Posts Tagged ‘Muagututi’a

03
Apr
09

Fonoti: Seutatia: Nofoa-tolu: TuiAtua: Maota o Mulinu’u I Lufilufi o Tumua Atua.

GAFA O FONOTI LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA LE AIGA PAIA O SA-LEVALASI I LOTOFAGA ATUA, MA LE AIGA SA-TUALA MA SALA

Mafua’aga O Le Suafa: Fonoti

Na malaga Manalelei mai Leulumoega i lona aiga i Lotofaga e totoma, e mana’o Tuia’ana Tuiatua Faumuina i se I’e (toga) e alu ai lana malaga e a’ami lona uso taufeagai o Tupuivao. E malaga Manalelei e totoma o mamafa i lona ma’itaga. Ona to’ai lea o Manalelei ia Tupuola i Tanumaleu. Ua taunu’u Manalelei ona fai ai lea o lo la ava ma Tupuola, o le ava o le feiloaiga. Ua uma lo la ava, ona fono lea ile ti. Ua uma ona fa’amatala lea e le tamaita’i ia Tupuola le auga o lana malaga, ona e fia malaga lona ali’i o Faumuina e a’ami Tupuivao o fa’asala i Tutuila, ae leai se toga e ave ai le malaga a lona ali’i. Ua toe pau lava ia o mea o lo’o ia Faumuina ua sau ma ia, ole mutia ma le ma’a. Ona soisoi loa lea o le ali’i o Tupuola ma fa’apea atu, a! matua leo malie lau tala. O le’a fo’i le malaga a le tamaita’i o Manalelei, ona fai ai lea o a la upu ma Tupuola. Ona fa’apea atu lea o Tupuola ile tamaita’i, sauia o lea tu’u lou igoa o Manalelei, ae o le’a e igoa ia “Talaleomalie” ona ole “malie o lau tala” i mea na’e sau ma oe. O I’e ia e lua, ole I’e e ave ai le malaga a lou ali’i i Tutuila. Ole tasi I’e, ole I’e o le nofo a lou alo. A alo oe le tamaita’i ona fa’aigoa lea ia “Fonoti”, e manatua ai lo ta’ua ava na “Fono nei ile ti”. Ua uma lo la ava taumavae ua fono fo’i ile ti.

TUI-FITI LE TUPU ANAMUA O FITI:
1. Usu Tui-Fiti ia Si’uuilasisifo le alo o Tui-Atua Puluitua faae’e le gafa o Fata po’o Fata-igoatele (tama). [: Suafa “Fata” o Lotofaga le Aiga Salevalasi]
2. Usu #2 Fata po’o Fataigoatele ia Sinasinavaiao le alo o Tuiatua Fogalepulu o Etemuli faae’e le gafa, o Fata (ii), po’o Fata-levave (tama).
3. Usu Fata (ii), po’o Fatalevave ile tama’ita’i o Fulu’ula-ale-matoto o le ilamutu o Tui-Fiti i Lotofaga, fa’aee le gafa: o Leu (teine).
4. Usuia Leu e Matasepu o Lepa, fa’aee le gafa: o Tau’iliili (tama), ma Talalaufala (teine).
TUI-ATUA LE TUPU O ATUA:
5. Usu mai le Tuiatua Fa’asoutele o Ti’avea ia Talalaufala, fa’aee le gafa: o Fililesalue (teine).
6. Usuia Fililesalue e Leali’ifanovalevale i Palauli, fa’aee le gafa: o Popoai (teine), Taufaito’a (teine).
TUI-TOGA LE TUPU O TONGA:
7. Usuia Popoai e le #1 Tui-Toga (viii), faaee le gafa o o Togialelei (maliu, e le’i usu gafa), ma Tuiavi’i (tama: fa’avae a gafa o Tuifa’asisina, Tauaaletoa ma Unisialetoa)
8. Usuia Taufaito’a e le #2 Tui-Toga (viii), fa’aee le gafa o Tui-Toga Puipuifatu (tama).
9. Usu Tui-Toga Puipuifatu ia Pulu-mata-moana le alo o Hulu-a-talala o Toga, fa’aee le gafa o Tui-Toga Manaia (tama: na usu ia Nafanua), ma Tui-Toga Faisautele (tama).
TUI-MANU’A LE TUPU ANAMUA O MANU’A:
10. Usu Tui-Toga Faisautele ia Painu’ulasi le alo o Tui-Manu’a Ali’atama le Tupu o Manu’a, fa’aee le gafa: o Vaetoefaga (teine), ma Ulualofaiga (tama).
TUI-A’ANA TAMALELAGI: FA’AVAE LE AIGA SA-TUALA; MA LE AIGA SA-LEVALASI ATUA:
11. Usuia Vaetoefaga le alo o Tui-Toga Faisautele e Tuia’ana Tamalelagi le atali’i o Tuia’ana Tagaloa Selaginato ma Vaetamasoali’i, fa’aee le gafa o Salamasina (teine).
[: Ole Ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa, na e’e iai Papa e fa ole Tuia’ana, Tuiatua, Vaetamasoalii, ma le Gatoaitele mai ia Nafanua, male tamafai a So’oaemalelagi Levalasi le fa’avae ole Aiga Salevalasi, e uso o la tina ma Tuia’ana Tamalelagi na usu muamua ia Namoaitele maua le tamaulumatua o Tuala, Ole Alii o Aiga, ma le fa’avae ole Aiga Sa-Tuala. O Aiga nei e lua o Samoa. Na mavae ai le ulua’i Tupu Tafa’ifa o Salamasina ia Aiga ma Tumua i lona fa’atafa i Lotofaga: O Aiga e lua, ua Pa’ia ole Aiga Sa-Levalasi ma le Aiga Sa-Tuala e tausi i Papa ma Aiga, ma latou toga ua pa’ia ole Pulu ma le Leuleu].
SALAMASINA LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SAMOA: LE AIGA PAIA O SA-LEVALASI ATUA:
12. Usuia Salamasina le ulua’i Tupu Tafa’ifa o Samoa e Tonumaipe’a Tapumanaia le alo o Tonumaipe’a Saumaipe’a o Auala i Savai’i, fa’aee le gafa: o Fofoaivaoese [teine: Na fa’asolo iai Pa’ia ma Papa ole Tupu], ma Tapumanaia (ii) [tama: Na e’e iai le Ao o le Satele i Falealili: Tapuolesatele].
13. Usuia Tuia’ana Tuiatua Fofoaivaoese e Tauatamaniula’aita le alo o Valasi-I-Ologa le Aiga Tonumaipe’a i Satupa’itea Savai’i, fa’aee le gafa: o Taufau (teine: Na tafea lana Utu), Sina (teine: Na au lana Utu), ma Asomua Lemalama (tama).
14. Usuia Tuia’ana Tuiatua Sina e Tito’iaivao o Faleatiu i A’ana, fa’aee le gafa: o Faumuina Le Tupufia (tama ulumatua ‘Ole Alii o aiga’) [: E fa’alupe Ole “Tupufia” au’a e fia Tupu uma lana fanau].
15. Usu #1 Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia ia Manalelei po’o Talaleomalie le alo o Vaovasa i Gataivai Savai’i, fa’aee le gafa: o Fonoti (tama ulumatua ‘Ole Ali’i o Aiga’).
[: Ole Tupu Tafa’ifa o Samoa, ole Tuia’ana, Tuiatua, Vaetamasoalii, ma le Gatoaitele. Ole taua mo Papa e fa, e ta’ua ole “taua ole Paegauo ale Tupufia” o Fonoti ma ona uso taufeagai o Va’afusuaga Tole’afoa ma le teine o Samala’ulu po’o ai a Tupu o Samoa. Na manumalo Fonoti ona o le tulaga fulisia o Samoa sa lagolago ia te ia. Ole Mavaega a Fonoti le Tupu Tafa’ifa ma lona uso; “O Papa e fa, ole a ia te a’u ma la’u fanau, a ole Ao o Tonumaipe’a ia oe Tole’afoa ma lau Fanau”].
16. Toe usu #2 Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia ia Tu’umaleulua’iali’i le afafine o Manu’aifua i Afega, fa’aee le gafa: o Samala’ulu (teine)
[: Na ia tofiga Alipia, Ole matua na togi. A’o tofiga ia Tanuvasa, Ole itu lua iai o A’ana].
17. Toe usu #3 Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia ia Atamulau le afafine o Segi i Amoa, Fa’asaleleaga i Savai’i, fa’aee le gafa: o Va’afusuaga Tole’afoa (tama)
[: Ole Ao le Tonumaipe’a, mai tofiga a le Tupu o Fonoti. Ma le fa’avae ole Aiga Taulagi].
FONOTI LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA: LE AIGA PAIA O SA-LEVALASI I LOTOFAGA ATUA:
18. Usu #1 Fonoti le Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i i Satapuala Aiga Satuala, fa’aee le gafa: o Muagututi’a (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’).
[: Tofiga o Muagututi’a, Na ioe Tumua ile malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea; Muagututi’a, O le a e alu ma lou Muagututi’a, lou Fuatino, lou Faumuina ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega].
19. Toe usu #2 Fonoti le Tupu Tafa’ifa ia Taeleasa’asa le afafine o Tautaiolefoe o Lealatele i Savai’i Aiga Satuala, fa’aee le gafa: o Falegaoti (teine: E ta’ua Ole “Ma’opu o Tuala ma Sala”).
USUGA A MUAGUTUTI’A E FA (4) LE ATALII O LE TUPU TAFA’IFA O FONOTI:
20. Usu #1 Muagututi’a ia Poto le alo Amituana’i Manaia o Si’ufaitoto’a i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine ulumatua ‘Feagaiga ale Aiga’).
[: Ole Mavaega a Muagututi’a, Ole teine ulumatua “feagaiga a le aiga” o Seutatia na tofia e ala’ala ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Luiflufi o Tumua Atua. O lo’o iai le suafa ma le Maota o Seutatia i Mulinu’u Lufilufi e o’o mai ile aso].
21. Toe usu #2 Muagututi’a ia Agaitafili le afafine o Lilo Seve o Salega i Savai’i, fa’aee le gafa: o Mata’utia (tama), Fualau (tama), ma Talopatina (teine).
22. Toe usu #3 Muagututi’a ia Taumata le afafine o Toa’ali’i i Saluafata, fa’aee le gafa: o Fepulea’i (tama), ma Lagi (teine: E tau le gafa ia Mata’afa Fa’asuamaleaui i Amaile).
23. Toe usu #4 Muagututi’a ia Fenunuivao le afafine o Iuli i Falefa, fa’aee le gafa: e le fanau, Fuiava’iliili (tama fai).
[: Ole atali’i o Fuimaono ma Oilau i Falealili. Sa tali iai Satuala, “Ia Ifo Tonu Le Fuiniu I Le Lapalapa”. Na Saesae Laufa’i ai Tumua, ma e’e iai le ulua’i suafa “Tupua” ma le ulua’i “Tama-a-aiga” ia Fuiavailili, au’a e tele aiga ole tama: fa’avae Aiga Sa-Tupua].
FONOTI TUPU TAFA’IFA LE AIGA SA-FONOTI I LOTOFAGA ATUA: LUFILUFI O TUMUA:
24. Usuia Seutatia o Mulinu’u i Lufilufi e Lilomaiava Nailevai’iliili o Palauli i Savai’i, fa’aee le gafa: o Nofoa-tolu Lilomaiava Vae-ole-nofoa-fia (tama: Suafa Nofoatolu o Lufilufi).
[: Ole ulua’i suafa “Nofoatolu” o Lufilufi lea na fa’aee ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua. E fa’amanatu ai le usuga lea a Seutatia ma Lilomaiva Nailevaiiliili Vaeolenofofia – Satuimalufilufi. Ole uiga o le Nofoa-tolu po’o le Vae-ole-nofoa-fia e fa’amanatu ai ia suafa ole Lilomaiava i afioaga nei e tolu fa’apea (1.) Ole suafa Lilomaiava i Palauli i Vai’iliili, (2.) Ole suafa Lilomaiava i Sagafili po’o Satuimalufilufi, (3.) Ole suafa Lilomaiava i Finao i Safotu i Savai’i].
25. Usu Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia ia Sinaivaiana le alo o Va’afusuaga o Faga i Savai’i, fa’aee le gafa: o Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i (tama: Fonoti o Lotofaga Atua).
[: Fonoti o Lotofaga Atua. O le toe nofoia mai o le suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua.].
FONOTI, VA’ASA: FIAME SA’OFAAPITO LE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI I LOTOFAGA ATUA:
26. Usu Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i o Mulinu’u i Lufilufi ia Va’asa le alo o Fiame Muagututi’a le Sa’ofaapito ma le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Oliovaigafa (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’), Nofoatolu Ti’auliva’a (i), ma Lagouta (teine) – [Sa-Fonoti i Lotofaga Atua].

