaitaoa, Tu’ugatiti and Sala Senio.

A member of the family, Tuala Muliagatele Akenese, said that the new roles given to the new Tuala title holders would contribute a lot in helping out the extended family, village and especially the church. Tevaga Uili was the village’s representative who extended blessings to the new title holders.

The New Tuala Title holders: Tuala Sita Tevaga Lausului Tuala Tulo Mavaega, Tuala Nia Maualaiavao Ah Him, Tuala Piki Tuala, Tuala Iakopo Teufilo, Tuala Lole Stowers, Tuala Lemalu Kasipale, Tuala Iosefo, Tuala Isitolo Mika, Tuala Tevaga Lanisi Tuala, Tuala Lemalu Pio, Tuala Mauola Fonoti, Tuala Aleki Li’ili’i, Tuala Tevaga Vaifou Peseta, Tuala Muagututia Sio and Tuala Francis Westerlund.

THE NEW TUALA TITLE HOLDERS

– –

TALA I TOFIGA A LE ALI’I O TAUTAIOLEFUE I LANA FANAU O LE AIGA SATUALA

Ina ua afio Tautaiolefue i Malaeola i Lealatele, ona fai loa lea o ana tofiga i lana fanau e faapea: O oe Tuala o le “Ulumatua” ma o le “Ali’i o Aiga”, O le a e “Sa’oali’i”, E te afio ma Pa’ia o le Aiga fa’alagilagi ma lou Falesefulu. A’o oe Sala, E te afio ma lou Falevalu au’a o oe o le tama a le ele’ele. A’o si o’u afafine to’atasi o Leuluaitumauga, O le a e alu ma lo ta Suafa o le Tautaiolefue i le Aiga o lou tina i Safai e te nofo ma oe. O outou Vui, Matafeo ma Vaiouga ma lo outou tuafafine o Taeleasa’asa, O le a outou nonofo i Amoa”.

E manatua fo’i o Taeleasa’asa le alo o Tautaiolefue na usu mai i ai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ona maua lea o le teine o Falenaoti, ae o Fonoti fo’i lea na usu muamua ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i o Satapuala ma Sinamulivanuiana ona maua lea o le tama o Muagututit’a. O le Tupu Tafa’ifa o Fonoti e suli mai ia Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa nai le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua ma le Aiga Sa-Tuala, ae o Tautaiolefue ma Sinamulivanuiana e suli mai ia Tuala Tamalelagi le fa’avae o le Aiga Sa-Tuala le aiga fa’alagilagi o Samoa.

Ina ua uma tofiga a Tautaiolefue, ona fa’agaulemalie ai lea o Sala ma ua alu i le aiga o lona tina i Saleaula ma logo i ai tofiga a lo latou tama, ma o i’na na toe si’i mai ai Saleaula, na toe momoli mai ai Sala e afio i Tauloa, au’a o le ulua’i maota fa’avae lena o Sala. Ona fa’apea lea o Saleaula; Sala, o le a tatou toe foi e momoli oe, afai ua Sa’oali’i Tuala i tofiga a lo outou tama, O oe Sala o le a e “Sa’ofetalai”, afai o le a fonoa le Malaefono o Saleaula, o Vaitu’utu’u i Aiga ma le Itu Malo, na o oe Sala e tu lou to’oto’o i Vaitu’utu’u e tuafono ai le Aiga Sa-Tuala i le Manino ma le A’ava, afai fo’i se ava a Aiga ma to’oto’o o Vaitu’utu’u e mua lau ipu Sala, o le a e alu ma le igoa ipu fa’apea o Tui ma Sauiuta amia Olomaga, ma o le igoa lena o le ipu tauava, o Tui ma Sauiuta o igoa na o tulafale a e fia taumafa ona o lea e a’ami le Olomaga.

