By fonoti

O LE MAFUA’AGA O LE TUFUGA FAUFALE MA LE FA’ATUFUGAGA

O LE AIGA SA-TAGALOA, O le Mafua’aga o so’o se Fa’atufugaga. Na muamua lava fa’atino e le Aiga Sa-Tagaloa. O TAGALOA MATUA po’o TAGALOALAGI, O LE ULUA’I TAGATA LEA O SAMOA.

O le taunu’u mai o Tagaloalagi i Samoa sa va’aia ai le gaogao o le lauele’ele, e leai se tagata na nofoia. Peitai! Na Malaga mai Tagaloa ma tama’ita’i. Ina ua usu gafa Tagaloalagi i tama’ita’i ia na latou o mai ona iai lea O LE AIGA SA-TAGALOA. O le Aiga la lea na fa’avae i le atu Fagaloa, lea na aumau ai Tagaloalagi ma lona au-aiga i luga o maupuepue ma fa’aigoaina o LAGI. O le LAGIMUA se’ia o’o i le LAGI SEFULU e afio ai le TAGALOALAGI. A’o le LAGI IVA sa nonofo ai lana au-tau-nonofo. O le LAGI VALU e ta’oto ai lana Fa’atufugaga. Sa Tupu ma ola le Aiga Sa-Tagaloa, peitai! Na momo’o le Tagaloalagi i tama’ita’i o le lalolagi, lea na usu gafa ai Tagaloa ma maua ai Aiga o Samoa. O le o’o mai o le Fa’atufugaga i lalo nei, ina ua fai le fale tautu o le Aiga Sa-Tagaloa i le ava a Funefe’ai. O le mafua’aga lea na maua ai e Fa’atufugaga lona fa’alupega ua iai nei, ae maise o le fauina o ulua’i fale ia Samoa.

O SINA’ALAUA o le ava a FUNEFE’AI, na mana’o iai Tagaloalagi ona o le lalelei tele; peitai! Sa fiu i tau-anau le to’alua o Funefe’ai, ae le mafai. Vagana ua foa’i lona Suafa “TAGALOA”. Na foa’i e Tagaloalagi lona suafa e mailei ai le loto o Fune. Ona toe momoli lea o le mana’o o Funefe’ai ina ia ave ifo uma lana Fa’atufugaga ma tu’itu’i e tauina le launiu e fa’amalumalu i le suafa Tagaloa. O le finagalo o Tagaloalagi ia maua ane lava Sina’alaua. Lea na foa’i ai lona suafa Tagaloa, ma lana Fa’atufugaga. Ona ave ai lea o Sina’alaua ua fai ma ana ava. Ae ua NOFO TUPU FUNEFE’AI I LE SUAFA TAGALOA FUNEFE’AI. Ona tu ai lea o le Malo o le suafa Tagaloa i Salafai. Sa mo’omo’o iai isi Suafa maualuluga, po’o Ao o Salafai, ina ia fa’ato’ilaloina Tagaloa Funefe’ai ma lona Malo. Na fa’asolo pea le suafa Tagaloa Funefe’ai i lana fanau, sei’a o’o mai ia TAGALOA SEFA’AOFONU’U, o le taimi lea o lo’o vevesi i le tau fa’atuina o le MALO O NAFANUA. Lea na avea ai Tauili’ili ma Tupa’i ma tu’itu’i o Nafanua, a’o isi mau a le atunu’u o Tupa’i ma Auva’a. Na auina mai e Nafanua Tauili’ili ma Tupa’i e fa’ato’ilalo le Malo o Tagaloa. O le taimi lea o le nofoaina a Tagaloa Sefa’aofonu’u o lo’o tumau pea lona malosi. Ona taunu’u lea o Tupa’i ma Tauili’ili, ua tau le taua. Ua tau fai malolosi au-tau uma. O mea na tau ai le taua, o NIU-LA’AITA. Ona mole lea o le manava o Tupa’i, ua ta’atia i lalo. Ona tago ifo lea o Tuaili’ili, ua liligi iai le vai ia Tupa’i ua toe te’i ai. Ona maua ai lea o le fa’aumi o le Suafa Tupa’i o “TUPA’IVAILILIGI”.