O LE FA’ALUPEGA O SAMOA: Samoa Atoa.
Tulouna oe Pule
Tulouna a Tumua
Tulouna Alataua ma Itu’au
Tulouna Aiga i le tai
Tulouna le Va’a o Fonoti

O LE FA’ALUPEGA O LOTOFAGA: Mata’tufu, Lotofaga, Vavau.
Tulouna pa’ia o le Aiga Salevalasi ma la latou tama
Lau afioga a le sa’o fa’apito Fiame ma lou faleagafulu
Maliu mai ali’imau o faleupolu
Susu mai le va’a taumualasi
Ma le Aiga Sa-Sitagata
Alaalata’i le mamalu o le Faleatua

GAFA O LILOMAIAVA VAE-OLE-NOFOA-FIA: PALAULI: SATUIMALUFILUFI: SAFOTU

Mafua’aga O Le Suafa: Lilomaiava

Na alu e galue ia Tiumalumatua. Ona alu ifo lea i tai o ta’atia le atu. Ona fesili lea; Se atu lea mai fea? Ona tali atu lea o lo latou aiga; o le atu na sau ma le toeaina o Lilo mai ava (old man Lilo brought it from the reef channel). Ona fa’apea lea o le alii; Ua lelei, ua maua le igoa o sio’u atalii o Tiumalumalilomaiava.