O LE FA’AVAE O “AIGA E LUA” O SAMOA, LE “AIGA SATUALA” MA LE “AIGA O SALEVALASI”

TUI-A’ANA TAMALELAGI MA LANA FALESEFULU:
1. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu in Faleata, fa’aee le gafa o Tuala (tama ulumatua “Alii o Aiga” ma le “fa’avae o le Aiga Sa-Tuala”)
2. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Gese le afafine o Malufau in Lauli’i, fa’aee le gafa o Malufau (tama)
3. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau le afafine o Lilomaiava Seve of Safotu, fa’aee le gafa o Peseta (tama: ma le “fa’avae o le Aiga Sa-Peseta” i Savai’i)
4. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seiomana le afafine o Vaovasa in Faleasi’u, fa’aee le gafa o Tuitama.
5. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Fulisiailagitele le afafine o Tu’uma’ai in Safotulafai, fa’aee le gafa o Tuioti (tama), ma Taualofa’e.
6. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Ufalefu le afafine o Talima i Faleatiu, fa’aee le gafa o Feiloa’ivao or Feiloa’iivao.
7. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seanatoe le afafine o La’ululolopo i Gaga’emalae, fa’aee le gafa o Tuitogamatoe (teine)
8. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Siotafasi le afafine o Puni i Samatau, fa’aee le gafa o Tilivea.
9. Toe usuia e Tuia’ana Tamalelagi ia Siotamea o le isi afafine o Puni i Samatau, fa’aee le gafa o Lea’ana.
10. Toe usu Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o le Tui-Toga, fa’aee le gafa o Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa (teine: O le tei ma le tama fai a So’oaemalelagi Levalasi le “fa’avae o le Aiga o Sa-Levalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi).

GAFA O LE AIGA FA’ALAGILAGI O SAMOA LE AIGA SATUALA:
1. Usuga #1, Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu i Faleata, fa’aee le gafa o Tuala (tama ulumatua “Alii o Aiga” ma le “fa’avae o le Aiga Sa-Tuala”).
2. Usu Tuala ia Sautialeu le afafine o le Malietoa, faaee le gafa o Peo (tama), ma Matagitau.
3. Usu Peo ia Momonogoto le afafine o Filivailatetele i Nofoalii, faaee le gafa o Malufaitoaga (Amoa), Taualelei (Amoa), ma Tauimalie.
4. Usu Malufaitoaga ia Avegatoloa le afafine o Samaila (Salilo) i Falease’ela, faaee le gafa o Fenunuti (tama).
5. Usu Fenunuti ia Uituafanua le afafine o Tailua i Salani, faaee le gafa o Sinamulivanuiana-Seuitiamanu’a (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Tinovao le afafine o Luatuanuu i Tufulele, faaee le gafa o Tautaiolefue (tama), ma Mauailegalu (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Fitiotagia le afafine o Ausalilo i Falease’ela, faaee le gafa o Leatuavao (tama) – (O Fenunuti ma Leatuavao na tofia e le Tupu Tafa’ifa o Fonoti e fai o la’ua ma “Matua Mavae o le Aiga Satuala”)
6. Usuia Sinamulivanuiana-Seuitiamanu’a e To’alepaiali’i mai Satapuala, faaee le gafa o Su’afaiga (tama), Laumatalelei, Fuatino, ma Melegalenu’u.
7. Usu Tautaiolefue ia Totuvao le afafine o Lauofo i Luatuanuu, faaee le gafa o Tuala (tama ulumatua “Alii o Aiga” ma le “Sa’oali’i o le Aiga Satuala”), Vui, Matafeo, Vaiouga, ma Taeleasa’asa (teine).
7. Toe usu Tautaiolefue ia Moelagona le afafine o Letu’uga i Mata’utu, faaee le gafa o Leulua’iatumaua (teine).
7. Toe usu Tautaiolefue ia Fausagafou le afafine o Levao i Saleaula, faaee le gafa o Sala (tama: ma le “Sa’ofetalai i Vaitu’utu’u”), Auali’itia, ma Fa’i (teine).

