08
Oct
08

Tuala Titles Bestowed at Leauva’a By Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown.

From the First marriage of Tuia’ana Tamalelagi to Namoaitele the daughter of Folasaitu in Faleata, they begot his “eldest son” as the “Ali’i o Aiga” name Tuala – the Founder of the “Sa-Tuala family”).

Tuala and Sala Titles Bestowed at Leauva’a

Fifteen new holders of the Tuala titles were created at Leauva’a on the 04/10/2008. And the Sala titles to be bestowed also the following week..

The Paramount Chief of the family, Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown (son of the late Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown) who is now in Australia, gave permission for the bestowments to take place. The bestowments were held at Tava Tele’s residence, and those who were bestowed the Tuala title on Saturday were descendants of Tuala Tulo, Sarai Tuaitaoa, Tu’ugatiti and Sala Senio.

A member of the family, Tuala Muliagatele Akenese, said that the new roles given to the new Tuala title holders would contribute a lot in helping out the extended family, village and especially the church. Tevaga Uili was the village’s representative who extended blessings to the new title holders.

The New Tuala Title holders: Tuala Sita Tevaga Lausului Tuala Tulo Mavaega, Tuala Nia Maualaiavao Ah Him, Tuala Piki Tuala, Tuala Iakopo Teufilo, Tuala Lole Stowers, Tuala Lemalu Kasipale, Tuala Iosefo, Tuala Isitolo Mika, Tuala Tevaga Lanisi Tuala, Tuala Lemalu Pio, Tuala Mauola Fonoti, Tuala Aleki Li’ili’i, Tuala Tevaga Vaifou Peseta, Tuala Muagututia Sio and Tuala Francis Westerlund.

THE NEW TUALA TITLE HOLDERS

– –

TALA I TOFIGA A LE ALI’I O TAUTAIOLEFUE I LANA FANAU O LE AIGA SATUALA

Ina ua afio Tautaiolefue i Malaeola i Lealatele, ona fai loa lea o ana tofiga i lana fanau e faapea: O oe Tuala o le “Ulumatua” ma o le “Ali’i o Aiga”, O le a e “Sa’oali’i”, E te afio ma Pa’ia o le Aiga fa’alagilagi ma lou Falesefulu. A’o oe Sala, E te afio ma lou Falevalu au’a o oe o le tama a le ele’ele. A’o si o’u afafine to’atasi o Leuluaitumauga, O le a e alu ma lo ta Suafa o le Tautaiolefue i le Aiga o lou tina i Safai e te nofo ma oe. O outou Vui, Matafeo ma Vaiouga ma lo outou tuafafine o Taeleasa’asa, O le a outou nonofo i Amoa”.

E manatua fo’i o Taeleasa’asa le alo o Tautaiolefue na usu mai i ai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ona maua lea o le teine o Falenaoti, ae o Fonoti fo’i lea na usu muamua ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i o Satapuala ma Sinamulivanuiana ona maua lea o le tama o Muagututit’a. O le Tupu Tafa’ifa o Fonoti e suli mai ia Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa nai le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua ma le Aiga Sa-Tuala, ae o Tautaiolefue ma Sinamulivanuiana e suli mai ia Tuala Tamalelagi le fa’avae o le Aiga Sa-Tuala le aiga fa’alagilagi o Samoa.

Ina ua uma tofiga a Tautaiolefue, ona fa’agaulemalie ai lea o Sala ma ua alu i le aiga o lona tina i Saleaula ma logo i ai tofiga a lo latou tama, ma o i’na na toe si’i mai ai Saleaula, na toe momoli mai ai Sala e afio i Tauloa, au’a o le ulua’i maota fa’avae lena o Sala. Ona fa’apea lea o Saleaula; Sala, o le a tatou toe foi e momoli oe, afai ua Sa’oali’i Tuala i tofiga a lo outou tama, O oe Sala o le a e “Sa’ofetalai”, afai o le a fonoa le Malaefono o Saleaula, o Vaitu’utu’u i Aiga ma le Itu Malo, na o oe Sala e tu lou to’oto’o i Vaitu’utu’u e tuafono ai le Aiga Sa-Tuala i le Manino ma le A’ava, afai fo’i se ava a Aiga ma to’oto’o o Vaitu’utu’u e mua lau ipu Sala, o le a e alu ma le igoa ipu fa’apea o Tui ma Sauiuta amia Olomaga, ma o le igoa lena o le ipu tauava, o Tui ma Sauiuta o igoa na o tulafale a e fia taumafa ona o lea e a’ami le Olomaga.