TUI-FITI LE TUPU ANAMUA O FITI:
1. Usu Tui-Fiti ia Si’uuilasisifo le alo o Tui-Atua Puluitua faae’e le gafa o Fata po’o Fata-igoatele (tama). [: Suafa “Fata” o Lotofaga le Aiga Salevalasi]
2. Usu #2 Fata po’o Fataigoatele ia Sinasinavaiao le alo o Tuiatua Fogalepulu o Etemuli faae’e le gafa, o Fata (ii), po’o Fata-levave (tama).
3. Usu Fata (ii), po’o Fatalevave ile tama’ita’i o Fulu’ula-ale-matoto o le ilamutu o Tui-Fiti i Lotofaga, fa’aee le gafa: o Leu (teine).
4. Usuia Leu e Matasepu o Lepa, fa’aee le gafa: o Tau’iliili (tama), ma Talalaufala (teine).
TUI-ATUA LE TUPU O ATUA:
5. Usu mai le Tuiatua Fa’asoutele o Ti’avea ia Talalaufala, fa’aee le gafa: o Fililesalue (teine).
6. Usuia Fililesalue e Leali’ifanovalevale i Palauli, fa’aee le gafa: o Popoai (teine), Taufaito’a (teine).
TUI-TOGA LE TUPU O TONGA:
7. Usuia Popoai e le #1 Tui-Toga (viii), faaee le gafa: o Togialelei (maliu, e le’i usu gafa), ma Tuiavi’i (tama).
8. Usuia Taufaito’a e le #2 Tui-Toga (viii), fa’aee le gafa o Tui-Toga Puipuifatu (tama: Fanaua Tui-Toga Manaia na usu ia Nafanua, Tui-Toga Faisautele na usu ia Painuulasi)
9. Usu Tuiavi’i ia Siaposuisui le afafine o Pei i Sagafili, faaee le gafa: o Tuifa’asisina.
10. Toe usu ia Tuiavi’i ia Letele Talaeia le afafine o Mata’afa i Ululoloa Faleata, fa’aee le gafa o Taua’aletoa (tama: tala le gafa ia Mata’afa Amaile), ma Unisialetoa (teine: tala le gafa ia Manalelei Talaleomalie, le tina ole Tupu o Fonoti).
LILOMAIAVA: VAE-OLE-NOFOA-FIA: PALAULI, SAGAFILI/SATUIMALUFILUFI, SAFOTU:
11. Usu Tuifa’asisina ia Ta’atiaifaleolo le afafine o Taito i Satapuala, faaee le gafa: o Tiumalumatua.
12. Usu Tiumalumatua ia Maseimaava le afafine o Ugapo i Falealupo, faaee le gafa: o Tuimalumalilomaiava.
13. Usu Tiumalumalilomaiava ia Fuataifa’aula le afafine o Silofau i Papa, faaee le gafa: o Lilomaiava Nailevaiiliili, ma Tumailagi.
14. Toe usu Tiumalumalilomaiava ia Tusanilefaiaao le afafine o manu’alesa i Safata, faaee le gafa: o Toeolesulusulu.
USUGA A LILOMAIAVA NAILEVAIILIILI VAE-OLE-NOFOA-FIA: OLE VA’A-NOFOA-TOLU:
15. Usu Lilomaiava Nailevaiiliili i le alo o Mata’afa i Palauli, faaee le gafa: o Salu.
16. Toe usu Lilomaiava Nailevaiiliili ia Lamagautuloa le alo o Masoe i Asau, faaee le gafa: o Leilua, Faliuga, Tauavamea, ma Lomialagi (teine).
17. Toe usu Lilomaiava Nailevaiiliili ia Talaepa mai Siumu, faaee le gafa: o Tilafono, Fa’avaoga, ma Ufagapiu (teine).
18. Toe usu Lilomaiava Nailevaiiliili ia Tunupu’e le alo o Valomua i Satupaitea, faaee le gafa: o Seve, ma Tilimafana.
19. Toe usuia e Lilomaiava Nailevaiiliili ia Leofao(uso o Tunupu’e) le isi alo o Valomua i Satupaitea, faaee le gafa: o Aiolupotea Nonumea, ma Aigagalefili (teine).
20. Toe usu Lilomaiava Nailevaiiliili ia Sinagautaala le afafine o Tuitele i Leone, faaee le gafa: o Momo, ma I’aulualo.
21. Toe usu Lilomaiava Nailevaiiliili ia Samala’ulu le afafine o Faumuina i Faleata, faaee le gafa: o Le-tama-a-le-aitu-ma-le-tagata.
NOFOA-TOLU VAE-OLE-NOFOA-FIA SEUTATIA LE MAOTA O MULINUU I LUFILUFI ATUA:
O le ulua’i suafa Nofoa-tolu lea i Lufilufi. O le uiga o le suafa Vae-ole-nofoa-fia po o le Va’a-nofoa-tolu e fa’amanatu ai ia suafa o le Lilomaiava i afioaga nei e tolu fa’apea:
1. O le suafa Lilomaiava i Palauli i Vai’iliili.
2. O le suafa Lilomaiava i Sagafili po’o Satuimalufilufi.
3. O le suafa Lilomaiava i Finao i Safotu i Savaii.
FONOTI TUPU TAFA’IFA LE AIGA SA-FONOTI I LOTOFAGA ATUA: LUFILUFI O TUMUA:
22. Usu Lilomaiava Nailevaiiliili o Palauli ia Seutatia o Mulinu’u i Lufilufi (le afafine ulumatua ‘feagaiga ale aiga’ o Muagututi’a le atalii o le Tupu o Fonoti, ia Poto le afafine o Amituana’i Manaia o Si’ufaitoto’a o Faleata), faaee le gafa: o Nofoa-tolu Lilomaiava Vae-ole-nofoa-fia (tama: Suafa Nofoatolu o Lufilufi)
[: Ole ulua’i suafa “Nofoatolu” o Lufilufi lea na fa’aee ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua. E fa’amanatu ai le usuga lea a Seutatia ma Lilomaiva Nailevaiiliili Vaeolenofofia – Satuimalufilufi].
23. Usu Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia ia Sinaivaiana le afaine o Va’afusuaga o Faga i Savaii, faaee le gafa: o Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i (tama: Fonoti o Lotofaga Atua)
[: Fonoti o Lotofaga Atua. O le toe nofoia mai o le suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua.].
FONOTI, VA’ASA: FIAME SA’OFAAPITO LE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI I LOTOFAGA ATUA:
24. Usu Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i o Mulinu’u i Lufilufi ia Va’asa le afafine o Fiame Muagututi’a le Sa’ofa’apito ma le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Oliovaigafa (tama: ulumatua ‘O le Alii o aiga’), Nofoatolu Ti’auliva’a (i), ma Lagouta (teine) – [Sa-Fonoti o Lotofaga Atua].

AOAO TETELE FA’ALUPEGA LUFILUFI:
Susu mai oe le Tapa’aulefano, o lau susuga Lufilufi ma lau Saofa’iga,
Susu mai le Vainalelepa ma le Mulita’i, ole Fetalaiga i lo outou To’aono,
Susu mai le Tuiatua ma ou Tu’itu’i,
Susu mai lau susuga a le Nofoa sa,
Susu mai le Togia’i ole Tuiatua Aveaumalaga,
Alala mai Leausa na e Ituau ai, ma e Alataua a’i,
Afio maia le Tapa’au Fa’asisina lau Afioga a le Tama’ita’i Seutatia na e alala ile Mulinu’u.

O LE FA’ALUPEGA O SAGAFILI: Sagafili, Palauli ma Safotu; e ta’ua o le Nofoafia. O itumalo ia e tolu o le aiga SaLilomaiava e latou te e’e ina fa’atasi le suafa: Lilomaiava.
Tulouna oe Satuimalufilufi
Tulouna oe le itu’au tasi
Tulouna oe le malu Ma’auga
Tulouna a lau fetalaiga a Pei
Susu mai lou tapa’au ‘o Tuifa’asisina
Susu mai Nofoafia (Sagafili, Palauli ma Safotu).