Na tau pea le taua ma i’u ai ina gagase uma au-tau, lea NA FAI AI LOA LE MAVAEGA MA TOTOFI MEA INA NOFO FILEMU. O LE AO O LE TONUMAIPE’A MA LE TAGALOA. Sa taumafai loa Tauili’ili ina ia maua se ai o lenei taua. Ona mana’o lea o Tauili’ili ma Tupa’ivaililigi i le Fa’atufugaga, ma le igoa o le Malae na fai ai le taua. “LE MALAE O SAVELU” i Gautavai. Ona ave lea iai e Tagaloa Sefa’aofonu’u le igoa Savelu mo Tauili’ili, lea e o’o mai i le taimi nei, o lo’o fa’aigoa ai le Maota o Tauili’ili i Neiafu, peitai! o lo’o iai lava le igoa Maota o Savelu i Gautavai. A’o le Fa’atufugaga na ave e Tagaloa ia Tauili’ili ma Tupa’ivaililigi. O le vai taimi lea o lo’o ma’itaga le afafine o Tauili’ili, le tama’ita’i o VALASI-I-OLOGA. E taunu’u atu Tauili’ili i Satupaitea, ae ola loa le tama’ita’i o Valasi-i-ologa, ona tu’u lea iai e Nafanua le Fa’atufugaga i le tama a Valasi-i-ologa. Na fa’aigoa fo’i e Nafanua le tama ia TAUATAMAINIULA’AITA e fa’amanatu ai le taua na faia i NIU-LA’AITA.

Ua matua le tama o Tauatamainiula’aita. Ona ave lea iai o fa’amanuiaga, o ia o le AGAI-O-TUPU O SAMOA. Ua amata le fauga fale a Tauatamainiula’aita, ua o’o i Manu’a tala o le Fa’atufugaga. Ona sau ai lea o le tama’ita’i o LEMALAMA ma aumai lana fesoasoani i le ata o le fale. Ua fa’atusatusa i le Faleula o le Tui-Manu’a. Ona fau ai lea o le “FALEULU”, O LE ULUA’I MAOTA AFOLAU LEA O SAMOA.

Tauatamainiula’aita: Faleulu.
Tagaloa: Faleafa.
La’ulu: Faleniu.
Sina: Falefe’ausina.
Taufau: Fa’aolioli.

Na mafua ona maua le igoa FALEFE’AUSINA, ona ua Feau-Mai-Sina e alu atu i Leulumoega ma lana tama o Faumuina. Ona ua TAFEA LE UTU A TAUFAU. O FALE IA E FA! (4) na maua ai le igoa o le itumalo lea o lo’o nei Palauli le falefa: FALEULU, FALEAFA, FALENIU, ma le FALEFE’AUSINA.

O le itu o Palauli e susu ai AO E FA! (4): TAGALOA, LA’ULU, ULUPOAO, ma FA’ASUAIAU.

AIGA SA AMITUANA’I, AIGA SA-LEVALASI – FALEUPOLU E FA!: – SALEMULIAGA, SAFUNE ma TAULAUNIU, SA’ALUITOGA, ma SA-TUALA.

O LE ULUA’I TUI-MANU’A MA LE ULUA’I TUI-ATUA

O le fanau a le TAGALOALAGI o TUI-AITU (tama), ma TUI-TAGATA (tama). Usu Tui-Aitu ia Asoa le afafine o TUI-FITI, faaee ai le gafa o MOA, LE ULUA’I TUI-MANU’A. Usu Tui-Tagata ia Sulu le afafine o TUI-RAROTOGA. Oso mai le la i tua o Tui-Tagata, ae fa’apea loa le tala a lona uso o Tui-Aitu; Tui-Tagata, o lou Atua lena ua oso mai i ou tua, ae fanau loa le tama, ma fa’aigoa ai loa ia TUI-MA-ATUA, LE ULUA’I TUI-ATUA.

VA'A O TOA O SAMOA!

O VA’A O LE TA I LE VAI MA LE TA I LE TAI

E iai TOA O SAMOA sa ta’uata’ua ma logologoa o latou va’a, ma le latou folauga i le atu Samoa, ma le vasalaloa. E iai le tala a le va’a a le Tui-Manu’a sa fau i le la’au o le pau ma le ifilele i Savai’i, e iai le va’a a le toa o Liava’a, e iai foi tala i le va’a a le Fiame ma lona sailiga Malo, e iai ma va’a e lua a Safune Savai’i, o le TA I LE VAI, ma le TA I LE TAI.

