Posts Tagged ‘FONOTI TUPU TAFA’IFA

11
Oct
08

Fa’anofo I Le Ulua’i Suafa ‘Tama-A-Aiga’ Ma Le Ulua’i Suafa ‘Tupua’ A Fuiava’iliili.

O LE FA’ANOFO I LE ULUA’I SUAFA TAMA-A-AIGA MA LE ULUA’I SUAFA TUPUA A FUIAVA’ILIILI

Usuga muamua a Muagututi’a (le atalii o Fonoti Tupu Tafa’ifa) ia Poto le afafine o Amituana’amanaia i Faleata, fa’aee le gafa: o Seutatia (teine Matua: Feagaiga A Le Aiga). Toe usu Muagututi’a ia Agaitafili le afafine o Lilo Seve i Salega Savaii, fa’aee le gafa: o Mata’utia, Fualau, ma Talopatina (teine). Toe usu Muagututi’a ia Taumata le afafine o Toa’alii i Saluafata, fa’aee le gafa: o Fepulea’i, ma Lagi (teine). Usuga mulimuli a Muagututi’a ia Fenunuivao le afafine o Leutele i Falefa, fa’aee le gafa: E leai se la fanau. Ona aumai ai lea o Fuiava’iliili le atalii o Fuimaono ma Oilau o Salani i Falealili e fai ma atalii fai o Muagututia.

O Tofiga a Muagututi’a Le Atalii O Le Tupu O Fonoti: Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu o Fonoti e fa’apea: MUAGUTUTI’A, O le a e alu ma lou Muagututi’a, Ma lou Fuatino, Ma lou Faumuina, Ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, Ae tausi oe e Leulumoega.

Na malaga Taimalieutu e ave le savali a Muagututi’a i Savaii i le Aiga Sa-Tuala e logo i le fanau a Tautaiolefue le nofo a Fuiava’iliili i le Tupua, na taunu’u i Talalupe i le Maota o Vui ma fofoga i ai ia Tuala ma Sala ma le ta’auso le finagalo o Muagututi’a, peita’i na te’ena e le Aiga Sa-Tuala le finagalo o Muagututi’a, ma le fa’aupuga e fa’apea “Ia ifo tonu le fuiniu i le lapalapa”. Na fo’i Taimalieutu ma fofoga ia Muagututi’a, peitai na fa’ateia Tuala ma ona uso ina ua afio atu Muagututi’a i Savaii.

Ua o’o ina ua malilie Sa-Tuala i Savaii i le finagalo o Muagututi’a o le ali’i o Fuiava’iliili o le a fa’amamalu lona Tupua.

Na potopoto uma Tumua ma ua avatu le fa’aletonu ua o’o ia Sa-Tuala talu ai le tama o Fuiava’iliili, ma o le mafua’aga lea ‘na saesae laufai ai Tumua’, o lona uiga ua talatala le afa a le tama ua su’e pe i ai ni ona aiga, ma na mae’a lena, ona fa’amalieina loa lea o itu uma o Sa-Tuala.

Na o’o ina ua e’e ia Fuiava’iliili i le suafa o le ‘Tama-A-Aiga’, ona masi’i mai lea o Tuala ma Sala ma le I’e o le Natunatu ma le Nafinafi e fai ai toga, lea na masaesae ai le lagi ua pulafia ai e Tumua ao o le lagi, ina ua tatala le I’e sa au afa e Tuala.

Na mae’a le nofo o le ‘Tupua’ a Fuiava’iliili ma avea o le ‘Tama-A-Aiga’, ona mavae lea o Muagututi’a e fa’apea; “Tupua ia e manatua le alofa o lo’u aiga, afai o le a maua ni au usuga, ia tautuana ma oe lo’u aiga e fa’amanatu ai”. Peita’i ua fa’agaloina, a’o lea na fa’amanatu e lona atali’i o Galumalemana i lana usuga ia Teuaililo mai Saluafata ona fa’aee lea o le gafa: o le tama o Tualamasala, o lona uiga ua tu’u fa’atasia le suafa o Tuala ma Sala e fa’amanatu ai le agalelei o le Aiga Sa-Tuala mai Savaii.
– –
Tofiga a Muagututi’a ma isi e pei ona ta’ua i Fa’alupega ia o Nofoali’i i A’ana:

FA’ALUPEGA FA’ALENU’U O NOFOALI’I:
Tulouna Sagameauta o susu ai sa Tanuvasa
Tulouna Lupese’e o afio ai Taimalieutu ma le falefa o Satuala
– Tulouna le nofo a itu aiga ia te oe le Falea’ana
Tulouna Mulifusi o afifio ai aloali’i (Tama a aiga) –
Tulouna a sa Faiumuataata
Tulouna sa Filivai – Tulouna sa Taumateine
Tulouna a le itu Falea’ana i Gaga’e ma oulua tapa’au o Tauti ma Malaitai.

FA’ALUPEGA O NOFOALI’I:
Tulouna oe le faleaana – Tulouna oe le ta’ele o le va’a
Tulouna le foe ma le matuafoe
Tulouna a lau fetalaiga a Tanuvasamanaia, ma itu lua i A’ana
Tulouna le aiga Satuala
Tulouna a lau afioga Taimalieutu, o le fofoga o le taufa
Tulouna a lau afioga a Muagututi’a, o lautou tama Satuala

Maota: Lupese’e (Satuala) ma Mulifusi (Samuagututi’a)

– –

O LE MAVAEGA A TAMASESE

O Tamasese na fa’atafa fo’i, sa faia o lona mavaega i Mulinuu i Lufilufi. Ua fai atu o lona afioga, ia potopoto Aloalii ma Tumua ma lona atalii o le Alofi. Ona potopoto mai lea.

Na fai atu ai lea o lona afioga ia Aloalii ma Tumua, ma le Alofi lona atalii; fa’alogo mai ia; le feagaiga lenei sa au faia i le va a le Malotetele Siamani ma Tumua, ia e outou alofa, ia outou tausi lelei i ai. Ia outou alofa i le Malo Siamani pei o lona alofa mai ia te a’u. Aua ne’i outou savali i se isi ala. Ia outou savali tonu le ala na’u fa’asino atu, ona fa’amamalu mai o lona afioga o le Kaisa Siamani ia te a’u.

Ia tu mau pea o le fealofani i le va a outou, Tumua ma Aloalii, ma le Malo Siamani. Ia tu mau e outou usiusita’i lelei i le finagalo le Kaisa Siamani ia o’o lava i outou fanau. Ia faapea fo’i e outou aiga, aiga Savaii, aiga Upolu ia outou fa’alogo lelei fo’i i le feagaiga ua osia. Ua lalata aso, ona iai i vaivai. Ia outou faia pei sa au faia. Le Alofi, Tamasese lea.

Tamasese ua fa’afeagai ma Tumua ma Aloalii. Ia tausi lelei fo’i o le feagaiga ma Siamani. Ia usiusita’i i ai, o’o i ai se mea finagalo i ai o le Malo Siamani, o’o i se faigata, fa’apea fo’i i se mea faigofie, ia e outou tali o lena mea uma. Ia outou fealofani pei ona po nei.

Tumua e ma Aloalii! Afai ua agaleaga Malietoa i Tumua, ia agaleagaina iai fo’i fa’atasi ma Aloalii. Aua ne’i sese se tasi. Ia outou liliu fa’atasi! Faitalia e le Atua, pe alofagia e outou i le Malotetele Siamani.

Click on the link to view related article: The New All Samoa Fa’alupega Changed in 1912

mataafa-tamasese-german– –

Click on the following link below to view article on tofigas for Muagututi’a by his father King Fonoti: ETaaaloTamaAoSeUso

– –


06
Oct
08

E Ta’aalo Tama A’o Se Uso. Ma La Tofiga Mai Le Tupu O Fonoti.

TALA O LE VAVAU E TA’AALO TAMA A O SE USO.