TOFIGA OLE MALO A LE TUPU TAFA’IFA O SAMOA O FONOTI

FA’ALUPEGA AOAOA O SAMOA: Tumua ma Pule, Itu’au ma Alataua, Aiga ile tai ma le Va’a o Fonoti.
TE’O; ‘O oe o le Anava o Taua, ‘Ma lou Manu Samoa.
FIA’AITAGATA; ‘O au Suafa ia o Fatialofa, ma Auelua. ‘O le a fai i la’ua ma Tulauniu o Atua, ‘Punefu o Atua, ‘To’oto’o o le Tuiatua.
MATA’UTIA; ‘O le Va’a o Fonoti, ‘O le Malu o Ma’auga – Leulumoega, ma Lalogafu’afu’a, Lufilufi. ‘Fea, o le Va’a o Fonoti, ‘O fea fo’i e Fa’aopea ia Atua le Fauono.
MOLIO’O; ‘O oe o le Va’a o Fonoti, ‘O oe o le To’o o le Fua.
LEUTELE; (Falefa), ‘O oe o le A’ai o le Tupu o Fonoti. ‘Falefa (District); Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato.
TOFAEONO; ‘E Ono Pou o Lufilufi, Fitu ia te oe. ‘E Iva Pou o Leulumoega, Sefulu ia te oe. ‘E Fitu Pou o le Malietoa, Valu ia te oe. ‘E Tolu Pou o Satunumafono, Fa ia te oe.
TUMUA O ASIATA; Ole a Falefa Tumua ia te oe. (Sa’iliga Malo o Asiata ia Fonoti)
OLE VA’A O FONOTI: Samamea, Maasina, Lona, Taelefaga, Salimu Ma Maauga, Musumusu, Falefa, Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato, Lalomauga, Manunu, Faleapuna, Lufilufi, Saluafata, Fusi, Salelesi, Safanua, Fagaloa, Solosolo, Luatuanu’u.

MAVAEGA A FONOTI LE TUPU MA LONA USO O TOLE’AFOA

Na iloa atu e tumua ua afio atu Tole’afoa, ona faiatu lea, afio mai i le Maota e te lua talatala ma le Tupu. Tali Tole’afoa, leai oute ava i tumua, ua lava a’u i lalo o le ulu lea. Ae sa augani atu lona aiga ma Tumua, afio ane ia i le maota. Na faofale loa Tole’afoa ma sa faa’alia lava lona fa’aaloalo ia Fonoti, ua fa’ae’e o ia i le pou pepe o leisi tala o le maota i Mulinuu ma Sepolataemo.

Ona agiagi atu ai lea o le Tupu Fonoti e fa’apea: “Tole’afoa e, afio mai o le a totofi a ta mea, au’a le nofo lelei ai o lau fanau ma la’u fanau i le lumana’i. O le Ao o le Tonumaipe’a, o le a ia te oe ma lau fanau. O le a e saofia le Aumaga, o le mea lea e ta’ua ai le aumaga e pa’ia. Ona ole Ao o Tonumaipe’a ua i ai. E te afio i le fala, Na’o oe lava e te nofo i le fala i fafo, E sa seisi o le aumaga e nofo ise fala. A uma ona mama o le ava, e tu lava le tagata i luga ma lana maga’ava ma tu’u i le tanoa, a’o lau maga e tu mai se tasi na te avatua, ona aumai lea o le tanoa tu i ou luma. A leai se Tupu e alagaina e Tumua, O le a e Tuia’ana Ave’aumalaga! 0 le a fa’asino fo’i ia te oe upu o le aualuma. O lou aualuma o le a tausi e Leulumoega ma e na ta i Fasito’otai ma Fasito’outa.”

O Papa e Fa, O Le A Ia Te A’u Ma La’u Fanau. A e toe tago mai i a’u mea, sauaina oe i le aufuefue ma soloa i le vailalo ma lau fanau. A ou tago atu i au mea ia fa’apea fo’i ona soloa a’u i le aufuefue ma tafea i le vailalo ma la’u fanau.

O le mavaega lea nai i Mulinu’u ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua, a le Tupu o Fonoti ma lona uso o Va’afusu’aga Tole’afoa. O lo’o tausi iai Samoa i lenei mavaega e o’o mai i lea so.

O Tofiga ole Tupu o Fonoti i lana fanau o Muagututi’a male teine o Falenaoti:
Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea: MUAGUTUTI’A, O le a e alu ma lou Muagututi’a, Ma lou Fuatino, Ma lou Faumuina, Ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega.
Ole teine o FALENAOTI: Ole MA’OPU O TUALA ma SALA.

E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu ina o le a maliu. Tai nane fo’i ma tofiga uma mai lona Malo ma le tele o isi ua le maitaulia, o lea lava e o’o mai i lea so ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai. Fai mai le Tupu o Fonoti, “E lelepa ia te a’u le vai.” E le toe faia nisi tofiga ma nisi mavaega ua gata ai ia te ia. “O Samoa ua uma ona tofi”.

FA’ALUPEGA O LE VA’A O FONOTI:
Afio o Ulualofaiga ma le matua o Talamaivao
Le pa’ia i le to’afa ma e na ta’ita’i ma Atua Lefauono
Le afio o le Gafa, ma le Aiga pa’ia o Salevalasi
Lo la to’alua o Laumea ma Olaaiga ma Puleifia.

FA’ALUPEGA O FAGALOA: Taelefaga
Tulouna Aiga pa’ia o Salevalasi
Afio le Tui-Atua ma le Atigaga
Tulouna Oe le Va’a o Fonoti.

FONOTI, VA’ASA: FIAME SA’OFAAPITO LE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI I LOTOFAGA ATUA:
26. Usu Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i o Mulinu’u i Lufilufi ia Va’asa le alo o Fiame Muagututi’a le Sa’ofaapito ma le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Oliovaigafa (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’), Nofoatolu Ti’auliva’a (i), ma Lagouta (teine) – [Sa-Fonoti i Lotofaga Atua].
[: O Va’asa o le alo o Fiame Muagututiá, ole tasi ole to’afa o lo’o fa’alupe nei i Lotofaga Atua o “Alo-tau-tino ole Sa’ofa’apito ua Fiame”. Ole to’afa lenei e filifili po’o ai so latou suli e nofoia le suafa Fiame, pe’a avanoa. Na usu Fiame Muagututi’a ia Masu le alo o Sitagata Timalesa o Lotofaga fotuai mai o Leaegalesolo (tama), Fuiava’iliili (tama), Va’asa (teine), ma Va’aloa (teine)].
27. [: O Fonoti Oliovaigafa na ai ali’i mai iai Molio’o ma le Ailaoa e fai ma o latou Ali’i e iai le ulua’i Suafa Fonoti sa ala’ala i lona Maota o ‘Vainiu’ i Faleapuna. Na maliu ai lava le Ali’i ma sa lagomau ai lava. E pa, e leai sona suli].
28. Usu Nofoatolu Ti’auliva’a (i) ia Tamasailau le afafine o Lualemana o Asu i Tutuila, fa’aee le gafa: o Nofoatolu Ti’auliva’a (ii).
29. Usu #1 Nofoatolu Ti’auliva’a (ii) ia Sologaliua le afafine o Sialega o Nu’uuli i Tutuila, fa’aee le gafa: o Fonoti Nofoatolu Fata (tama ulumatua ‘O le Alii o Aiga’), ma Taelimu.
30. Toe usu #2 Nofoatolu Ti’auliva’a (ii) ia Timaima le afafine o Lolo Salulu o Salani i Falealili, fa’aee le gafa: o Nofoatolu Tamasipani (tama), ma Fualeva (teine).
31. Toe usu #3 Nofoatolu Ti’auliva’a (ii) ia Sina le afafine o Gaugau i Sapapali’i, fa’aee le gafa: o Nofoatolu Salatielu (tama), ma Nofoatolu Fata (tama).
32. Usu Fonoti Nofoatolu Fata ia Teoteo Taufagalupe le afafine o Seinafolava i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Teoteo Tuipu’avai (tama).
33. Usu Fonoti Teoteo Tuipu’avai ia Saumaloto le alo o Tuala Tamalelagi o Safa’atoa i Lefaga, fa’aee le gafa: o Muiamana (teine ulumatua ‘Feagaiga ale Aiga’), Fonoti Tuala Sola (tama), Gauifaiva Samuela (tama), Poto (teine), ma Fipe (teine).
34. Usuia Muiamana e Teleso o Si’umu, fa’aee le gafa: o Fonoti Pua’a (tama), Lasela (teine), ma Leota Tafilipepe Ioane (tama).
35. Toe usuia Muiamana e Tafea Elise le alo o Lupe Tafea Tuai’ipuniu ma Fonoti LeTaupe Tuipalepale o Matatufu Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Tafea Lomano Maioa (tama).
36. Usu Tafea Lomano Maioa ia Anne Vaelua Brown le afafine o Tuimanu’a Alexander Brown o Ti’avea Aleipata, fa’aee le gafa: Ola Mika Brown (tama), Fonoti Mata’utia Ioane Brown (tama), Tasala Brown (tama), Bella Brown (teine), ma Fiava’ai Brown (teine).
[: Ua toe fetaia’i i I’u o Gafa o Aiga e Lua ia Sa-Levalasi ma Sa-Tuala].
37. Usu Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown ole Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua ia Luisa ole Aiga Satuala ma le alo o L.M.S. Pastor Rev. Ieremia Manulesa FS Mata’utia Tuala o Sataua, Lealatele, Leauva’a ma Amoa i Savai’i ma Upolu, fa’aee le gafa e to’a sefulu ma le lua le fanau: o Uatogitau Alosio Fonoti Brown (tama), Fonoti Letaupe Ioane Jr Brown [tama: Fonoti Letaupe o Matatufu 1953], 38. Fonoti Inu Saufo’i Brown [tama: na soso’o ile Fonoti o Lotofaga Atua 1975], Hon Teoteo Asiasi’au Tiatia Sauso’o Fonoti Brown [tama: Faipule ole Malo 1973/1984], 39. Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown [tama: Ole Sa’oalii o Satuala 1963, ma le Fonoti o Lotofaga Atua 2003 o’o mai ile aso], Falesefuluotualamasala Judith Fonoti Brown (teine), Lili’i Sae Benedict Fonoti Brown (tama), Lemalu Galusina Lalogafau Lui Paulo Asalemo Fonoti Brown (tama), Sailivao Peter Fonoti Brown (tama), Feiloa’ivao Paulo Fonoti Brown (tama), Tagaloamamana Inu Tulo Fonoti Brown (tama), ma Samala’ulu Otila Fonoti Brown (teine).