O LE FA’AVAE O “AIGA E LUA” O SAMOA, LE “AIGA SATUALA” MA LE “AIGA O SALEVALASI”

TUI-A’ANA TAMALELAGI MA LANA FALESEFULU:
1. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu in Faleata, fa’aee le gafa o Tuala (tama ulumatua “Alii o Aiga” ma le “fa’avae o le Aiga Sa-Tuala”)
2. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Gese le afafine o Malufau in Lauli’i, fa’aee le gafa o Malufau (tama)
3. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau le afafine o Lilomaiava Seve of Safotu, fa’aee le gafa o Peseta (tama: ma le “fa’avae o le Aiga Sa-Peseta” i Savai’i)
4. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seiomana le afafine o Vaovasa in Faleasi’u, fa’aee le gafa o Tuitama.
5. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Fulisiailagitele le afafine o Tu’uma’ai in Safotulafai, fa’aee le gafa o Tuioti (tama), ma Taualofa’e.
6. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Ufalefu le afafine o Talima i Faleatiu, fa’aee le gafa o Feiloa’ivao or Feiloa’iivao.
7. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seanatoe le afafine o La’ululolopo i Gaga’emalae, fa’aee le gafa o Tuitogamatoe (teine)
8. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Siotafasi le afafine o Puni i Samatau, fa’aee le gafa o Tilivea.
9. Toe usuia e Tuia’ana Tamalelagi ia Siotamea o le isi afafine o Puni i Samatau, fa’aee le gafa o Lea’ana.
10. Toe usu Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o le Tui-Toga, fa’aee le gafa o Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa (teine: O le tei ma le tama fai a So’oaemalelagi Levalasi le “fa’avae o le Aiga o Sa-Levalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi).

GAFA O LE AIGA FA’ALAGILAGI O SAMOA LE AIGA SATUALA:
1. Usuga #1, Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu i Faleata, fa’aee le gafa o Tuala (tama ulumatua “Alii o Aiga” ma le “fa’avae o le Aiga Sa-Tuala”).
2. Usu Tuala ia Sautialeu le afafine o le Malietoa, faaee le gafa o Peo (tama), ma Matagitau.
3. Usu Peo ia Momonogoto le afafine o Filivailatetele i Nofoalii, faaee le gafa o Malufaitoaga (Amoa), Taualelei (Amoa), ma Tauimalie.
4. Usu Malufaitoaga ia Avegatoloa le afafine o Samaila (Salilo) i Falease’ela, faaee le gafa o Fenunuti (tama).
5. Usu Fenunuti ia Uituafanua le afafine o Tailua i Salani, faaee le gafa o Sinamulivanuiana-Seuitiamanu’a (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Tinovao le afafine o Luatuanuu i Tufulele, faaee le gafa o Tautaiolefue (tama), ma Mauailegalu (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Fitiotagia le afafine o Ausalilo i Falease’ela, faaee le gafa o Leatuavao (tama) – (O Fenunuti ma Leatuavao na tofia e le Tupu Tafa’ifa o Fonoti e fai o la’ua ma “Matua Mavae o le Aiga Satuala”)
6. Usuia Sinamulivanuiana-Seuitiamanu’a e To’alepaiali’i mai Satapuala, faaee le gafa o Su’afaiga (tama), Laumatalelei, Fuatino, ma Melegalenu’u.
7. Usu Tautaiolefue ia Totuvao le afafine o Lauofo i Luatuanuu, faaee le gafa o Tuala (tama ulumatua “Alii o Aiga” ma le “Sa’oali’i o le Aiga Satuala”), Vui, Matafeo, Vaiouga, ma Taeleasa’asa (teine).
7. Toe usu Tautaiolefue ia Moelagona le afafine o Letu’uga i Mata’utu, faaee le gafa o Leulua’iatumaua (teine).
7. Toe usu Tautaiolefue ia Fausagafou le afafine o Levao i Saleaula, faaee le gafa o Sala (tama: ma le “Sa’ofetalai i Vaitu’utu’u”), Auali’itia, ma Fa’i (teine).