Ina ua gasegase le Tupu Tafa’ifa o Fonoti i Mulinu’u Lalogafu’afu’a ma Sepolataemo, sa malaga atu le tama o Aputiputiatoloula ma lona tina o Melegalenu’u e asi le fa’atafa o Fonoti le Tupu, ma sa fa’apea lava fo’i le tele o le atunu’u sa gasolo i ai i le taimi lea. Fai mai sa potopoto ai Tumua e lipoi le gasegase o le Tupu. Na i ai fo’i Fuatino le masiofo a le Tupu fa’atasi ai ma lana tama o Muagututi’a le atali’i o Fonoti.

Ua Sa le Sami, Sa le Vao, Sa le Vanimonimo, Ua Pa’ia le Ele’ele. E Sa se isi ona pisa. O tama la nei o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, ua tusa ua ta’i iva o la tausaga le matutua, Ua o i fafo o le maota ma ta’aalo ai ma pisa e pei ona masani ai tamaiti. Sa le lelei i le fa’alogo a Tumua le pisapisao o tamaiti, ona isa lea e Tumua pe ua taofi fo’i. “Sole, aua le pisa o oulua gutu. E te lua iloa lea e fa’atafa le Tupu. Va’ai e leai se isi e toe pisa o la e tapua’i Tumua”. E maua ifo i le fa’afofoga a le Tupu le sai lea a Tumua, ona ia fesili lea: O ai ea na tamaiti e pisa? Ona tali lea o Tumua: O le ali’i lava lea o Muagututi’a ma Aputiputiatoloula, o fanau a Fuatino ma Melegalenu’u. Ona malele mai lea o le Tupu e fa’apea: Tumua, malie lo outou finagalo, aua le ta’ofia tamaiti ua fa’ato’a feiloa’i le uso. E ta’aalo tama a’o se uso. Na ioe Tumua i le malelega a le Tupu e fa’apea: Muagututi’a, O le a e alu ma lou Muagututi’a, ma lou Fuatino, ma lou Faumuina ma lou Melegalenu’u. E te nofo i Mulifusi. E te tua ia Sa-Tuala, ae tausi oe e Leulumoega. Aputiputiatoloula, O le a e fo’i oe ma lou Muagututi’a ma lou Fuatino, ma lou Melegalenu’u ma lou Faumuina, ma lau igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le aso lenei fa’ato’a fetaia’i ai oulua le uso.

E ta’aalo fo’i tama a o le uso. E tele isi mea ta’ua na maua mai e tagata i le na aso mai tofiga a le Tupu ina o le a maliu. O lea lava e o’o mai i le a’so ana tulaga mamalu. E le mafai ona suia ma o lo’o aga’i pea iai fa’aupuga a Samoa i ana mea e fai.

Ua fo’i nei Muagututi’a ma Aputiputiatoloula ma a la mea ua avatu i le Tupu, ma le agaga ua fa’atumulia i le fiafia. Manatua fo’i, na usu To’alepaiali’i ia Sinamulivanuiana Seuituimanu’a, le alo o Fenunuti ma Uituafanua lona faletua i Falese’ela; faaee le gafa:- o Fuatino, Melegalenu’u, Su’afaiga ma Laumatalelei. Usuia Melegalenu’u e Tau’iliili, fa’aee le gafa: – o Aputiputiatoloula.