USUGA A FONOTI LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA MA LE AIGA SATUALA

1. Usu mai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i o Satapuala ma Sinamulivanuiana Seuitiamanu’a o le Aiga Satuala, faaee le gafa o Muagututi’a (tama ulumatua “Alii o Aiga”. O le malelega a le Tupu o Fonoti i tofiga o Muagututi’a nai le Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua; Muagututi’a “O le a e alu ma lou Muagututi’a, ma lou Fuatino, ma lou Faumuina, ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega”).
2. Toe usu mai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ia Taeleasa’asa le alo o Tautaiolefue o le Aiga Satuala i Lealatele i Savai’i, faaee le gafa o Falenaoti (teine, ma ta’ua o le “Ma’opu o Tuala ma Sala”).

MAVAEGA A SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA

O le Falesefulu, po’o le usuga lona sefulu a Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o le Tui-Toga, fa’aee le gafa o Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa (teine: O le tei ma tama fai o So’oaemalelagi Levalasi le “fa’avae o le Aiga o Sa-Levalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi).

Sa ta’oto gasegase le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa o Salamasina i Lotofaga Atua. Ua vaivai o le tupu, ua potopoto Tumua ma Aiga. Ona fai lea o le Mavaega a Salamasina ia Aiga ma Tumua. O Papa e tu’u atu e tausi aiga e iai ua Pa’ia o le Aiga o Sa-Levalasi ma le Aiga Sa-Tuala, ma latou toga ua Pa’ia i le igoa o le Pulu ma le Leuleu; ma ua sa fai mai le Mavaega, a fai e iai se tasi ua manuia i le finagalo a Leulumoega ma Lufilufi ona faao’o ina lea o toga i Mulinu’u i le Maota o le Tuiatua i Lufilufi ma Nu’uausala i Leulumoega i le Maota o le Tuia’ana.

Salamasina na fanaua Fofoaivaoese, o lana fanau o Taufau ma Sina. Usuia Sina e Tito’iaivao, fa’aee le gafa o Faumuina le Tupufia. Usu Faumuina le Tupufia ia Manalelei Talaleomalie, fa’aee le gafa o Fonoti. Ua o’o ia Fonoti ona faato’a taunu’u o le mavaega a Salamasina, au’a ua tofia Fonoti ia Leulumoega ma Lufilufi ma fa’aee i ai o Papa ia Fonoti, ona fa’aooina lea o le Mavaega a Salamasina i Maota o Mulinu’u ma Nu’uausala. Ina ua mae’a ona faae’e uma ia Fonoti o Papa e fa o le Tuia’ana, Tuiatua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoali’i. Ua Tupu Tafa’ifa o Samoa nei Fonoti.

TALA O LE MAFUA’AGA NA AVEA AI FENUNUTI MA LEATUAVAO MA “MATUA MAVAE” O LE AIGA SA-TUALA

Ona usu lea o Fonoti Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i o Satapuala, faaee le gafa o le Alii o Muagututi’a. Toe usu Fonoti Tupu Tafa’ifa ia Ta’eleasa’asa le alo o Tautaiolefue o Lealatele i Savaii, faaee le gafa o le teine o Falegaoti. O nei lava gafa e tau uma ile Tui-A’ana, e iai le muagagana e fa’apea “O le gafa o Tui-A’ana ua so’o”.

Mafua’aga ua avea ai Fenunuti ma Leatuavao o Falese’ela ma Matua Mavae o Le Aiga Sa-Tuala. O le Matupalapala po’o le Mavaega a le Tupu o Fonoti ile fa’aeaea a Fenunuti ma Leatuavao.

E tele oloa ma mea taua a le Malo o Samoa, a’o le oloa sili na taua, e le ma fa’ataulia, o I’e o le Malo la ia. O le Malo o Samoa ianamua, e na’o le ono lava I’e o le Malo sa iai. O le tasi o nei I’e o le Malo e igoa o le “Gogotagi”.