USUGA A FONOTI LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA MA LE AIGA SATUALA

1. Usu mai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i o Satapuala ma Sinamulivanuiana Seuitiamanu’a o le Aiga Satuala, faaee le gafa o Muagututi’a (tama ulumatua “Alii o Aiga”. O le malelega a le Tupu o Fonoti i tofiga o Muagututi’a nai le Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua; Muagututi’a “O le a e alu ma lou Muagututi’a, ma lou Fuatino, ma lou Faumuina, ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega”).
2. Toe usu mai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ia Taeleasa’asa le alo o Tautaiolefue o le Aiga Satuala i Lealatele i Savai’i, faaee le gafa o Falenaoti (teine, ma ta’ua o le “Ma’opu o Tuala ma Sala”).

MAVAEGA A SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA

O le Falesefulu, po’o le usuga lona sefulu a Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le alo o le Tui-Toga, fa’aee le gafa o Salamasina le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa (teine: O le tei ma tama fai o So’oaemalelagi Levalasi le “fa’avae o le Aiga o Sa-Levalasi”. E uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi).

Sa ta’oto gasegase le Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa o Salamasina i Lotofaga Atua. Ua vaivai o le tupu, ua potopoto Tumua ma Aiga. Ona fai lea o le Mavaega a Salamasina ia Aiga ma Tumua. O Papa e tu’u atu e tausi aiga e iai ua Pa’ia o le Aiga o Sa-Levalasi ma le Aiga Sa-Tuala, ma latou toga ua Pa’ia i le igoa o le Pulu ma le Leuleu; ma ua sa fai mai le Mavaega, a fai e iai se tasi ua manuia i le finagalo a Leulumoega ma Lufilufi ona faao’o ina lea o toga i Mulinu’u i le Maota o le Tuiatua i Lufilufi ma Nu’uausala i Leulumoega i le Maota o le Tuia’ana.

Salamasina na fanaua Fofoaivaoese, o lana fanau o Taufau ma Sina. Usuia Sina e Tito’iaivao, fa’aee le gafa o Faumuina le Tupufia. Usu Faumuina le Tupufia ia Manalelei Talaleomalie, fa’aee le gafa o Fonoti. Ua o’o ia Fonoti ona faato’a taunu’u o le mavaega a Salamasina, au’a ua tofia Fonoti ia Leulumoega ma Lufilufi ma fa’aee i ai o Papa ia Fonoti, ona fa’aooina lea o le Mavaega a Salamasina i Maota o Mulinu’u ma Nu’uausala. Ina ua mae’a ona faae’e uma ia Fonoti o Papa e fa o le Tuia’ana, Tuiatua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoali’i. Ua Tupu Tafa’ifa o Samoa nei Fonoti.

TALA O LE MAFUA’AGA NA AVEA AI FENUNUTI MA LEATUAVAO MA “MATUA MAVAE” O LE AIGA SA-TUALA

Ona usu lea o Fonoti Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i o Satapuala, faaee le gafa o le Alii o Muagututi’a. Toe usu Fonoti Tupu Tafa’ifa ia Ta’eleasa’asa le alo o Tautaiolefue o Lealatele i Savaii, faaee le gafa o le teine o Falegaoti. O nei lava gafa e tau uma ile Tui-A’ana, e iai le muagagana e fa’apea “O le gafa o Tui-A’ana ua so’o”.