Ua sau Aputiputiatoloula ma ana mea mai i le Tupu ona afe lea i lona tama o Tau’iliili. Ona fa’apea atu lea o Tau’iliili i lona atalii: Malo le Malaga. Ona fa’apea mai fo’i lea o le tama: ia malo fo’i le tapua’i ia oe le tama. Ona fai mai lea o Tau’iliili: O le a sau mea na e sau ma oe na maua mai i le Tupu na lua o iai ma lou tina i le aiga? Ona tali lea o Aputiputiatoloula; E i ai mea o lo’o ou sau ma a’u o mea fa’a-tupu mai le Tupu o Fonoti; O lo’u Muagututi’a, o lo’u Faumuina, o lo’u Fuatino, o lo’u Melegalenu’u, ma la’u igoaipu o le Fetaia’imauso, e fa’amanatu ai le fa’ato’a ma fetaia’i lea ma lo’u uso. Ona o le gasegase o le Tupu i Mulinu’u ma Sepolataemo na faia ai le mavaega lenei. Na fa’apea atu ai le tama i lona tama: E i ai se mea e te mana’o ai i a’u mea nei na ou sau ma a’u mai le Tupu? Ona tali lea o Tau’iliili; e pau lava le mea ou te mana’o ai, aumai lau igoaipu ma a’u, oute mana’o iai a’ua o lau igoaipu mai le Tupu. Fai mai le tama: Ua lelei.. E i ai ma se isi mea e te finagalo iai? Tali Tau’iliili: Aumai lau igoaipu o le Fetaia’imauso ma a’u, ae avatu la’u igoa-ipu o le Fonofili ma oe. ”O le ala lea o le taumafa o Tau’iliili i le igoaipu o le Fetaia’imauso, aua o le igoaipu na aumai i le Tupu“.

17
Aug
08

Tu’umalo O Tuiatua Mata’utia Fa’atulou, le to’alua O So’oaemalelagi.

Tu’umalo o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou.

Ona tautu lea ole fale o Leifi ma Tautolo ia Mata’utia ile tama’ita’i o So’oaemalelagi Levalasi. Ona nofo ai lea So’oaemalelagi Levalasi ia Tui-atua Mata’utia Fa’atulou. O le aumoega lenei e iai le upu fa’asamoa o faia nei, “tau ose mea e ala ai”. O le aumoega lenei fa’ato’a maua ai le igoa o Mata’utia: Mata’utia Fa’atulou. Na fiafia tele So’oaemalelagi Levalasi i le manaia o Aleipata ma le alofa i lona to’alua fou, ua olioli tele ai ma manuia lona olaga ina pe ana le seinoa le amio faitogafiti a Leifi ma Tauloto.Ua aliali nei le a’ano o mea na tauanau ai Mata’utia e fa’aipoipo mo So’oaemalelagi Levalasi,o le fia aumai lea o Papa e fa! o lo’o ia Nafanua mo Atua. La te le’i o iai i le tama’ita’i ma lo la manatu fa’apito, a ua fa’aui ane i lana tane, aua ua la iloa e malosi ai le la pule I mea tau suafa ma mea tau faletua. Ae na te’ena vave e Mata’utia lo la manatu. Ua uma ona iloa e Mata’utia e le mafia e A’ana ona tu’u mai o lena Papa se’iloga ua fao fa’amalosi, ma o le uiga la o se taua fo’i. A’o Mata’utia e mana’o tele i le filemu ma le fealofani. Ua le malilie o Leifi ma Tauloto o le te’ena o lo la taofi e le ali’i, ua o i aiga ma saga mafaufau atili. Ua mavae ni aso, ona toe o ane fo’i lea i le ali’i e tauanau pea. A ua atili ai ona mau o le finagalo o Mata’utia, ma ua totama’i tele ai le ali’i i tulafale, aua ua aliali mai lo la loto fa’amaualuga e fia pule aoao i Upolu ma Savai’i.

Ua o’o i le tasi aso, ua fa’alogoina e tulafale o Papa e fa! Ua folafola ia So’oaemalelagi Levalasi i lana malaga na alu i Falealupo. Na manatu loa e sili ona foa’i tonu i le tama’ita’i. E le taumate o le a avea lona alofa i lana tane ma mea nate talia ai ona fa’ae’e uma papa e fa ia Mata’utia. E le o fea, na te’ena mamao i la’ua e le faletua. E tasi lava le loto o So’oaemalelagi Levalasi ia toe fo’i atu Papa i le nu’u moni o e latou ia Papa, ae na o le Tuiatua ua tatau lea mo lana tane. Ua atili ai ona le malilie mana’o fa’aalualu o Leifi ma Tauloto.