O lenei I’e sa lalagaina e Pu’aloa le alofafine o Tusa le tulafale lauiloa o Lufilufi. O lenei galuega fita sa faia lea ile ulufanua e igoa ia VA’AUA igauta o Lufilufi. E tele ni tausaga sa lalagaina ai lenei I’e ae sa fa’ai’uina lava ma le manuia, ma sa matagofie tele lea I’e. O le aoauli o le tasi aso na fa’ai’u ai lenei galuega, o le taimi tonu lava na fa’auma ai le matalalaga mulimuli, na fa’alogoina ai le TAGI leo tele o le manulele o le GOGO i luga o le fale sa fai ai lea galuega. Sa tele le fiafia o le teine ile Iloilo va’ai o le fa’aumaina o lana I’e, o lea sa ia fa’apea atu ai, ua maua le igoa o la’u I’e o le “GOGOTAGI”.

1. Usuia Pu’aloa e le alii o Samaila mai Falese’ela, faaee le gafa o Samaila Ia Futi (tama), ma Avegatoloa (teine).
2. Usuia Avegatoloa e Malufaitoaga o le Aiga Sa-Tuala, faaee le gafa o Fenunuti (tama).
3. Usu Fenunuti ia Uituafanua le alo o Tailau, faaee le gafa o Sinamulivanuiana (teine).
4. Toe usu Fenunuti ia Tinovao le alo o Lotuanu’u, faaee le gafa o Tautaiolefue (tama), ma Mauailegalu (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Fitiotagia le alo o Ausalilo, faaee le gafa o Leatuavao (tama)
6. Usuia Sinamulivanuiana-Seutuimanu’a e To’alepaialii mai Satapuala, faaee le gafa o Su’afaiga (tama), Laumatalelei (teine), Fuatino (teine), ma Melegalenuu (teine).
7. Usuia Fuatino e le Tupu Tafa’ifa o Fonoti, faaee le gafa o Muagututi’a (tama).

Ina ua uma ona e’e e Leulumoega le Papa o le Tui-A’ana ia Fonoti, na avea le Ali’i ma Tupu; na e’e fo’i ia te ia le Tui-Atua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoalii, o le Tupu Tafa’ifa o Samoa Fonoti. Ona fai lea o le aotelega o I’e o le Papa a le Aiga Sa-Tuala e tali atu ai I’e o le Papa ia Leulumoega e tusa ai ma Papa o le Tui-A’ana na e’e ile latou tama. Sa tele ni I’e lelei o le aotelega, a’o le I’e na silisili le matagofie, o le I’e lea o le tama o le tina o Fuatino ma le tuagane o le tina o Fuatino, o Fenunuti ma Leatuavao. O le I’e lea na fai a’i I’e le Papa na tali atu ai Leulumoega mo le Papa o le Tui-A’ana. Sa tele le fiafia a le to’aiva (Leulumoega) i le matagofie o le I’e na fai a’i I’e.

O le agaga fiafia lea sa va’aia lava i le Tupu o Fonoti, ma ua avea ai lea ma mea ua tulaga ese ai lenei nofo i le fa’afeagaiga ma le to’aiva. O se tulaga sa fiafia tele ai le Tupu o Fonoti ma o lea sa ia manatua ai le fa’aeaea a Fenunuti ma Leatuavao le Aiga o lona Masiofo, fa’apei o le tasi fetalaiga “E manatua Pule Ae le manatua fa’alaeo”. O le pogai tonu lea na liliu a’e loa ai le tofa mamao i lana Afioga le Tupu o Fonoti, ma pa’u ai lana malelega i lona Aiga Sa-Tuala a’o potopoto i lona Maota i Nu’uausala e fa’apea: “Fa’afetai Fenunuti ma Leatuavao i lo oulua fa’aeaea, O lea ia amata atu i le aso nei, Na avea oulua ma Matua Mavae o le Aiga Sa-Tuala”.