Tupu Tafa’ifa o Salamasina ma Fonoti o lo’o lagomau i le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Mulifusi ma Tanumaleu, po’o le Malae o Papa i Lotofaga, Atua.

AIGA E LUA O SAMOA: Na fa’avae mai ile Tuia’ana Tamaalelagi ma lona falesefulu. Ole Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi ma le Aiga Fa’alagilagi Le Aiga Sa-Tuala. O Aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa. Na mavae ai fo’i le ulua’i Tupu Tafa’ifa o Salamasina ia Tumua ma Aiga mai i lona fa’atafa i Lotofaga, ua pa’ia o aiga e lua ole Aiga Paia o Sa-Levalasi male Aiga Sa-Tuala e tausi i Papa ma Aiga, ma latou toga ua pa’ia ole Pulu male Leuleu.

The Current Successor: Ole tofa le Afioga o Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown o Lotofaga le Aiga Pa’ia o SaLevalasi i Lotofaga Atua, ma le Aiga SaTuala ma Sala.

(”e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)

MAOTA O SEUTATIA I MULINU’U LALOGAFU’AFU’A MA SEPOLATA’EMO I LUFILUFI O TUMUA ATUA

Maota o Seutatia i Mulinu'u Lalogafu'afu'a ma Sepolata'emo i Lufilufi o Tumua Atua———————————————————————————-

24
Nov
08

LAND & TITLE COURT FINAL DECISION: FIAME MATA’AFA VS FONOTI IOANE BROWN 1952

NOTE: Click on each image to enlarge size:

FONOTI MATA’UTIA IOANE BROWN O LOTOFAGA ATUA ILE AIGA PA’IA O SA-LEVALASI, MA FIAME MATA’AFA FAUMUINA MULINUU (II) MA SALEVALASI. OLE FA’AIUGA ILE FA’AMASINOGA I MULINUU SAMOA LANDS & TITLE COURT 1952.

suafa-fonoti-of-lotofaga11suafa-fonoti-of-lotofaga22suafa-fonoti-of-lotofaga33suafa-fonoti-of-lotofaga44suafa-fonoti-of-lotofaga55suafa-fonoti-of-lotofaga66suafa-fonoti-of-lotofaga77– –

TALA I LE MAFUA’AGA UA ALI’ITA’I AI FALEATA I LE SUAFA FAUMUINA LE TUPUFIA

Ua maliu Tuia’ana Tuiatua Faumuina le Tupufia ona tau ai lea o le taua ina ua fia Tupu uma le fanau a Faumuina, e iai Fonoti, o le teine o Samala’ulu, ma Va’afusuaga Tole’afoa; “le Tupufia o le Faumuina”.

Ona papae ai lea o lo latou taua i Leulumoega e ta’ua o le taua o le Paegauo, o le taua po’o ai o le a e’e iai Papa. O le vevesiga ma le a’afia uma ai o Samoa ona po’o ai o le a Tupu. Ua uma le taua ua manumalo Fonoti ona o le tulaga fulisia o Samoa sa lagolago ia te ia. Ona faae’e ai lea o Papa e fa o le Tuiatua, Tuia’ana, Vaetamasoali’i, ma le Gatoaitele ia Fonoti ma avea ai ma Tupu Tafa’ifa o Samoa. Ona finagalo lea o le Tupu e fia asia le Itumalo o Faleata. Ona o le tasi lenei o Itumalo na tau malosi i le itu taua a le Tupu o Fonoti ma ona tofiga ‘O Faleata, o le Itu Autasi ia Lufilufi ma Leulumoega ma Tuisamau. ‘O le ava a Faleata e fevala’aua’i. Na fa’apea ai fo’i se fuaitau; “O le sola a Faleata e sola ae vave mai”.

O Fonoti o lona tina Manalelei po’o Talaleomalie, o Manalelei Talaleomalie o lona tina Aloalonei, o Aloalonei o lona tina Unusialetoa, o Unusialetoa o lona tina Letele-o-Talaia le alo o Mata’afa o Ululoloa i Faleata, o le fai’a lea a Fonoti le Tupu ma Faleata i lena vaitau o le soifuaga.

Na malaga ai lea o le Tupu o Fonoti i Faleata. O iai i Vaimoso le tagata malosi ma le toa lenei e igoa ia Tiufea. Ona alu ane ai lea o Tiufea ia Fonoti ma lana manulele. Ua fa’alele manu nei le Tupu o Fonoti ma Tiufea. Ua fa’alele e le Tupu o Fonoti le manulele a Tiufea, ua lele aluga ma ifo mai ma tu i le a’ao o le Tupu. Ona fa’alele lea e Tiufea o lana manulele, ua na ona apata e fia lele ma pa’u mai ua tu i le ua o Tiufea. Ua fa’apea lava ona faia e le manulele le apata e fia lele, ma pa’u mai ma tu i le ua o Tiufea.

Ona malele lea o le Tupu o Fonoti ia Tiufea ma Faleata a’o potopoto iai ma le Tupu e fa’apea: “Tiufea, tu’u lou igoa o Tiufea, ae o le a e igoa ia ‘Manuleleua’ e manatua ai pea e Faleata lenei lava aso.” O lona tau, o le’a ou ‘Une’ lou Ao o le ‘Mata’afa i Atua’. Ae aumai le Suafa o lo’u tama o ‘Faumuina ete Ali’ita’i iai (Faleata)’. O to’oto’o fo’i ia o i Faleata Sasa’e ua fa iai to’oto’o o Faleata e o’o mai i aso nei. “Puni loa le Mata’afa, ae puni matatogo Faleata”.