Ua mavae ni isi masina, ua fa’ateleina pea le fiafia ma le fealofani o le ulugali’i a Mata’utia ma So’oaemalelagi Levalasi. O le tasi aso a’o la tofafa, na fa’alogo a’e ai So’oaemalelagi Levalasi ua savali le tagata i lo la fale. Na ia nofo a’e i luga, ae ua iloa se tasi, a’o lo’o tofa pea Mata’utia i ona tafatafa. Na liliu le ali’i ma fa’afuase’i ona e’e ma le tiga tele. Na tago atu So’oaemalelagi Levalasi po o le a, ae te’i ina ua va’aia le foto na tuia ai lona itu. O le fasioti e le taumate, au’a e le o le foto ea ua masani ona fasiotia ai ali’i? Talofa e, ua oso mai le isi auauna toga a So’oaemalelagi ua taumafai ona tipi ese le foto ona o le fia lavea’iina o le soifua o le ali’i. Ae paga, ua ulu le ona o le foto ua tigaina tele le ali’i ma ua vave lava ona maliu ai. O le puapuaga tele le mea ua o’o ia So’oaemalelagi Levalasi. Na ia masalomia tagata na faia le galuega leaga ma ua teu i lona loto nate le’i tautala ai. Ua fa’anoanoa Atua uma i le maliu fa’afuase’i o le latou ali’i pele. Oi talofa i le tagata na ia fasiotia pe ana iloa.

Ua mavae ni nai aso ina ua uma le lagi o Mata’utia, ma le mafatia tele o So’oaemalelagi Levalasi i le maliu o lona to’alua pele, e le taumate o le mea lea na fafano ai le ma’itaga o le tama’ita’i ua fanau mai o le alualu-toto. O le alualu-toto la lea na maua ai le tama o lo’o ta’ua i le gafa o ”Tuimavave” lona igoa.

– –

Mavaega a So’oaemalelagi Levalasi

Na fa’apotopoto e So’oaemalelagi Levalasi ona Aiga uma, ma ua fai atu i ai. Ua fa’ato’a maua nei se isi alo o Tuia’ana Tamaalelagi, ma ua poloa’i mai oute fo’i i Leulumoega. O le a ou sa’uni malaga iai taeao. A’o outou uma nei, o o’u Aiga uma lava outou, au’a o outou o uso ma tuafafine o la’u tane ua fa’amatauaina. O nu’u uma toute i ai, o Fagaloa po’o Amaile, Lepa po’o Lotofaga, o o’u Aiga lava outou ma o le a ta’ua o Sa-Levalasi.

O Sa-Levalasi o le Ulua’i Aiga i Atua, o outou lava toute puipui ma fa’amamalu le Tuiatua, ona o togafiti vale a nei mea o Faleupolu. O le toe mana’o lava o Tuiatua Mata’utia Fa’atulou ia la soso’o ma le tama lea sa i lo’u manava. A ona ua feagai ma nei aso puapuaga ua tupu ai le fa’alavelave, ua fafano la’u tama. A’o lenei o le a ou alu e vavae le tama a Vaetoifaga ma Tuia’ana Tamaalelagi (Salamasina) e fai ma sui o Tuimavave. A ia outou nonofo ma fa’aputu ia tele ni ie-toga, ua tele le mamalu. O la’u auauna fa’amaoni lea o Lesi, o le a fai ma tupu’aga o Sa-Lelesi. E nofo ia i Saluafata, o ia ma ni ana fanau ia fai ma ‘Agai’ o le Tuiatua. O la’u Mavaega lena ua ou tu’u atu i o outou luma, i le o’u alu ai, Levalasi po’o So’oaemalelagi.

Lesi, o le a lau mea na fai ia Tuimavave? O fea oi i ai? Na tali atu Lesi, Na ou tausia lava fa’alelei. O alualu-toto, o lo’o ta’atia i lalo o le ma’a-tele, va’ava’ai e le ‘Uga’. Ona fai atu lea o So’oaemalelagi Levalasi i lona leo mamalu, ua lelei, ‘ia e tupu ma si a’u tama, ‘ia e malosi, ‘ia e ola pea i le Uga, ‘ma ia e maua tagata na fasiotia lo’u tama lelei, ‘ma ia e matu’a taui i ai. Na fa’alogologo tagata uma, ma ua latou iloa, o le ‘Uga’ o le Aitu fa’aleaiga lea a le tama’ita’i, e le taumate o le a vave fa’ao’o mai ai le malaia i’e na mafua ai ona fasiotia Tuiatua Mata’utia Fa’atulou.