O le TAGALOALAGI FUNEFEAI, o ia lena ole toa ta’uta’ua i na ona po, ma le au tau a Safune, sa to’ilalo ai le tele o nu’u i Upolu ma Savai’i, ma sa iai lana va’a e igoa o le PUALELE. Fai mai sa usu le Tui-Atua Fepulea’i ia Utufaasili, le afafine o le Tagaloalagi Funefeai. Fai mai sa ma’ema’ea ma ita tele le Tagaloalagi Funefeai ona o le nunu sa fai ma le a’amu i le ie toga sa tatalaina e Safune, ma le Tui-Atua Fepulea’i sa le talafeagai ma le latou mafutaga, ma o le isi mea, ua le tatalaina le ato pona pona, po’o le ato pumo’omo’o a Taema ma Tilafaiga na ave i le Tui-Atua.

Ona sau lea o le Fuava’a a le Tagaloalagi Funefeai, ma le au tau a Safune. O Letogo i le Malae o Lalotea, sa tatanu ai au a le Tui-Atua Fepulea’i, ma fai ai fale va’ai o taua. Ona va’ai atu lea o le au atu a le Tui-Atua i le fuava’a ma le au tau a le Tagaloalagi Funefeai ma Safune, e mata’utia le fuava’a ma le to’atele o tagata totoa a le au tau a Safune. Ona tata lea o lali ma alu le tili i le Tui-Atua Fepulea’i, o le a oti uma i latou pe a fa’apea e tau ma Safune, e leai se isi e sao. Ona fa’atoga lea e le Tui-Atua Fepulea’i i lana masiofo o Utufa’asili, le afafine o le Tagaloalagi Funefeai e alu e tu i le matafaga. Ona se’ese’e atu lea o va’a a Safune, ma ua va’ai atu le Tagaloa Funefeai, o lo’o tu mai lana afafine i le tolotolo i le matafaga, ma ua ma’i to fo’i, ua ma’i tagata. Ona fa’apea lea o le Tagaloa Funefeai i lana au va’a ma le au tau a Safune, “taofi le taua, o lo’u afaine lena o lo’o tu mai i le matafaga”, ona fa’apea lea o le au tau a Safune, “le ali’i e, ua faigata, UA SE’E LE VA’A O SAFUNE”, ua fia tau le au tau a Safune. Ona fa’apea lea o le malelega a le Tagaloa Funefeai, ” E LEAI SE GAUMATAU, NA’O LE GAUALOFA”. Ona tolo ai lea o le taua, ma ua fa’aigoa ai le tama a Utufa’asili ia TOLOGATAU, ma maua ai le igoa o le aumaga a Safune o le TAMA O LE LUPE TUAEFUEFU (MAI LE TUI-ATUA), ma fa’aigoa ai le Malae i Lalotea, O LE FA’AUTUGATAGI A TUMUA; ma maua ai le igoa o le ie toga a Safune, o le FAILATUMATAFAGA.

SAMOA THE BEGINNING OF TIME.


3 Responses to “9. Mafua’aga O Le Tufuga Faufale Ma Le Fa’atufugaga: Tagaloagagi.”


  1. 1 Iorina Vaiomanu
    August 27, 2018 at 02:32

    Mafuaaga o Pou e Fitu o le Malietoa

    • December 3, 2018 at 00:32

      Sole , if you dont know the real story of the real meaning of how the Paramount Title TupaileVaililigi came about, then relax and not to divulged those insubstantiated theories cos it ain’t true. Im a Direct descendant ( Suli Moni) of the Bloodline TupaileVaililigi the First( son of Tonumai’pea Sauoaiga & Leatogauga-ale-TuiToga, granddaughter of Malietoa Laauli )na Aialii ai le nuu o Safee i aso anamu poo Papa Sataua i aso nei. E i ai le matou fanua e ta’ua o” LePala” na maua i faamaluuga ale Alii pea liligi i ai vai from (vases type) e taupou, e faamalu ai le Aloalii , and thats the Truth, le real story of this Title ” TupaileVaililigi” not these garbage of war Faanofonuu as mentioned above. Be very careful cos its all in Court achieves and gafa o matou Aiga o Measina e taua ia i matou o Suli Moni o Tupai. These writings by Dr Grammer are falsifying and insubstantiated manuscripts to deceive real Samoan people. Faafetai: Ace V. TupaileVaililigi.


Leave a comment




BLOG CALENDAR

April 2024
M T W T F S S
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
2930  

BLOG TOP CLICKS

  • None

BLOG STATS

  • 224,721 hits

BLOG ARCHIVE