Mafua’aga ua avea ai Fenunuti ma Leatuavao o Falese’ela ma Matua Mavae o Le Aiga Sa-Tuala. O le Matupalapala po’o le Mavaega a le Tupu o Fonoti ile fa’aeaea a Fenunuti ma Leatuavao.

E tele oloa ma mea taua a le Malo o Samoa, a’o le oloa sili na taua, e le ma fa’ataulia, o I’e o le Malo la ia. O le Malo o Samoa ianamua, e na’o le ono lava I’e o le Malo sa iai. O le tasi o nei I’e o le Malo e igoa o le “Gogotagi”.

O lenei I’e sa lalagaina e Pu’aloa le alofafine o Tusa le tulafale lauiloa o Lufilufi. O lenei galuega fita sa faia lea ile ulufanua e igoa ia VA’AUA igauta o Lufilufi. E tele ni tausaga sa lalagaina ai lenei I’e ae sa fa’ai’uina lava ma le manuia, ma sa matagofie tele lea I’e. O le aoauli o le tasi aso na fa’ai’u ai lenei galuega, o le taimi tonu lava na fa’auma ai le matalalaga mulimuli, na fa’alogoina ai le TAGI leo tele o le manulele o le GOGO i luga o le fale sa fai ai lea galuega. Sa tele le fiafia o le teine ile Iloilo va’ai o le fa’aumaina o lana I’e, o lea sa ia fa’apea atu ai, ua maua le igoa o la’u I’e o le “GOGOTAGI”.

1. Usuia Pu’aloa e le alii o Samaila mai Falese’ela, faaee le gafa o Samaila Ia Futi (tama), ma Avegatoloa (teine).
2. Usuia Avegatoloa e Malufaitoaga o le Aiga Sa-Tuala, faaee le gafa o Fenunuti (tama).
3. Usu Fenunuti ia Uituafanua le alo o Tailau, faaee le gafa o Sinamulivanuiana (teine).
4. Toe usu Fenunuti ia Tinovao le alo o Lotuanu’u, faaee le gafa o Tautaiolefue (tama), ma Mauailegalu (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Fitiotagia le alo o Ausalilo, faaee le gafa o Leatuavao (tama)
6. Usuia Sinamulivanuiana-Seutuimanu’a e To’alepaialii mai Satapuala, faaee le gafa o Su’afaiga (tama), Laumatalelei (teine), Fuatino (teine), ma Melegalenuu (teine).
7. Usuia Fuatino e le Tupu Tafa’ifa o Fonoti, faaee le gafa o Muagututi’a (tama).

Ina ua uma ona e’e e Leulumoega le Papa o le Tui-A’ana ia Fonoti, na avea le Ali’i ma Tupu; na e’e fo’i ia te ia le Tui-Atua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoalii, o le Tupu Tafa’ifa o Samoa Fonoti. Ona fai lea o le aotelega o I’e o le Papa a le Aiga Sa-Tuala e tali atu ai I’e o le Papa ia Leulumoega e tusa ai ma Papa o le Tui-A’ana na e’e ile latou tama. Sa tele ni I’e lelei o le aotelega, a’o le I’e na silisili le matagofie, o le I’e lea o le tama o le tina o Fuatino ma le tuagane o le tina o Fuatino, o Fenunuti ma Leatuavao. O le I’e lea na fai a’i I’e le Papa na tali atu ai Leulumoega mo le Papa o le Tui-A’ana. Sa tele le fiafia a le to’aiva (Leulumoega) i le matagofie o le I’e na fai a’i I’e.