AIGA E LUA O SAMOA (The Main Two Family of Samoa):
O le ‘Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi, ma le ‘Aiga Fa’alagilagi Le Aiga Sa-Tuala’. O Aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa.

The ‘Aiga e lua’ of Samoa had already been pronounced by Queen Salamasina the first Tupu Tafa’ifa of Samoa in her Mavaega, is ‘The Sacred Family of Sa-Levalasi’ and ‘The Sa-Tuala Family’ with their Royal Mat is sacred called “Pulu and Leuleu”.

UA TOE FETAIA’I I’U O GAFA O “AIGA E LUA” O SAMOA IA SA-LEVALASI MA SA-TUALA

O le Suli ma le Suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa i le Suli ma le Suafa o Tuala le Sa’oali’i o le Aiga fa’alagilagi o Satuala ma lana Falesefulu.

Usu Fonoti Mata’utia Ioane Brown o le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua ia Luisa o le Aiga Satuala le alo o L.M.S. Pastor Rev. Ieremia Manulesa FS Mata’utia Tuala o Sataua, Lealatele, Leauva’a i Upolu ma Savai’i, fa’aee le gafa o Uatogitau Alosio Fonoti Brown (tama), Fonoti Letaupe Ioane Jr Brown (tama: Fonoti Letaupe o Matatufu 1953), Fonoti Inu Saufo’i Brown (tama: na soso’o i le Fonoti o Lotofaga Atua 1975), Hon Teoteo Asiasi’au Tiatia Sauso’o Fonoti Brown (tama: Faipule ole Malo 1973/1984), Fonoti Tuala Le Sa’oali’i Kamilo Brown (tama: Tuala le Sa’oalii ole Aiga Satuala 1963, ma Fonoti o Lotofaga Atua 2003), Falesefuluotualamasala Judith Fonoti Brown (teine), Lili’i Sae Benedict Fonoti Brown (tama), Lemalu Galusina Lalogafau Lui Paulo Asalemo Fonoti Brown (tama), Sailivao Peter Fonoti Brown (tama), Feiloa’ivao Paulo Fonoti Brown (tama), Tagaloamamana Inu Tulo Fonoti Brown (tama), ma Samala’ulu Otila Fonoti Brown (teine).

Sa’o Aiga ile taimi nei: O le Afioga ia Fonoti Tuala Le Sa’oali’i Kamilo Brown o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua ma le Aiga Sa-Tuala ma Sala. (Aiga e lua o Samoa)

Written by:
Christian Teoteo Fonoti Brown (Webmaster)
O le Aiga Sa-Fonoti o Lalovaea ma Lotofaga Atua
Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi
ma le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua.

Contact Email: cxb@xtra.co.nz

——————————-

23
Sep
08

Usuga A Tuia’ana Tamalelagi E Sefulu, Ma Le Fa’avae O Aiga E Lua o Samoa.

O LE FA’AVAE O AIGA E LUA O SAMOA, MA USUGA A TUIA’ANA TAMALELAGI E SEFULU: FALESEFULU

1. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele (daughter of Folasaitu in Faleata) fa’aee le gafa: – o Tuala. (boy: eldest – “O Le Alii o Aiga” and founder of family “SA-TUALA”Le Aiga Fa’alagilagi o Samoa)
2. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Gese (daughter of Malufau in Lauli’i) fa’aee le gafa:- Malufau. (boy)
3. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau (daughter of Lilomaiava Seve of Safotu) fa’aee le gafa:- o Peseta. (founder of the “Sa-Peseta in Savaii”)
4. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seiomana (daughter of Vaovasa in Faleasi’u) fa’aee le gafa:- o Tuitama.
5. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Fulisiailagitele (daughter of Tu’uma’ai in Safotulafai) fa’aee le gafa:- o Tuioti (boy), ma Taualofa’e.
6. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Ufalefu (daughter of Talima in Faleatiu) fa’aee le gafa:- o Feiloa’ivao or Feiloa’iivao.
7. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seanatoe (daughter of La’ululolopo in Gaga’emalae) fa’aee le gafa:- o Tuitogamatoe. (girl)
8. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Siotafasi (daughter of Puni in Samatau) fa’aee le gafa:- o Tilivea.
9. Toe usuia e Tuia’ana Tamalelagi ia Siotamea (the other daughter of Puni in Samatau) fa’aee le gafa:- o Lea’ana.
10. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga (daughter of Tui-Toga King of Tonga) fa’aee le gafa:- o Salamasina. (girl: ulua’i – first Tupu Tafa’ifa of Samoa: “LE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI”).