O LE GAFA O MANALELEI TALALEOMALIE LE TINA O LE TUPU TAFA’IFA O FONOTI:
Usu #2 Tuiavi’i le alo o Tui-Toga (viii) ia Letele Talaeia le alo o Mata’afa i Ululoloa Faleata, fa’aee le gafa o Taua’aletoa (tama), ma Unisialetoa (teine).
Usuia Unisialetoa e Malietoa Sa o Mulifanua, fa’aee le gafa o Togia, Ifopo, ma Aloalonei (teine).
Usuia Aloalonei e Vaovasa o Gataivai i Savaii, fa’aee le gafa o Manalelei (teine: po’o Talaleomalie).
Usuia Manalelei po’o Talaleomalie e Tuia’ana Tuiatua Faumuina Le Tupufia, fa’aee le gafa o Fonoti (tama ulumatua “Ole Alii o Aiga”, ma le Tupu Tafa’ifa o Samoa).

Usu #1 Fonoti le Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepaiali’i i Satapuala Aiga Satuala, fa’aee le gafa: o Muagututi’a (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’).
Usu #1 Muagututi’a ia Poto le alo Amituana’i Manaia o Si’ufaitoto’a i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine ulumatua ‘Feagaiga ale Aiga’, na tofia e ala’ala ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua).
Usuia Seutatia o Mulinu’u i Lufilufi e Lilomaiava Nailevai’iliili o Palauli i Savai’i, fa’aee le gafa: o Nofoa-tolu Lilomaiava Vae-ole-nofoa-fia (tama: Ulua’i suafa ‘Nofoatolu’ na e’e ile Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi o Tumua Atua)
Usu Nofoatolu Lilomaiava Vaeolenofoafia ia Sinaivaiana le alo o Va’afusuaga o Faga i Savai’i, fa’aee le gafa: o Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i (tama) [Fonoti o Lotofaga Atua].
Usu Fonoti Nofoatolu Laufeti’iti’i o Mulinu’u i Lufilufi ia Va’asa le alo o Fiame Muagututi’a le Sa’ofaapito ma le Aiga Pa’ia o Salevalasi i Lotofaga Atua, fa’aee le gafa: o Fonoti Oliovaigafa (tama ulumatua ‘O le Alii o aiga’), Nofoatolu Ti’auliva’a (i), ma Lagouta (teine) – [Sa-Fonoti o Lotofaga Atua]
(O Fonoti Oliovaigafa na ai Ali’i mai iai Molio’o ma le Ailaoa e fai ma o latou Ali’i e iai le ulua’i Suafa Fonoti sa ala’ala i lona Maota o ‘Vainiu’ i Faleapuna. Na maliu ai lava le Ali’i ma sa lagomau ai lava. E pa, e leai sona suli. Ae fa’asolo le Suafa ma le gafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa i Lotofaga Atua i suli o Nofoatolu Ti’auliva’a, ma le teine o Lagouta).
(“Fonoti o Lotofaga i Atua o suli tau toto ma le suafa o Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa”)

O Va’asa o le alo o Fiame Muagututi’a, o le tasi ole to’afa o lo’o fa’alupe nei i Lotofaga o “Alo-tau-tino ole Sa’ofa’apito ua Fiame”. Ole to’afa lenei e filifili po’o ai so latou suli e nofoia le suafa Fiame, pe’a avanoa. Na usu Fiame Muagututi’a ia Masu le alo o Sitagata Timalesa o Lotofaga fotuai mai o Leaegalesolo (tama), Fuiava’iliili (tama), Va’asa (teine), ma Va’aloa (teine). O le Mavaega a Fiame Muagututi’a Le Sa’ofa’apito o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua, E na’o i la’ua teine o Va’asa: Fonoti, ma Va’aloa: Fiame na tofia e alaala (Maota) i gatai’ala i Mala’e i Mulifusi ma Tanumaleu, po’o le Malae o Papa o le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Lotofaga Atua.

O LE FIAME LE SA’OFA’APITO MA LE AIGA PA’IA O SALEVALASI I LE MALAE O LOTOFAGA I ATUA

Na ta’oto le fa’atafa o le Tupu Tafa’ifa o Salamasina ile Malae o Mulifusi i Matafagatele, ua ta’ua nei ole Malae o Lotofaga i Atua i aso nei. Na to’ai le toma’aga a Manalelei Talaleomalie ia Tupuola Folopapa i Tanumaleu, ole Malae ua ta’úa o Lotofaga i Atua i aso nei. Ona o’o mai lea ile taimi o Fiame Muagututi’a o ia lea na fa’ato’a sa’ofa’apito ole Malae ua ta’ua nei o Lotofaga i Atua, le Maota o Fiame le Sa’ofa’apito Muagututi’a o Lotofaga Atua. Ole Malae ole fa’autugatagi.

O le ulua’i Fiame o Ufui’avaopupu i Tanumaleu po’o le Malae o Lotofaga i Atua lea ua ta’ua ai nei, na usu ia Levalasi le alo o Tapu o Letaupe i Mata’tufu, fotuai mai o alii nei o Tuiatua, ma le alii o Muagututi’a lea na soso’o ma lona tama ile nofoia ole Fiame. O Fiame Muagututi’a na si’í e Mata’tufu i lalo i Matafagatele, o le ala lea ua ali’i ta’i ai ia Fiame ma sa’ofa’apito iai e o’o mai ile taimi nei ile Malae o Lotofaga i Atua. O ulua’i sa’o sa ala’ala i Tanumaleu lea ua ta’ua nei ole Malae o Lotofaga i Atua, o Tupuola ma Seinafolava. O lo la fa’alagina e fa’apea: Afio mai e na ulua’i sa’o Tupuola ma Seinafolava, Afio mai le fale agafulu o Fiame, Afio mai le falevalu o Seinafolava, Afio mai fa’aulu’ulu Teoteo ma Tumanuvao, Afio mai le ali’i ole ao le tupe na tago’esea Amituana’i, Maliu mai ali’imau o faleupolu Fa’atili ma Lemauga, Susu mai Sitagata ma le va’á na taumualasi ma le aiga Sasitagata, mamalu mai le faleatua.

TOFIGA O LE MALO A FONOTI LE TUPU TAFA’FA O SAMOA (Since: 1600AD)

FA’ALUPEGA AOAO O SAMOA; Tumua ma Pule, Itu’au ma Alataua, Aiga ile tai, ma le Va’a o Fonoti.
TE’O; ‘O oe o le Anava o Taua, ‘Ma lou Manu Samoa.
FIA’AITAGATA; ‘O au Suafa ia o Fatialofa, ma Auelua. ‘O le a fai i la’ua ma Tulauniu o Atua, ‘Punefu o Atua, ‘To’oto’o o le Tuiatua.
MATA’UTIA; ‘O le Va’a o Fonoti, ‘O le Malu o Ma’auga – Leulumoega, ma Lalogafu’afu’a, Lufilufi. ‘Fea, o le Va’a o Fonoti, ‘O fea fo’i e Fa’aopea ia Atua le Fauono.
MOLIO’O; ‘O oe o le Va’a o Fonoti, ‘O oe o le To’o o le Fua.
LEUTELE (Falefa); ‘O oe o le A’ai o le Tupu o Fonoti! ‘Falefa (District), Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato.
TOFAEONO; ‘E Ono Pou o Lufilufi, Fitu ia te oe. ‘E Iva Pou o Leulumoega, Sefulu ia te oe. ‘E Fitu Pou o le Malietoa, Valu ia te oe. ‘E Tolu Pou o Satunumafono, Fa ia te oe.
O LE VA’A O FONOTI: Samamea, Ma’asina, Lona, Taelefaga, Salimu ma Ma’auga, Musumusu, Falefa, Sanone, Gagaemalae, Saleapaga, Sagapolu, Falevao, Sauago, Saletele, Uafato, Lalomauga, Manunu, Faleapuna, Lufilufi, Saluafata, Fusi, Salelesi Safanua, Fagaloa, Solosolo, Luatuanu’u.
TUMUA O ASIATA: Ole a Falefa Tumua ia te oe (Sa’iliga Malo o Asiata ia Fonoti).