O le agaga fiafia lea sa va’aia lava i le Tupu o Fonoti, ma ua avea ai lea ma mea ua tulaga ese ai lenei nofo i le fa’afeagaiga ma le to’aiva. O se tulaga sa fiafia tele ai le Tupu o Fonoti ma o lea sa ia manatua ai le fa’aeaea a Fenunuti ma Leatuavao le Aiga o lona Masiofo, fa’apei o le tasi fetalaiga “E manatua Pule Ae le manatua fa’alaeo”. O le pogai tonu lea na liliu a’e loa ai le tofa mamao i lana Afioga le Tupu o Fonoti, ma pa’u ai lana malelega i lona Aiga Sa-Tuala a’o potopoto i lona Maota i Nu’uausala e fa’apea: “Fa’afetai Fenunuti ma Leatuavao i lo oulua fa’aeaea, O lea ia amata atu i le aso nei, Na avea oulua ma Matua Mavae o le Aiga Sa-Tuala”.

AIGA E LUA O SAMOA (The Main Two Family of Samoa):
O le ‘Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi, ma le ‘Aiga Fa’alagilagi Le Aiga Sa-Tuala’. O Aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa.

The ‘Aiga e lua’ of Samoa had already been pronounced by Queen Salamasina the first Tupu Tafa’ifa of Samoa in her Mavaega, is ‘The Sacred Family of Sa-Levalasi’ and ‘The Sa-Tuala Family’ with their Royal Mat is sacred called “Pulu and Leuleu”.

UA TOE FETAIA’I I’U O GAFA O “AIGA E LUA” O SAMOA IA SA-LEVALASI MA SA-TUALA

O le Suli ma le Suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa i le Suli ma le Suafa o Tuala le Sa’oali’i o le Aiga fa’alagilagi o Satuala ma lana Falesefulu.

Usu Fonoti Mata’utia Ioane Brown o le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua ia Luisa o le Aiga Satuala le alo o L.M.S. Pastor Rev. Ieremia Manulesa FS Mata’utia Tuala o Sataua, Lealatele, Leauva’a i Upolu ma Savai’i, fa’aee le gafa o Uatogitau Alosio Fonoti Brown (tama), Fonoti Letaupe Ioane Jr Brown (tama: Fonoti Letaupe o Matatufu 1953), Fonoti Inu Saufo’i Brown (tama: na soso’o i le Fonoti o Lotofaga Atua 1975), Hon Teoteo Asiasi’au Tiatia Sauso’o Fonoti Brown (tama: Faipule ole Malo 1973/1984), Fonoti Tuala Le Sa’oali’i Kamilo Brown (tama: Tuala le Sa’oalii ole Aiga Satuala 1963, ma Fonoti o Lotofaga Atua 2003), Falesefuluotualamasala Judith Fonoti Brown (teine), Lili’i Sae Benedict Fonoti Brown (tama), Lemalu Galusina Lalogafau Lui Paulo Asalemo Fonoti Brown (tama), Sailivao Peter Fonoti Brown (tama), Feiloa’ivao Paulo Fonoti Brown (tama), Tagaloamamana Inu Tulo Fonoti Brown (tama), ma Samala’ulu Otila Fonoti Brown (teine).

Sa’o Aiga ile taimi nei: O le Afioga ia Fonoti Tuala Le Sa’oali’i Kamilo Brown o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua ma le Aiga Sa-Tuala ma Sala. (Aiga e lua o Samoa)

Written by:
Christian Teoteo Fonoti Brown (Webmaster)
O le Aiga Sa-Fonoti o Lalovaea ma Lotofaga Atua
Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi
ma le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua.

Contact Email: cxb@xtra.co.nz

——————————-


1 Response to “Tuala Titles Bestowed at Leauva’a By Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown.”


  1. October 15, 2008 at 08:10

    Wow! This is a great blog. My father Tuala Muagututia Sio Petelo had the honour and priviledge of the Tuala title in Samoa.
    Its great to be able to learn more about our history through your posts. Keep up the great work!

    June Teaurima (Aust)
    Pasefika LIFE
    http://www.pasefikalife.wordpress.com


Leave a comment


BLOG CALENDAR

October 2008
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,953 hits

BLOG ARCHIVE