NOTE: Tuia’ana Tamalelagi’s first cousin So’oaemalelagi Levalasi as Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi at Lotofaga in Atua, adopted Salamasina as her child. As an honoured from warrior Nafanua, So’oaemalelagi Levalasi honoured Salamasina the Four Ancient Paramount Titles of Samoa; Tuiatua, Tuia’ana, Vaetamasoalii and Gatoaitele, and she became the first Tupu Tafa’ifa of Samoa Queen Salamasina.

Aiga E Lua O Samoa – The Two Main Families Of Samoa: 1.) O le Aiga pa’ia o Sa-Levalasi i Atua, 2.) ma le Aiga fa’alagilagi le Aiga Sa-Tuala.  O aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa.

This mavaega had already been pronounced by Queen Tupu Tafa’ifa Salamasina of the two families, Le Aiga Sa-Levalasi and Le Aiga Sa-Tuala, and their royal mats are called ‘Pulu’ and ‘Leuleu’.

O LE GAOIMAIGA O TUI-A’ANA TAMALELAGI

O le ali’i lenei o Tamalelagi, o le tama a le teine o Vaetamasoali’i ia Tuia’ana Tagaloa Selaginato. Na fanau i Safata, ona malaga atu lea o le auso lenei sa’ilimalo o A’ana ua teu fa’alo’omatutua tama nei a’o tausami le failele, a’o leleo ai isi fafine i le pepe. Ona susu’e atu lea o le pola e tama nei o Tutuila ma Ape, ma o la faufautu pei lava o ni fafine, ona fa’apea atu lea o nei tama, aumaia se’i o ma tausi ae o oulua e fai sa oulua fa’amalosiga.

Ona tu’u mai loa lea iai o le pepe i tama ae o fafine e a’ai, ona sosola mai loa lea o tama ma le pepe. Ua alu ane Vaetamasoali’i ua uma ona tausami ua leai se tamaititi, ona fesili lea o le teine po’o fea o iai lana tama, ona vevesi ai lea ma ua sau le tuliloaga ma fai ai le taua i gauta o Lefaga ma Leulumoega.

Na taunu’u atu fo’i Liolevave ma fesoasoani i le taua ona solomuli lea o Safata, ae malolo le malaga a tama ma tafu le latou afi i ga’uta o Lefaga. Ona tanu ai lea o le pute o le tama i Malala, o lo’o igoa ai lenei ele’ele o TANUMALALA. Ua taunu’u i Sagamea-uta ona tu’u ai lea o le tama ae alu Ape i Fasito’o-uta alu Tutuila i Fasito’o-tai. Ae usu mai i le ava o le taeao e tuai mai Tutuila ona maua lea o le alagaupu fa’apea; E MOE MANATUNATU APE AE MOE GASE TUTUILA.

Ona toe tu’utu’u atu lea o le tama i lalo o le Malae o le Vavau, suia ai le igoa o le ele’ele na tu’u muamua o Tutuila ma Ape o NOFOALI’I. Ona usu ane lea o Alipia talanoa ma Tutuila ma Ape ona fai lea iai e tu’u lo la ali’i e tausi e le Tumua. Ona o ai lea o Togitogi ma ona tei ua tapena mai le ulumoega o le ali’i o Tamaalelagi, o fala ma siapo ma ona fala lauie. Ona suia ai lea o le suafa o le Malae o le Vavau o LEULUMOEGA. Ona matua lea o le tama ona o ane lea o Alipia ma Suluga ua alaga Papa o le Tuia’ana ia Tamaalelagi, a’o le taimi fo’i lea o iai Tuia’ana Sagate. Ona nofolua lea o nei tupu se’ia o’o lava ina tau lo la taua lea na fa’ato’a iloa ai Nafanua i Tumua nei ma sunu’i ai alafale a le tama’ita’i o lo’o alala ai le suafa Tupa’i.