O LE MAVAEGA A FONOTI LE TUPU TAFA’IFA MA LONA USO O VA’AFUSUAGA TOLE’AFOA

Na iloa atu e Tumua ua afio atu Tole’afoa, ona fai atu lea, afio mai i le Maota e te lua talatala ma le Tupu. Tali Tole’afoa, leai oute ava i Tumua, ua lava a’u i lalo o le ulu lea. Ae sa augani atu lona aiga ma Tumua, afio ane ia i le Maota. Na faofale loa Tole’afoa ma sa faa’alia lava lona fa’aaloalo ia Fonoti, ua faae’e o ia i le pou pepe o le isi tala o le Maota o Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua.

Ona agiagi atu ai lea o Fonoti le Tupu Tafa’ifa e fa’apea: Tole’afoa e, afio mai o le a totofi ata mea, au’a le nofo lelei ai o lau fanau ma la’u fanau i le lumana’i. O Papa e fa, o le a ia te a’u ma la’u fanau. A’o le Ao o le Tonumaipe’a, o le a ia te oe ma lau fanau. O le a e saofia le Aumaga, o le mea lea e ta’ua ai le Aumaga e Pa’ia, ona o le Ao o Tonumaipe’a ua iai. E te afio i le fala, Na’o oe lava e te nofo i le fala i fafo, E sa se isi o le Aumaga e nofo ise fala. A uma ona mama o le ava, e tu lava le tagata i luga ma lana maga’ava ma tu’u i le tanoa, a’o lau maga’ava e tu mai se tasi na te avatua, ona aumai lea o le tanoa tu i ou luma. A leai se Tupu e alagaina e Tumua, O le a e Tuia’ana Ave’aumalaga. O le a fa’asino fo’i ia te oe upu o le Aualuma. O lou Aualuma o le a tausi e Leulumoega ma e na ta’i Fasito’o-tai ma Fasito’o-uta.

A e toe tago mai i a’u mea, e sauaina oe i le aufuefue ma soloa i le vailalo ma lau fanau. A ou tago atu i au mea ia fa’apea fo’i ona soloa a’u i le aufuefue ma tafea i le vailalo ma la’u fanau.

O le Mavaega lea nai Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolata’emo i Lufilufi Atua a Fonoti le Tupu Tafa’ifa ma lona uso o Va’afusu’aga Tole’afoa, o lo’o tausi iai Samoa i lenei Mavaega e o’o mai i le aso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu o Fonoti ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le aso ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.

Fai mai le Tupu Tafa’ifa o Fonoti, “E lelepa ia te a’u le vai.” E le toe faia nisi tofiga ma nisi mavaega ua gata ai ia te ia. “O Samoa ua uma ona tofi”.

(“e ufiufi a le tama’imoa i le tanoa, ae ioio lava..”)

——————————–

11
Oct
08

Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-A-Aiga’ Ma Le Ulua’i Suafa ‘Tupua’ A Fuiava’iliili.

O LE FA’ANOFO I LE ULUA’I SUAFA TAMA-A-AIGA MA LE ULUA’I SUAFA TUPUA A FUIAVA’ILIILI

Usuga muamua a Muagututi’a (le atalii o Fonoti Tupu Tafa’ifa) ia Poto le afafine o Amituana’amanaia i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine Matua: Feagaiga A Le Aiga). Toe usu Muagututi’a ia Agaitafili le afafine o Lilo Seve i Salega Savaii, fa’aee le gafa: o Mata’utia, Fualau, ma Talopatina (teine). Toe usu Muagututi’a ia Taumata le afafine o Toa’alii i Saluafata, fa’aee le gafa: o Fepulea’i, ma Lagi (teine). Usuga mulimuli a Muagututi’a ia Fenunuivao le afafine o Leutele i Falefa, fa’aee le gafa: E leai se la fanau. Ona aumai ai lea o Fuiava’iliili le atalii o Fuimaono ma Oilau o Salani i Falealili e fai ma atalii fai o Muagututia.

O Tofiga a Muagututi’a Le Atalii O Le Tupu O Fonoti: Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea: MUAGUTUTI’A, O le a e alu ma lou Muagututi’a, Ma lou Fuatino, Ma lou Faumuina, Ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega.

Na malaga Taimalieutu e ave le savali a Muagututi’a i Savaii i le Aiga Sa-Tuala e logo i le fanau a Tautaiolefue le nofo a Fuiava’iliili i le Tupua, na taunu’u i Talalupe i le Maota o Vui ma fofoga i ai ia Tuala ma Sala ma le ta’auso le finagalo o Muagututi’a, peita’i na te’ena e le Aiga Sa-Tuala le finagalo o Muagututi’a, ma le fa’aupuga e fa’apea “Ia ifo tonu le fuiniu i le lapalapa”. Na fo’i Taimalieutu ma fofoga ia Muagututi’a, peitai na fa’ateia Tuala ma ona uso ina ua afio atu Muagututi’a i Savaii.

Ua o’o ina ua malilie Sa-Tuala i Savaii i le finagalo o Muagututi’a o le ali’i o Fuiava’iliili o le a fa’amamalu lona Tupua.

Na potopoto uma Tumua ma ua avatu le fa’aletonu ua o’o ia Sa-Tuala talu ai le tama o Fuiava’iliili, ma o le mafua’aga lea ‘na saesae laufai ai Tumua’, o lona uiga ua talatala le afa a le tama ua su’e pe i ai ni ona aiga, ma na mae’a lena, ona fa’amalieina loa lea o itu uma o Sa-Tuala.

Na o’o ina ua e’e ia Fuiava’iliili i le suafa o le ‘Tama-A-Aiga’, ona masi’i mai lea o Tuala ma Sala ma le I’e o le Natunatu ma le Nafinafi e fai ai toga, lea na masaesae ai le lagi ua pulafia ai e Tumua ao o le lagi, ina ua tatala le I’e sa au afa e Tuala.

Na mae’a le nofo o le ‘Tupua’ a Fuiava’iliili ma avea o le ‘Tama-A-Aiga’, ona mavae lea o Muagututi’a e fa’apea; “Tupua ia e manatua le alofa o lo’u aiga, afai o le a maua ni au usuga, ia tautuana ma oe lo’u aiga e fa’amanatu ai”. Peita’i ua fa’agaloina, a’o lea na fa’amanatu e lona atali’i o Galumalemana i lana usuga ia Teuaililo mai Saluafata ona fa’aee lea o le gafa: o le tama o Tualamasala, o lona uiga ua tu’u fa’atasia le suafa o Tuala ma Sala e fa’amanatu ai le agalelei o le Aiga Sa-Tuala mai Savaii.
– –
Tofiga a Muagututi’a ma isi e pei ona ta’ua i Fa’alupega ia o Nofoali’i i A’ana:

FA’ALUPEGA FA’ALENU’U O NOFOALI’I:
Tulouna Sagameauta o susu ai sa Tanuvasa
Tulouna Lupese’e o afio ai Taimalieutu ma le falefa o Satuala
– Tulouna le nofo a itu aiga ia te oe le Falea’ana
Tulouna Mulifusi o afifio ai aloali’i (Tama a aiga) –
Tulouna a sa Faiumuataata
Tulouna sa Filivai – Tulouna sa Taumateine
Tulouna a le itu Falea’ana i Gaga’e ma oulua tapa’au o Tauti ma Malaitai.