11
Aug
08

O Le Mafua’aga O Le Suafa “Fonoti”.

0 le tina o Fonoti le tamaita’i o Manalelei na Malaga i Tanumaleu i LOTOFAGA i lona aiga ia Tupuola e totoma ai, i se Ie-toga e alu ai le Malaga a Tuia’ana Faumuina i Tutuila e a’ami lona uso o Tupuivao o aunu’ua ai. Ona alu lea o Manalelei ma ave le Mutia ma le Ma’a, o Papa o le Tuia’ana ua leai seisi lava mea o totoe i le Tuia’ana. A’o fai le alofisa o Tupuola, Seigafolava ma le tamaita’i o Manalelei, ona fa’amatala atu lea e Manalelei lona aveina atu o Papa o totoe i le Tuia’ana, ae o lo’o fa’afofoga iai Tupuola, ona fa’apea atu lea o Tupuola ia Manalelei, ua malie tele lau tala ma siou leo malu. O lou suafa lena e manatua ai le Alofisa i Tanumaleu nei “TalaleomalieO le mafua’aga lea o le suia o le igoa o le Tamaita’i ia Talaleomalie.

O le fai’a a Tupuola ma Manalelei, Na usu Tuiavi’i ia Letele-o-Talaia le alo o Mata’afa i Ululoloa Faleata fa’ae’e le gafa:- O Taua’aletoa, ma le teine o Unusialetoa. Usuia Unusialetoa e Malietoa Sa o Mulifanua fa’ae’e le gafa:- O Togia, Ifopo, ma le teine o Aloalonei. Usuia Aloalonei e Vaovasa o Gataivai Savai’i fa’ae’e le gafa:- O Manalelei. Taua’aletoa na usu ia Falenaoti Lelasiu’uila (Fufeai) le alo o Tauili’ili o Amaile Aleipata fa’ae’e le gafa:- O Tupuola, Tago, ma Pafuti le teine.

MAFUA’AGA O LE SUAFA “FONOTI”
Ua sauni le tamaitai o Talaleomalie Manalelei mo Leulumoega, ona fai loa fo’i lea o lo la ava taumavae ma Tupuola, ua uma lo la ava ua fono nei i le ti. Sa masani Samoa anamua ona fai umu ti, e eli le lua ona lau mai lea o le ti-vao ua lafo iai pei lava ose fa’avevela lona fa’atinoina. O le tasi fo’i lea aganu’u a Samoa anamua o lo’o o’o mai lava i nei ona po, a alu le usu e ave ai fo’i ma le fono o le ava pe’a uma. Ona fai lea o a la upu taumavae a Tupuola, ma Talaleomalie Manalelei. Ua fa’apea atu Tupuola i le tama’ita’i, Sauia o le a e fo’i i lou Ali’i ma I’e ia e lua. O le tasi I’e e Malaga ai Tuia’ana Faumuina e a’ami lona uso taufeagai. AE A ALO OE LE TAMA’ITA’I ONA FA’AIGOA LEA O LOU ALO IA “FONO-TI”, E FA’AMANATU AI LO TA AVA NA FONO NEI I LE TI. O le tasi o I’e, o le I’e o le nofo a lou alo i le Tuia’ana. Ua taunu’u Talaleomalie Manalelei i Leulumoega i lona ali’i, ua fola atu I’e o lana toma’aga ma fa’amatala a la upu taumavae ma Tupuola. Ua soisoi nei Tuia’ana Tupufia Faumuina ma lona leo maofa e fa’apea, A! o Pepeve’a I’e na. Ua Malaga Tuia’ana Faumuina i Tutuila ma le tasi, ae ua tu’u le isi I’e e pei ona mavae ai ma Tupuola.




BLOG CALENDAR

May 2024
M T W T F S S
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 225,958 hits

BLOG ARCHIVE