O LE MAFUA’AGA O LE SUAFA TALAMAIVAO/ULUALOFAIGA

(O le tasi lenei o taofi.)
Ina ua agaleagaina le tina o Salamasina o Vaetoefaga e Leulumoega, ona ave ai lea o le feau a Salamasina i Fagaloa i le tuagane o Vaetoefaga, o Ulualofaiga. Ua agaleagaina lona tuafafine e Tuia’ana Tamalelagi ma Leulumoega. E taunu’u atu le tala oi le vao Ulualofaiga, ona maua ai lea o le suafa o Ulualofaiga o le “Talamaivao”. Ona e taunu’u atu le savali a Salamasina ma le tala, oi le vao Ulualofaiga.

Ona malaga ai lea o Ulualofaiga i Leulumoega ma tagata Fagaloa e to’alua. O Pa’ila ma Aiofaiva, o tautai e tautuaina Vaetoefaga ina ua agaleagaina e Tamalelagi ma Leulumoega. E iai ona iai suafa ia e lua i Nofoalii, e o’o mai ilea so.

Ona toe alu fo’i lea o le savali a Salamasina ia Peseta i Safune o Savai’i . Ona aumai ai lea e Peseta o tagata e to’alua, o Tauti ma Mala’itai e tautuaina Vaetoefaga. Ina ua tu’umalo Vaetoefaga, ona manatu lea o Mala’itai o le’a toe fo’i mo Safune. Ona toe fo’i lea o Mala’itai i Safune, ae o lo’o iai pea Tauti i Nofoalii e o’o mai ilea so.

(Tulafale: Pa’ila ma Ai’ofaiva. Tapa’au: Tauti ma Mala’itai).

Usuga lona tolu a Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau le afafine o Lilomaiava Seve faaee le gafa o Peseta (tama: fa’avae Le Aiga Sa-Peseta i Savaii). Fai mai le tala, sa ta le tatau po’o le lagimalofie a le afioga ia Tuia’ana Tamalelagi, ae pepese le nuu, maua ai le suafa, PESETA , aua sa ta le tamaloa, ae pese le nuu.

NOTE: (tatau) According to tradition, the first Samoan Tufuga (craftsman) who presented the design and the art of the tatau on humans was high Chief Su’a from the island of Savaii. The first Samoan who went through the ritual of the tatau was Paramount Chief Tuia’ana Tamalelagi of the A’ana region, island in Upolu. Tuia’ana Tamalelagi was one of the most colorful personalities of ancient Samoan history. He held one of the four highest titles of Samoa Tuia’ana. He was also renowned for bravery and so handsome that he was married ten times to daughters of Chiefs from various regions of Samoa who sought higher prestige and closer association with this powerful family, and Vaetoefaga daughter of Tui-Toga. It is said that at feasts and on formal occasions when Tuia’ana Tamalelagi showed his tatau, it was admired by the women, but envied by men. Since the time of Tuia’ana Tamalelagi, the ritual of the tatau has become an integral part of Samoan custom and tradition. It was forbidden for members of the aumaga (group of untitled men) to participate in any of the formal ceremonies associated with the councils of chiefs, unless they had gone through the ritual of the tatau. Untitled young men with the tatau are given the name soga’imiti. Only the soga’imiti were authorized to prepare food for the chiefs. And perform other chores as required by the council of chiefs.

(”e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)




BLOG CALENDAR

May 2024
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,971 hits

BLOG ARCHIVE