FA’ALUPEGA O NOFOALI’I:
Tulouna oe le faleaana – Tulouna oe le ta’ele o le va’a
Tulouna le foe ma le matuafoe
Tulouna a lau fetalaiga a Tanuvasamanaia, ma itu lua i A’ana
Tulouna le aiga Satuala
Tulouna a lau afioga Taimalieutu, o le fofoga o le taufa
Tulouna a lau afioga a Muagututi’a, o lautou tama Satuala

Maota: Lupese’e (Satuala) ma Mulifusi (Samuagututi’a)

– –

O LE MAVAEGA A TAMASESE

O Tamasese na fa’atafa fo’i, sa faia o lona mavaega i Mulinuu i Lufilufi. Ua fai atu o lona afioga, ia potopoto Aloalii ma Tumua ma lona atalii o le Alofi. Ona potopoto mai lea.

Na fai atu ai lea o lona afioga ia Aloalii ma Tumua, ma le Alofi lona atalii; fa’alogo mai ia; le feagaiga lenei sa au faia i le va a le Malotetele Siamani ma Tumua, ia e outou alofa, ia outou tausi lelei i ai. Ia outou alofa i le Malo Siamani pei o lona alofa mai ia te a’u. Aua ne’i outou savali i se isi ala. Ia outou savali tonu le ala na’u fa’asino atu, ona fa’amamalu mai o lona afioga o le Kaisa Siamani ia te a’u.

Ia tu mau pea o le fealofani i le va a outou, Tumua ma Aloalii, ma le Malo Siamani. Ia tu mau e outou usiusita’i lelei i le finagalo le Kaisa Siamani ia o’o lava i outou fanau. Ia faapea fo’i e outou aiga, aiga Savaii, aiga Upolu ia outou fa’alogo lelei fo’i i le feagaiga ua osia. Ua lalata aso, ona iai i vaivai. Ia outou faia pei sa au faia. Le Alofi, Tamasese lea.

Tamasese ua fa’afeagai ma Tumua ma Aloalii. Ia tausi lelei fo’i o le feagaiga ma Siamani. Ia usiusita’i i ai, o’o i ai se mea finagalo i ai o le Malo Siamani, o’o i se faigata, fa’apea fo’i i se mea faigofie, ia e outou tali o lena mea uma. Ia outou fealofani pei ona po nei.

Tumua e ma Aloalii! Afai ua agaleaga Malietoa i Tumua, ia agaleagaina iai fo’i fa’atasi ma Aloalii. Aua ne’i sese se tasi. Ia outou liliu fa’atasi! Faitalia e le Atua, pe alofagia e outou i le Malotetele Siamani.

Click on the link to view related article: The New All Samoa Fa’alupega Changed in 1912

mataafa-tamasese-german– –

Click on the following link below to view article on tofigas for Muagututi’a by his father King Fonoti: ETaaaloTamaAoSeUso

– –


06
Oct
08

E Ta’aalo Tama A’o Se Uso. Ma La Tofiga Mai Le Tupu O Fonoti.

TALA O LE VAVAU E TA’AALO TAMA A O SE USO.

Ina ua gasegase le Tupu Tafa’ifa o Fonoti i Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolataemo, sa malaga atu le tama o Aputiputiatoloula ma lona tina o Melegalenu’u e asi le fa’atafa o Fonoti le Tupu, ma sa fa’apea lava fo’i le tele o le atunu’u sa gasolo i ai i le taimi lea. Fai mai sa potopoto ai Tumua e lipoi le gasegase o le Tupu. Na i ai fo’i Fuatino le masiofo a le Tupu fa’atasi ai ma lana tama o Muagututi’a le atali’i o Fonoti.

Ua Sa le Sami, Sa le Vao, Sa le Vanimonimo, Ua Pa’ia le Ele’ele. E Sa se isi ona pisa. O tama la nei o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, ua tusa ua ta’i iva o la tausaga le matutua, Ua o i fafo o le maota ma ta’aalo ai ma pisa e pei ona masani ai tamaiti. Sa le lelei i le fa’alogo a Tumua le pisapisao o tamaiti, ona isa lea e Tumua pe ua taofi fo’i. “Sole, aua le pisa o oulua gutu. E te lua iloa lea e fa’atafa le Tupu. Va’ai e leai se isi e toe pisa o la e tapua’i Tumua”. E maua ifo i le fa’afofoga a le Tupu le sai lea a Tumua, ona ia fesili lea: O ai ea na tamaiti e pisa? Ona tali lea o Tumua: O le ali’i lava lea o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, o fanau a Fuatino ma Melegalenu’u. Ona malele mai lea o le Tupu e fa’apea: Tumua, malie lo outou finagalo, aua le ta’ofia tamaiti ua fa’ato’a feiloa’i le uso. E ta’aalo tama a’o se uso. Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu e fa’apea: Muagututi’a, O le a e alu ma lou Muagututi’a, ma lou Fuatino, ma lou Faumuina ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, ae tausi oe e Leulumoega. Aputiputiatoloula, O le a e fo’i oe ma lou Muagututi’a ma lou Fuatino, ma lou Melegalenu’u ma lou Faumuina, ma lau igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le aso lenei fa’ato’a fetaia’i ai oulua le uso.

E ta’aalo fo’i tama a o le uso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le a’so ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.

Ua fo’i nei Muagututi’a ma Aputiputiatoloula ma a la mea ua avatu i le Tupu, ma le agaga ua fa’atumulia i le fiafia. Manatua fo’i, na usu To’alepaiali’i ia Sinamulivanuiana Seuituimanu’a, le alo o Fenunuti ma Uituafanua lona faletua i Falese’ela; faaee le gafa:- o Fuatino, Melegalenu’u, Su’afaiga ma Laumatalelei. Usuia Melegalenu’u e Tau’iliili, fa’aee le gafa: – o Aputiputiatoloula.

Ua sau Aputiputiatoloula ma ana mea mai i le Tupu ona afe lea i lona tama o Tau’iliili. Ona fa’apea atu lea o Tau’iliili i lona atalii: Malo le Malaga. Ona fa’apea mai fo’i lea o le tama: ia malo fo’i le tapua’i ia oe le tama. Ona fai mai lea o Tau’iliili: O le a sau mea na e sau ma oe na maua mai i le Tupu na lua o iai ma lou tina i le aiga? Ona tali lea o Aputiputiatoloula; E i ai mea o lo’o ou sau ma a’u o mea fa’a-tupu mai le Tupu o Fonoti; O lo’u Muagututi’a, o lo’u Faumuina, o lo’u Fuatino, o lo’u Melegalenu’u, ma la’u igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le fa’ato’a ma fetaia’i lea ma lo’u uso. Ona o le gasegase o le Tupu i Mulinu’u ma Sepolataemo na faia ai le mavaega lenei. Na fa’apea atu ai le tama i lona tama: E i ai se mea e te mana’o ai i a’u mea nei na ou sau ma a’u mai le Tupu? Ona tali lea o Tau’iliili; e pau lava le mea ou te mana’o ai, aumai lau igoaipu ma a’u, oute mana’o iai a’ua o lau igoaipu mai le Tupu. Fai mai le tama: Ua lelei.. E i ai ma se isi mea e te finagalo iai? Tali Tau’iliili: Aumai lau igoaipu o le Fetaia’imauso ma a’u, ae avatu la’u igoa-ipu o le Fonofili ma oe. ”O le ala lea o le taumafa o Tau’iliili i le igoaipu o le Fetaia’imauso, aua o le igoaipu na aumai i le Tupu“.




BLOG CALENDAR

May 2024
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,958 hits

BLOG ARCHIVE